Brže od pregledniku!
101 odnosi: Alaj-barjak, Arhijerej, Arsenije Plamenac, Austrijsko Carstvo, Autokefalna Crkva, Šćepan Mali, Ban, Bečki kongres, Bitka na Krusima, Boka kotorska, Bosna i Hercegovina, Budva, Car, Crna Gora pod osmanlijskom okupacijom (1498. – 1697.), Crnogorci, Crnogorska Brda, Crnogorska garda, Crnogorska plemena, Crnogorska pravoslavna Crkva, Crnojevića država, Dalmacija, Danilo Petrović Njegoš, De facto, De jure, Dobrota, Dubrovnik, Francuska, Franjo Dolči de Vicković, Guvernadur, Herceg Novi, Hrvatska, Islam, Istraga poturica, Josip Jelačić, Kapetanija, Katoličanstvo, Kneževina Srbija, Kotor, Križ, Mletačka Republika, Morača, Nahija, Napoleon Bonaparte, Osmansko Carstvo, Perast, Petar I. Aleksejevič Romanov, Petar II. Petrović Njegoš, Petar III., ruski car, Petrović Njegoš (crnogorska dinastija), Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog, ..., Risan, Rovca, Rusko Carstvo, Sablja, Sankt-Peterburg, Sava Petrović Njegoš, Senat, Sveti Luka, Sveti Petar Cetinjski, Sveti Sinod, Vasilije Petrović Njegoš, Zakonik Petra I., 15. stoljeće, 1697., 17. studenoga, 1711., 1712., 1735., 1754., 1766., 1767., 1773., 1781., 1784., 1785., 1796., 1797., 1798., 1802., 1803., 1804., 1806., 1808., 1813., 1814., 1815., 1820., 1830., 1831., 1832., 1833., 1834., 1837., 1841., 1848., 1917., 28. siječnja, 29. listopada, 3. srpnja, 31. listopada, 9. veljače. Proširite indeks (51 više) »
Alaj-barjak
Crnogorska državna i glavna vojna zastava Crnogorci kreću u rat s Alaj-barjakom na čelu (Kolašin, 1912. goodine) Alaj-barjak na tvrđavi u Skadru (1913.) Alaj-barjak na crnogor. ćirlil. Алај-барјак je naziv državne i glavne vojne zastave Crne Gore do 1918. godine.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Alaj-barjak · Vidi više »
Arhijerej
Arhijerej, u pravoslavnoj crkvi, počasni naslov za vladiku (episkopa); episkop koji rukovodi eparhijom.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Arhijerej · Vidi više »
Arsenije Plamenac
Arsenije Plamenac, na crnogor. ćiril. Арсеније Пламенац, mitropolit, poglavar Crnogorske pravoslavne Crkve i vladar Crne Gore od 1781. do 1784. godine.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Arsenije Plamenac · Vidi više »
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Austrijsko Carstvo · Vidi više »
Autokefalna Crkva
Autokefalna Crkva (''grč.'' autos.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Autokefalna Crkva · Vidi više »
Šćepan Mali
Šćepan Mali (crn.ćiril. Шћепан Мали), vladao je Crnom Gorom 1767. – 1773. predstavljajući se kao ruski car Petar III. Učvrstio je centralnu vlast, suzbijajući plemensku neslogu.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Šćepan Mali · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Ban · Vidi više »
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Bečki kongres · Vidi više »
Bitka na Krusima
Bitka na Krusima jedna je od najvećih crnogorskih pobjeda nad Osmanskim Carstvom kojom je verificiran trajan proces konačnoga ujedinjenja Crne Gore s Brdima.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Bitka na Krusima · Vidi više »
Boka kotorska
Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Boka kotorska · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Budva
Budva (crnogor. ćiril. Будва, tal. Budua) je grad i općina na Crnogorskom primorju, Crna Gora.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Budva · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Car · Vidi više »
Crna Gora pod osmanlijskom okupacijom (1498. – 1697.)
