Brže od pregledniku!
41 odnosi: Čerkasy, Baltičko more, Berezina, Bjelorusija, Bjeloruski jezik, Crno more, Desna (pritoka Dnjepra), Dnjepar, Dnjipro (grad), Dunav, Europa, Herodot, Herson, Hidroelektrana, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Ingulec, Istočna Europa, Kam'janske, Kijev, Kijevska Rus', Mahiloŭ, Poljani (istočni), Pripjat (rijeka), Psel, Riječna delta, Ros, Rusija, Ruski jezik, Samara (pritoka Dnjepra), Slaveni, Smolensk, Sož, Sula (pritoka Dnjepra), Trubiž, Ukrajina, Ukrajinski jezik, Ural (rijeka), Vikinzi, Volga, Vorskla, Zaporižja.
Čerkasy
Čerkasi, Čerkasy (ukrajinski: Черкаси, ruski: Черкассы, njemački Tscherkassy, poljski: Czerkasy, hebrejski: צ'רקסי) je grad u središnjoj Ukrajini središte Čerkaške oblasti.
Novi!!: Dnjepar i Čerkasy · Vidi više »
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: Dnjepar i Baltičko more · Vidi više »
Berezina
Berezina (blr: Бярэзіна) rijeka je u Bjelorusiji.
Novi!!: Dnjepar i Berezina · Vidi više »
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Novi!!: Dnjepar i Bjelorusija · Vidi više »
Bjeloruski jezik
Bjeloruski jezik (ISO 639-3: bel), istočnoslavenski jezik koji je materinski jezik oko devet milijuna Bjelorusa.
Novi!!: Dnjepar i Bjeloruski jezik · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Dnjepar i Crno more · Vidi više »
Desna (pritoka Dnjepra)
Desna (ukrajinski: Десна) je rijeka u sjeveroistočnoj Ukrajini i Rusiji, pritok Dnjepra dug 1.130 km. Površina slijeva iznosi 88.900 km². U Ukrajini, širina rijeke varira od 60 do 250 metara, prosječne dubine od 3 metra. Srednji godišnji protok vode je 360 m³/s. Rijeka smrzava od početka prosinca do početka travnja, a plovna od Novgorod-Siverevskog što ukupno iznosi oko 535 km.
Novi!!: Dnjepar i Desna (pritoka Dnjepra) · Vidi više »
Dnjepar
Dnjepar (bjeloruski: Дняпро/Dnjapro, ruski: Днепр/Dnjepr, ukrajinski: Дніпро/Dnipro) rijeka je u Istočnoj Europi koja izvire u Rusiji, teče kroz Bjelorusiju a u Ukrajini se ulijeva u Crno more.
Novi!!: Dnjepar i Dnjepar · Vidi više »
Dnjipro (grad)
Dnjipro (ukr. Дніпро), do prije 19.
Novi!!: Dnjepar i Dnjipro (grad) · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Dnjepar i Dunav · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Dnjepar i Europa · Vidi više »
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Novi!!: Dnjepar i Herodot · Vidi više »
Herson
Herson(Ukrajinski: Херсон) je grad u južnoj Ukrajini.
Novi!!: Dnjepar i Herson · Vidi više »
Hidroelektrana
Shema hidroelektrane Niz vodnih turbina u hidroelektrani Los Nihuiles, Mendoza, Argentina Hidroelektrana je postrojenje u kojem se potencijalna energija vode najprije pretvara u kinetičku energiju njezinog strujanja, a potom u mehaničku energiju vrtnje vratila turbine te, konačno u električnu energiju u električnom generatoru.
Novi!!: Dnjepar i Hidroelektrana · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Dnjepar i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Ingulec
Ingulec (ukrajinski: Інгулець) je rijeka u središnjoj Ukrajini pritoka Dnjepra, duga 549 km.
Novi!!: Dnjepar i Ingulec · Vidi više »
Istočna Europa
Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.
Novi!!: Dnjepar i Istočna Europa · Vidi više »
Kam'janske
Kamjanske (ukr. Кам’янське), do 19.
