21 odnosi: Angli, Atentat, Škotska, Duncan I., Duncan II., Edgar, kralj Škotske, Katoličanstvo, Kelti, Malcolm III., Normani, Popis engleskih i britanskih vladara, Prijestolje, Primogenitura, Svibanj, Vilim II., engleski kralj, 1033., 1093., 1094., 1097., 1099., 12. studenoga.
Angli
Angli su bili Germani nepoznatog podrijetla, ali im se ime povezuje s pokrajinom Angeln u današnjoj Njemačkoj pokrajini Schleswig-Holstein.
Novi!!: Donald III. i Angli · Vidi više »
Atentat
Abrahama Lincolna 1865. Atentat (latinski attentare.
Novi!!: Donald III. i Atentat · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Donald III. i Škotska · Vidi više »
Duncan I.
Duncan I. Bolesni (škot. Donnchadh mac Crìonain) (?, 5. kolovoza 1001. – blizu Elgina, Moray, Škotska, 14. kolovoza 1040.), škotski kralj od 1034. do 1040. iz dinastije Dunkelda.
Novi!!: Donald III. i Duncan I. · Vidi više »
Duncan II.
Duncan II. (škot. Donnchadh mac Mhaoil Chaluim) (?, oko 1060. – kraj Kincardineshirea, 12. studenog 1094.), škotski kralj od proljeća do jeseni 1094.
Novi!!: Donald III. i Duncan II. · Vidi više »
Edgar, kralj Škotske
Edgar (škot. Eagar mac Mhaoil Chaluim) (?, 1075. – Edinburgh, Škotska, 8. siječnja 1107.), škotski kralj od 1097. godine, četvrti sin i nasljednik kralja Malcolma III. Canmorea i kraljice Margaret, unuke engleskog kralja Edmunda II. Edgar je 1097. godine, kao vazal i uz pomoć engleskog kralja Vilima II. Riđeg preuzeo škotsko prijestolje, tako što je zbacio svog strica, kralja Donalda III. († 1099.). Godine 1098. prepustio je Hebride norveškom kralju Magnusu III., koji je harao tim područjem.
Novi!!: Donald III. i Edgar, kralj Škotske · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Donald III. i Katoličanstvo · Vidi više »
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Novi!!: Donald III. i Kelti · Vidi više »
Malcolm III.
Malcolm III.
Novi!!: Donald III. i Malcolm III. · Vidi više »
Normani
Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).
Novi!!: Donald III. i Normani · Vidi više »
Popis engleskih i britanskih vladara
Bez opisa.
Novi!!: Donald III. i Popis engleskih i britanskih vladara · Vidi više »
Prijestolje
generalni guverner prilikom otvaranja Parlamenta. Prijestolje ili vladarska stolica (susreće se i grecizam tron) je službena stolica na kojoj sjedi monarh prilikom javnih ceremonija.
Novi!!: Donald III. i Prijestolje · Vidi više »
Primogenitura
Primogenitura ili prvorodstvo je ustaljena tradicija nasljedstva gdje prvorođenče ima prednost.
Novi!!: Donald III. i Primogenitura · Vidi više »
Svibanj
Svibanj Svibanj (lat. maius) peti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Donald III. i Svibanj · Vidi više »
Vilim II., engleski kralj
Vilim II.
Novi!!: Donald III. i Vilim II., engleski kralj · Vidi više »
1033.
Bez opisa.
Novi!!: Donald III. i 1033. · Vidi više »
1093.
Bez opisa.
Novi!!: Donald III. i 1093. · Vidi više »
1094.
Bez opisa.
Novi!!: Donald III. i 1094. · Vidi više »
1097.
Bez opisa.
Novi!!: Donald III. i 1097. · Vidi više »
1099.
Bez opisa.
Novi!!: Donald III. i 1099. · Vidi više »
12. studenoga
12.
Novi!!: Donald III. i 12. studenoga · Vidi više »