Nestankom Crnojevića države, Crna Gora je potpala najkasnije 1498. pod osmanlijsku okupaciju.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Crna Gora pod osmanlijskom okupacijom (1498. – 1697.) · Vidi više »
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Crnogorci · Vidi više »
Crnogorska Brda
Crnogorska Brda stari je naziv za dio teritorija današnje Crne Gore, između rijeka Tare i Lima na sjeveru i rijeka Zete i Morače na jugu, odnosno, prostora između planina Garač, Prokletije, Mokre planine i Lukavice.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Crnogorska Brda · Vidi više »
Crnogorska garda
Crnogorska garda ili prvotno Gvardija, bila je, skupa s Perjanicima, specijalna vojno-policijska postrojba sa zadaćom da čuva unutarnji mir, red i narodnu sigurnost.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Crnogorska garda · Vidi više »
Crnogorska plemena
'''Nacionalni i državni barjak Crnogoraca''' Popis crnogorskih plemena obuhvaća i ona plemena čija unutarnja formacija nije do kraja profilirana.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Crnogorska plemena · Vidi više »
Crnogorska pravoslavna Crkva
''Grb Crnogorske pravoslavne Crkve'' Crnogorska pravoslavna Crkva (crnogorska ćirilica: Црногорска православна Црква) sa sjedištem u prijestolnici Cetinje obnovljena listopada 1993. godine, nakon što je stvarno 1918. a službeno 1920. godine bila ukinuta kao dotad kanonski autokefalna crkva – samostalna pravoslavna Crkva.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Crnogorska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Crnojevića država
Ivan Crnojević, Gospodar Crne Gore'' Crnojevića država, treća povijesna crnogorska država, je postojala od 1451. do najkasnije 1498. godine.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Crnojevića država · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Dalmacija · Vidi više »
Danilo Petrović Njegoš
Danilo Petrović Njegoš (crnog. ćiril. Данило Петровић Његош), poznat i kao Danilo Šćepčević (Njeguši, oko 1670. – Manastir Podmaine 11. siječnja 1735.), crnogorski vladika od 1697. do 1735. godine; utemeljitelj crnogorske dinastije Petrović Njegoš, četvrte i posljednje dinastije u nacionalnoj povijesti Crnogoraca.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Danilo Petrović Njegoš · Vidi više »
De facto
De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i De facto · Vidi više »
De jure
De jure (klasični latinski: de iure) latinski je izraz koji znači »zasnovan na zakonu«.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i De jure · Vidi više »
Dobrota
Dobrota je grad u općini Kotor u Crnoj Gori.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Dobrota · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Dubrovnik · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Francuska · Vidi više »
Franjo Dolči de Vicković
Franjo Dolči de Vicković (Dubrovnik, 1742. - Manastir Stanjevići, Crna Gora, 1805.), hrvatski katolički svećenik (opat), po rođenju dobio ime Franjo/Frančesko, od 1785. do 1805. bio osobni tajnik crnogorskoga državnoga poglavara i mitropolita Petra I. Petrović Njegoša, u povijesnoj literaturi poznat kao opat Dolči.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Franjo Dolči de Vicković · Vidi više »
Guvernadur
Guvernadur (rjeđe u arhivskim dokumentima i Gubernadur) od 1511., činovnik koji je posredovao u sporovima između Crnogoraca i Mletačke republike, a od 1717. i kasnije, do 1830. godine, važna politička titula u Crnoj Gori.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Guvernadur · Vidi više »
Herceg Novi
Herceg Novi (crnogor. ćiril. Херцег Нови, tal. Castelnuovo di Cattaro) je grad i općina na Crnogorskom primorju – Boki kotorskoj, Crna Gora.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Herceg Novi · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Hrvatska · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Islam · Vidi više »
Istraga poturica
Istraga poturica je naziv za vraćanje crnogorskih muslimana, tzv.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Istraga poturica · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Josip Jelačić · Vidi više »
Kapetanija
* Lučka kapetanija - tijelo za obavljanje poslova nadzora plovidbe u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Kapetanija · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Katoličanstvo · Vidi više »
Kneževina Srbija
Kneževina Srbija je postojala između 1815. i 1882. godine.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Kneževina Srbija · Vidi više »
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Kotor · Vidi više »
Križ
Križ Križ je geometrijski lik koji se sastoji od dvije crte ili pruge koje se sijeku pod kutom od 90°, pri čemu se jedna ili obje crte dijele popola.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Križ · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Mletačka Republika · Vidi više »
Morača
Morača je rijeka u Crnoj Gori.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Morača · Vidi više »
Nahija
Nahija (arapski: ناحية, turski: nahiye) je bila upravna jedinica Osmanskog carstva, a danas postoji u Siriji, Jordanu i Iraku.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Nahija · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Perast
Perast (talijanski: Perasto) je malo primorsko naselje u crnogorskoj općini Kotor.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Perast · Vidi više »
Petar I. Aleksejevič Romanov
'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Petar I. Aleksejevič Romanov · Vidi više »
Petar II. Petrović Njegoš
Petar II.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Petar II. Petrović Njegoš · Vidi više »
Petar III., ruski car
Car Petar III. Fjodorovič Ruski car Petar III.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Petar III., ruski car · Vidi više »