Novi!!: Dnjepar i Kam'janske · Vidi više »
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Novi!!: Dnjepar i Kijev · Vidi više »
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Novi!!: Dnjepar i Kijevska Rus' · Vidi više »
Mahiloŭ
Mahiloŭ(bjeloruski: Магілёў, ruski: Могилёв, čit Mogiljov) je grad u istočnoj Bjelorusiji blizu granice s Rusijom upravno središte Mogilevske oblasti.
Novi!!: Dnjepar i Mahiloŭ · Vidi više »
Poljani (istočni)
Poljani (ukr. Поляни), istočnoslavensko pleme koje je od 5.
Novi!!: Dnjepar i Poljani (istočni) · Vidi više »
Pripjat (rijeka)
Pripjat (ukrajinski: Прип'ять, bjeloruski: Прыпяць, ruski: Припять, poljski: Prypeć, litavski: Pripetė) je rijeka u južnoj Bjelorusiji i sjevernoj Ukrajini, najveći pritoka Dnjepra, dug 775 km.
Novi!!: Dnjepar i Pripjat (rijeka) · Vidi više »
Psel
Psel (ukrajinski: Псeл, ruski: Псёл) je rijeka u istočnoj Ukrajini i jugozapadnoj Rusiji pritoka Dnjepra, duga 717 km.
Novi!!: Dnjepar i Psel · Vidi više »
Riječna delta
Delta Nila snimljena iz satelita NASA-e Riječnom deltom se naziva karakteristični oblik ušća rijeke.
Novi!!: Dnjepar i Riječna delta · Vidi više »
Ros
Ros (ukrajinski: Рось, ruski: Рось) je rijeka u središnjoj Ukrajini desna pritoka Dnjepra, duga 346 km.
Novi!!: Dnjepar i Ros · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Dnjepar i Rusija · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Dnjepar i Ruski jezik · Vidi više »
Samara (pritoka Dnjepra)
Samara (ukrajinski: Самара) je rijeka u južnoj Ukrajini pritoka Dnjepra, duga 311 km.
Novi!!: Dnjepar i Samara (pritoka Dnjepra) · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Dnjepar i Slaveni · Vidi više »
Smolensk
Smolensk (ruski: Смоле́нск, bjeloruski: Смаленск, litavski: Smolenskas, poljski: Smoleńsk, njemački: Smolensk) je grad u Rusiji, na rijeci Dnjepar središte Smolenske oblasti.
Novi!!: Dnjepar i Smolensk · Vidi više »
Sož
Sož (ukrajinski: Сож, ruski: Сож) je rijeka u zapadnoj Rusiji.
Novi!!: Dnjepar i Sož · Vidi više »
Sula (pritoka Dnjepra)
Sula (ukrajinski: Су́ла, ruski: Су́ла) je rijeka u istočnoj Ukrajini pritoka Dnjepra, duga 365 km.
Novi!!: Dnjepar i Sula (pritoka Dnjepra) · Vidi više »
Trubiž
Trubiž (ukrajinski: Трубіж) je rijeka u sjeveroistočnoj Ukrajini pritoka Dnjepra, duga 113 km.
Novi!!: Dnjepar i Trubiž · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Dnjepar i Ukrajina · Vidi više »
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Novi!!: Dnjepar i Ukrajinski jezik · Vidi više »
Ural (rijeka)
Ural (ruski: Урал, kazački: Жайық, Jayıq ili Zhayyq) znan kao Jaik do 1775. godine, je rijeka koja teče kroz Rusiju i Kazahstan.
Novi!!: Dnjepar i Ural (rijeka) · Vidi više »
Vikinzi
ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.
Novi!!: Dnjepar i Vikinzi · Vidi više »
Volga
Volga (ruski: Во́лга) je sa svojih 3534 km najduža rijeka u Europi.
Novi!!: Dnjepar i Volga · Vidi više »
Vorskla
Vorskla (ukrajinski: Ворскла, ruski: Ворскла) je rijeka u sjeveroistočnoj Ukrajini i zapadnoj Rusiji pritoka Dnjepra, duga 464 km.
Novi!!: Dnjepar i Vorskla · Vidi više »
Zaporižja
Zaporižja, Zaporižžja ili Zaporožje (ukr. Запоріжжя, rus.: Запорожье) grad je u jugoistočnoj Ukrajini.
Novi!!: Dnjepar i Zaporižja · Vidi više »
