Brže od pregledniku!
29 odnosi: Arhitektonski fakultet u Zagrebu, Arhitektura, Đakovo, Derventa, Fužine, Gaj urni – Krematorij, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Marijan Hržić, Mirogoj, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Nagrada Vladimir Nazor, Urbanizam, Velimir Neidhardt, Vladimir Turina, Vrata (Fužine), Zagreb, Zvonimir Krznarić (arhitekt), 1938., 1964., 1967., 1974., 1981., 1985., 1992., 1994., 2020., 24. kolovoza, 9. svibnja.
Arhitektonski fakultet u Zagrebu
Zgrada Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Arhitektonski fakultet u Zagrebu je dio Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Davor Mance i Arhitektonski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Davor Mance i Arhitektura · Vidi više »
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Davor Mance i Đakovo · Vidi više »
Derventa
Derventa je grad na sjeveru Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Davor Mance i Derventa · Vidi više »
Fužine
Središte Fužina Fužine su općina u Gorskom kotaru, u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Davor Mance i Fužine · Vidi više »
Gaj urni – Krematorij
Gaj urni – Krematorij prvi je krematorij podignut u Hrvatskoj.
Novi!!: Davor Mance i Gaj urni – Krematorij · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Davor Mance i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Davor Mance i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Marijan Hržić
mini Marijan Hržić, (Zagreb, 8. siječnja 1944.) hrvatski suvremeni arhitekt i urbanist.
Novi!!: Davor Mance i Marijan Hržić · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Davor Mance i Mirogoj · Vidi više »
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (skr. NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Davor Mance i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »
Nagrada Vladimir Nazor
Nagrada Vladimir Nazor Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu.
Novi!!: Davor Mance i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »
Urbanizam
Boulevard Haussmann u Parizu Urbanizam je znanstvena disciplina i djelatnost koja se bavi proučavanjem, uređivanjem gradova i planiranjem njihova razvoja (urbanističko planiranje).
Novi!!: Davor Mance i Urbanizam · Vidi više »
Velimir Neidhardt
Velimir Neidhardt (Zagreb, 7. listopada 1943.), hrvatski je arhitekt i akademik, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Davor Mance i Velimir Neidhardt · Vidi više »
Vladimir Turina
Vladimir Turina (Banja Luka, 6. veljače 1913. – Zagreb, 22. listopada 1968.), bio je hrvatski arhitekt.
Novi!!: Davor Mance i Vladimir Turina · Vidi više »
Vrata (Fužine)
Vrata su naselje u Hrvatskoj u općini Fužinama.
Novi!!: Davor Mance i Vrata (Fužine) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Davor Mance i Zagreb · Vidi više »
Zvonimir Krznarić (arhitekt)
Zvonimir Krznarić (Berovo, Makedonija, 2. lipnja 1938. – Novi Vinodolski, 23. lipnja 2011.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: Davor Mance i Zvonimir Krznarić (arhitekt) · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Davor Mance i 1938. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Davor Mance i 1964. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Davor Mance i 1967. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Davor Mance i 1974. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Davor Mance i 1981. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Davor Mance i 1985. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Davor Mance i 1992. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Davor Mance i 1994. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Davor Mance i 2020. · Vidi više »
24. kolovoza
24.
Novi!!: Davor Mance i 24. kolovoza · Vidi više »
9. svibnja
9.
Novi!!: Davor Mance i 9. svibnja · Vidi više »