Petrović Njegoš (crnogorska dinastija)
Petar I. Petrović Njegoš (''sv. Petar Cetinjski'') Petar II. Petrović Njegoš Petrovići Njegoši (crnog.ćiril.: Петровићи Његоши), vladajuća dinastija Crne Gore od 1696. do 1918. godine.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) · Vidi više »
Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog
Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog je institucija sudske vlasti, također s određenim izvršnim ovlastima, oformljeno 1798. Iste godine je i usvojeno prvih 16 članaka Zakonik opščeg crnogorskog i brdskog a 1803. njegovih još 17 članaka.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog · Vidi više »
Risan
Risan je primorsko mjesto u Boki kotorskoj, Crna Gora.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Risan · Vidi više »
Rovca
* Rovca (pleme), crnogorsko pleme.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Rovca · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Rusko Carstvo · Vidi više »
Sablja
Francuska sablja iz 19-og stoljeća Sablja je hladno oružje slično maču koje ima zakrivljenu oštricu.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Sablja · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Sava Petrović Njegoš
Sava II.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Sava Petrović Njegoš · Vidi više »
Senat
Rimskom forumu Senat je naziv za skupštinu, često za gornji dom ili komoru legislature ili parlamenta.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Senat · Vidi više »
Sveti Luka
Sveti Luka (Antiohija, ? - Beocija, oko 84.), evanđelist, kršćanski svetac, autor Evanđelja po Luki i Djela apostolskih te po predaji autor prve ikone.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Sveti Luka · Vidi više »
Sveti Petar Cetinjski
Petar I. Petrović Njegoš (na crnogor. ćiril. Петар I. Петровић), kanoniziran kao Sveti Petar Cetinjski (na crnogor. ćiril. Свети Петар Цетињски; Njeguši, 8. studenog 1748. - Cetinje, 31. listopada 1830.), crnogorski svjetovni poglavar od 1782. te poglavar Cetinjske Mitropolije od 1784. do 1830. Smatra se utemeljiteljem moderne Crne Gore.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Sveti Petar Cetinjski · Vidi više »
Sveti Sinod
Sveti Sinod Bugarske pravoslane crkve u Sofiji Sveti Sinod (na grčkom, σύνοδος, "sabor," "okupljanje") je sabor kršćanske crkve ili crkava radi donošenja odluke o važnim crkvenim pitanjima.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Sveti Sinod · Vidi više »
Vasilije Petrović Njegoš
Vasilije Petrović Njegoš Vasilije III.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Vasilije Petrović Njegoš · Vidi više »
Zakonik Petra I.
crkveni i državni poglavar mitropolit Petar I. Petrović Njegoš (''Sv.Petar Cetinjski'') Zakon opšči crnogorski i brdski od 18. listopada 1798. prvi je crnogorski zakonik, sastavljen od 33.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i Zakonik Petra I. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 15. stoljeće · Vidi više »
1697.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1697. · Vidi više »
17. studenoga
17.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 17. studenoga · Vidi više »
1711.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1711. · Vidi više »
1712.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1712. · Vidi više »
1735.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1735. · Vidi više »
1754.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1754. · Vidi više »
1766.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1766. · Vidi više »
1767.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1767. · Vidi više »
1773.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1773. · Vidi više »
1781.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1781. · Vidi više »
1784.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1784. · Vidi više »
1785.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1785. · Vidi više »
1796.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1796. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1797. · Vidi više »
1798.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1798. · Vidi više »
1802.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1802. · Vidi više »
1803.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1803. · Vidi više »
1804.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1804. · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1806. · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1808. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1813. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1814. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1815. · Vidi više »
1820.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1820. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1830. · Vidi više »
1831.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1831. · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1832. · Vidi više »
1833.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1833. · Vidi više »
1834.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1834. · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1837. · Vidi više »
1841.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1841. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1848. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 1917. · Vidi više »
28. siječnja
28.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 28. siječnja · Vidi više »
29. listopada
29.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 29. listopada · Vidi više »
3. srpnja
3.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 3. srpnja · Vidi više »
31. listopada
31.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 31. listopada · Vidi više »
9. veljače
9.
Novi!!: Crna Gora (1516. – 1852.) i 9. veljače · Vidi više »
