Brže od pregledniku!
35 odnosi: Afera Mayerling, Beč, Belgija, Elizabeta Austrijska, Engleska, Franjo Ferdinand, Franjo Josip I., Irska, Karlo I. Austrijski, Marija Vetsera, Opatija Heiligenkreuz, Ornitologija, Prag, Prvi svjetski rat, Sarajevski atentat, Vilim II., njemački car, Zita od Bourbon-Parme, 10. svibnja, 1858., 1881., 1883., 1885., 1886., 1887., 1888., 1889., 1914., 1916., 1918., 1963., 1989., 1992., 2. rujna, 21. kolovoza, 30. siječnja.
Afera Mayerling
Austrijski carski par pokraj sinovog odra Afera Mayerling je događaj koji se odigrao 30. siječnja 1889., kada su Rudolf od Austrije i njegova sedamnaestogodišnja ljubavnica Marija Vetsera preminuli neprirodnom smrću u lovačkom dvorcu Mayerlingu, nedaleko Beča.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i Afera Mayerling · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i Beč · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i Belgija · Vidi više »
Elizabeta Austrijska
Carica Elizabeta Elizabeta Austrijska (također i Elizabeta Bavarska, punog imena Elizabeta Amalija Eugenija, poznatija pod nadimkom Sisi; München, 24. prosinca 1837. – Ženeva, 10. rujna 1898.), bila je austrijska carica i ugarsko-hrvatska kraljica, supruga cara i kralja Franje Josipa I.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i Elizabeta Austrijska · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i Engleska · Vidi više »
Franjo Ferdinand
Nadvojvoda Franjo Ferdinand Austrijsko-Estenski (Graz, 18. prosinca 1863. – Sarajevo, 28. lipnja 1914.) bio je austrijski nadvojvoda iz vladarske kuće Habsburg-Lothringen i prijestolonasljednik Austro-Ugarske Monarhije od 1896. godine.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i Franjo Ferdinand · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i Franjo Josip I. · Vidi više »
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i Irska · Vidi više »
Karlo I. Austrijski
Karlo IV. (hrv. Karlo Franjo Josip Ludovik Hubert Juraj Oton Marija Habsburško-Lotarinški, njem. Karl Franz Joseph Ludwig Hubert Georg Otto Maria von Habsburg-Lothringen, engl. Charles Francis Joseph Louis Hubert George Otto Mary of Habsburg-Lorraine, mađ. IV. Károly ili Habsburg-Lotaringiai Károly Ferenc József Lajos Hubert György Mária, tal. Carlo Francesco Ludovico Giorgio Ottone Maria d'Asburgo Lorena, polj. Karol Franciszek Józef Ludwik Hubert Jerzy Otto Maria Habsbursko-Lotaryński, ukr. Карл І Франц Йосиф; Persenbeug, 17. kolovoza 1887. - Funchal, Madeira, 1. travnja 1922.), posljednji austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj (kao Karlo IV.). Vladao je od 1916. do 1918. U Katoličkoj Crkvi štuje se kao blaženi Karlo s pridjevom zemalja (austrijski, ugarski, hrvatski, češki).
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i Karlo I. Austrijski · Vidi više »
Marija Vetsera
Marija Vetsera Marie Alexandrine Freiin von Vetsera (Beč, 19. ožujka 1871. – Dvorac Mayerling, 30. siječnja 1889.), austrijska barunica i ljubavnica prijestolonasljednika Rudolfa.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i Marija Vetsera · Vidi više »
Opatija Heiligenkreuz
Opatija Heiligenkreuz Opatija Heiligenkreuz (njem. Stift Heiligenkreuz, Closter Heiligen Creyz ili Santa Crux; što znači „Opatija Svetog Križa”) je cistercitski samostan u općini Heiligenkreuz u južnome dijelu Bečke šume (Wienerwald), oko 13 km sjeverozapadno od Badena u Donjoj Austriji.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i Opatija Heiligenkreuz · Vidi više »
Ornitologija
Ornitologija je grana zoologije koja se bavi pticama (Avis).
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i Ornitologija · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i Prag · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Sarajevski atentat
Oko pet minuta prije atentata, 28. lipnja 1914. Sarajevski atentat poslužio je kao povod za izbijanje Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i Sarajevski atentat · Vidi više »
Vilim II., njemački car
Vilim II. (njem. Wilhelm II.) (Berlin, 27. siječnja 1859. – Doorn, Nizozemska, 4. lipnja 1941.), njemački vladar iz dinastije Hohenzollern koji je u povijest ušao kao posljednji njemački car i pruski kralj.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i Vilim II., njemački car · Vidi više »
Zita od Bourbon-Parme
Zita od Bourbon-Parme (Zita Maria delle Grazie Adelgonda Micaela Raffaela Gabriella Giuseppina Antonia Luisa Agnese; Camaiore, Italija, 9. svibnja 1892. – Zizers, Švicarska, 14. ožujka 1989.) bila je supruga cara Karla, posljednjeg monarha Austro-Ugarske, posljednja carica Austrije i kraljica Ugarske, uz ostale titule.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i Zita od Bourbon-Parme · Vidi više »
10. svibnja
10.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i 10. svibnja · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i 1858. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i 1881. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i 1883. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i 1885. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i 1886. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i 1887. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i 1888. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i 1889. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i 1914. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i 1916. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i 1918. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i 1963. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i 1989. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i 1992. · Vidi više »
2. rujna
2.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i 2. rujna · Vidi više »
21. kolovoza
21.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i 21. kolovoza · Vidi više »
30. siječnja
30.
Novi!!: Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske i 30. siječnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Carević Rudolf (Austro-Ugarska), Krunski princ Rudolf od Austrije, Princ Rudolf (Austro-Ugarska).
