Brže od pregledniku!
53 odnosi: Austrija, Žigmund Luksemburški, Češka, Ban, Barbara Celjska, Beograd, Bihać, Bosanska Banovina, Bosna, Celje, Dinastija, Feud, Fridrik II. Celjski, Grof, Habsburg, Herman II. Celjski, Hrvatska, Hrvatsko zagorje, Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva, Knez, Koruška (austrijska savezna zemlja), Kraljevina Ugarska, Kranjska, Krupa, Ladislav Hunjadi, Ludovik I. Anžuvinac, Ludovik IV., car Svetog Rimskog Carstva, Luksemburgovci, Mađarski jezik, Međimurska županija, Njemački jezik, Slavonija, Slovenski jezik, Stjepan II. Kotromanić, Sveto Rimsko Carstvo, Turci, Ulrik II. Celjski, Vitez, Zadar, 1130., 1144., 12. stoljeće, 1322., 1345., 1362., 1372., 14. stoljeće, 1406., 1418., 1428., ..., 1436., 1451., 1456.. Proširite indeks (3 više) »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Celjski grofovi i Austrija · Vidi više »
Žigmund Luksemburški
Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.
Novi!!: Celjski grofovi i Žigmund Luksemburški · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Celjski grofovi i Češka · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Celjski grofovi i Ban · Vidi više »
Barbara Celjska
Barbara Celjska, (*1392.; † Melnik, Češka, 11. srpnja 1451.), kći hrvatskog bana Hermana II. Celjskog i grofice Ane von Schaunberg.
Novi!!: Celjski grofovi i Barbara Celjska · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Celjski grofovi i Beograd · Vidi više »
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Novi!!: Celjski grofovi i Bihać · Vidi više »
Bosanska Banovina
Banovina Bosna ili Bosanska Banovina bila je srednjovjekovna država.
Novi!!: Celjski grofovi i Bosanska Banovina · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Celjski grofovi i Bosna · Vidi više »
Celje
Celje (mađarski Cille, njemački Cilli) je ime grada kao i jedne od jedanaest gradskih općina u Sloveniji.
Novi!!: Celjski grofovi i Celje · Vidi više »
Dinastija
Dinastija je naziv za niz članova iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.
Novi!!: Celjski grofovi i Dinastija · Vidi više »
Feud
Posjed dobiven za vojnu službu ili drugu obvezu u srednjem vijeku nazivao se feud ili leno.
Novi!!: Celjski grofovi i Feud · Vidi više »
Fridrik II. Celjski
Fridrik II.
Novi!!: Celjski grofovi i Fridrik II. Celjski · Vidi više »
Grof
Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.
Novi!!: Celjski grofovi i Grof · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Celjski grofovi i Habsburg · Vidi više »
Herman II. Celjski
Grof Herman II. Celjski Herman II.
Novi!!: Celjski grofovi i Herman II. Celjski · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Celjski grofovi i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Celjski grofovi i Hrvatsko zagorje · Vidi više »
Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva
Karlovog mosta u Pragu (1848.) Karlo IV.
Novi!!: Celjski grofovi i Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Novi!!: Celjski grofovi i Knez · Vidi više »
Koruška (austrijska savezna zemlja)
Koruška (njem. Kärnten, slo. Koroška) je najjužnija savezna zemlja Republike Austrije.
Novi!!: Celjski grofovi i Koruška (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Celjski grofovi i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Kranjska
Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.
Novi!!: Celjski grofovi i Kranjska · Vidi više »
Krupa
Krupa može značiti.
Novi!!: Celjski grofovi i Krupa · Vidi više »
Ladislav Hunjadi
Ladislav Hunjadi Ladislav Hunjadi (mađ. Hunyadi László) (1431. – Budim, 16. ožujka 1457.), ugarski velikaš i državnik rumunjskog podrijetla.
Novi!!: Celjski grofovi i Ladislav Hunjadi · Vidi više »
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Novi!!: Celjski grofovi i Ludovik I. Anžuvinac · Vidi više »
Ludovik IV., car Svetog Rimskog Carstva
Ludovik Bavarski na reljefu Ludovik IV.
Novi!!: Celjski grofovi i Ludovik IV., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Luksemburgovci
Grb grofova Luksemburških Dinastija Luksemburg ili Luksemburgovci (češ. Lucemburkové, njem. Haus Luxemburg), srednjovjekovna europska vladarska dinastija čiji su članovi vladali Svetim Rimskim Carstvom i Češkom.
Novi!!: Celjski grofovi i Luksemburgovci · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Celjski grofovi i Mađarski jezik · Vidi više »
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Novi!!: Celjski grofovi i Međimurska županija · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Celjski grofovi i Njemački jezik · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Celjski grofovi i Slavonija · Vidi više »
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Novi!!: Celjski grofovi i Slovenski jezik · Vidi više »
Stjepan II. Kotromanić
Stjepan II.
Novi!!: Celjski grofovi i Stjepan II. Kotromanić · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Celjski grofovi i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Celjski grofovi i Turci · Vidi više »
Ulrik II. Celjski
Portret Ulrika II. Celjskog Ulrik II.
Novi!!: Celjski grofovi i Ulrik II. Celjski · Vidi više »
Vitez
Vitez može značiti.
Novi!!: Celjski grofovi i Vitez · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Celjski grofovi i Zadar · Vidi više »
1130.
Bez opisa.
Novi!!: Celjski grofovi i 1130. · Vidi više »
1144.
Bez opisa.
Novi!!: Celjski grofovi i 1144. · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Celjski grofovi i 12. stoljeće · Vidi više »
1322.
Bez opisa.
Novi!!: Celjski grofovi i 1322. · Vidi više »
1345.
Bez opisa.
Novi!!: Celjski grofovi i 1345. · Vidi više »
1362.
Bez opisa.
Novi!!: Celjski grofovi i 1362. · Vidi više »
1372.
Bez opisa.
Novi!!: Celjski grofovi i 1372. · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Celjski grofovi i 14. stoljeće · Vidi više »
1406.
Bez opisa.
Novi!!: Celjski grofovi i 1406. · Vidi više »
1418.
Bez opisa.
Novi!!: Celjski grofovi i 1418. · Vidi više »
1428.
Bez opisa.
Novi!!: Celjski grofovi i 1428. · Vidi više »
1436.
Bez opisa.
Novi!!: Celjski grofovi i 1436. · Vidi više »
1451.
Bez opisa.
Novi!!: Celjski grofovi i 1451. · Vidi više »
1456.
Bez opisa.
Novi!!: Celjski grofovi i 1456. · Vidi više »
