Brže od pregledniku!
53 odnosi: Črna mati zemla (predstava), Crno-bijeli svijet, Dani satire Fadila Hadžića, Dubrovačke ljetne igre, Dubrovnik, Duga mračna noć (2004.), Festival glumca, Film, Glumac, Hitna 94, Hrvatska, Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, Kazalište, Majstori (televizijska serija), Marulićevi dani, Međunarodni festival malih scena, Moj sin samo malo sporije hoda, Nagrada Dubravko Dujšin, Nagrada hrvatskog glumišta, Nepokoreni grad (televizijska serija), Novi list, Plavi cvijet (2021.), Polagana predaja (2001.), Pulski filmski festival, Sedma kronika (1996.), Srce nije u modi (2000.), Televizija, Vjesnik, Zagrebački pentagram, Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu, 17. ožujka, 1960., 1982., 1991., 1992., 1996., 1997., 1998., 2000., 2001., 2004., 2007., 2008., 2011., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., ..., 2020., 2021., 2022.. Proširite indeks (3 više) »
Črna mati zemla (predstava)
Črna mati zemla kazališna je predstava nastala prema romanu Kristijana Novaka u režiji Dore Ruždjak-Podolski, a u produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Črna mati zemla (predstava) · Vidi više »
Crno-bijeli svijet
Crno-bijeli svijet drugi je studijski album Prljavog kazališta, koji 1980. godine objavljuje diskografska kuća Suzy.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Crno-bijeli svijet · Vidi više »
Dani satire Fadila Hadžića
Kazalište Kerempuh tijekom ljetne stanke Dani satire Fadila Hadžića su godišnji festival koji okuplja najbolja komediografska i satirička djela hrvatske kazališne produkcije, uz sudjelovanje istaknutih produkcija iz inozemstva, a odražava se u zagrebačkom satiričkom kazalištu Kerempuh.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Dani satire Fadila Hadžića · Vidi više »
Dubrovačke ljetne igre
Novela od Stanca u izdanju Male biblioteke Dubrovačkih ljetnih igara Dubrovačke ljetne igre su festival utemeljen 1950. godine.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Dubrovačke ljetne igre · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Dubrovnik · Vidi više »
Duga mračna noć (2004.)
Duga mračna noć je hrvatski film i serija redatelja Antuna Vrdoljaka iz 2004. godine.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Duga mračna noć (2004.) · Vidi više »
Festival glumca
Festival glumca je 1994. godine pokrenulo Hrvatsko društvo dramskih umjetnika (HDDU) i od tada se redovno odvija svake godine u gradovima Vukovarsko-srijemske županije (Vinkovci, Ilok, Vukovar, Županja, Otok).
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Festival glumca · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Film · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Glumac · Vidi više »
Hitna 94
"Hitna 94" je hrvatska dramska televizijska serija autora Mila Grisogona i Ljube Lasija.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Hitna 94 · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko društvo dramskih umjetnika
Hrvatsko društvo dramskih umjetnika (HDDU) umjetnička je strukovna udruga s ciljem ostvarivanja i usklađivanja zajedničkih interesa i prava dramskih umjetnika i kontinuirani rad na unapređivanju kazališne kulture i razvoju dramske umjetnosti.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Hrvatsko društvo dramskih umjetnika · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Kazalište · Vidi više »
Majstori (televizijska serija)
Majstori je humoristična hrvatska dječja serija, u produkciji Jaka produkcija za HRT.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Majstori (televizijska serija) · Vidi više »
Marulićevi dani
Marulićevi dani, kulturna manifestacija međunarodnog karaktera posvećena hrvatskoj dramskoj riječi i djelu Marka Marulića.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Marulićevi dani · Vidi više »
Međunarodni festival malih scena
Međunarodni festival malih scena je međunarodni kazališni festival koji se održava godišnje u Rijeci u razdoblju od tjedan dana.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Međunarodni festival malih scena · Vidi više »
Moj sin samo malo sporije hoda
Moj sin samo malo sporije hoda jedna je od najnagrađivanijh predstava u povijesti hrvatskog kazališta nastala po istoimenoj drami Ivora Martinića u režiji Janusza Kice, a u produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Moj sin samo malo sporije hoda · Vidi više »
Nagrada Dubravko Dujšin
Nagrada "Dubravko Dujšin" jedna je od najprestižnijih hrvatskih nagrada koja se dodjeljuje za najbolja umjetnička ostvarenja u kazališnoj umjetnosti.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Nagrada Dubravko Dujšin · Vidi više »
Nagrada hrvatskog glumišta
Nagrada hrvatskoga glumišta utemeljena je 1992. godine.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Nagrada hrvatskog glumišta · Vidi više »
Nepokoreni grad (televizijska serija)
Nepokoreni grad je hrvatska dramska serija iz 1981. godine, u 14 epizoda.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Nepokoreni grad (televizijska serija) · Vidi više »
Novi list
Izdanja Novog lista Spomenik Franu Supilu ispred zgrade Novog lista Novi list, riječke dnevne novine, izlaze svakodnevno osim blagdanom u Rijeci, a distribuiraju se na cijelom tržištu Hrvatske.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Novi list · Vidi više »
Plavi cvijet (2021.)
Plavi cvijet hrvatski je film redatelja Zrinka Ogreste iz 2021. godine.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Plavi cvijet (2021.) · Vidi više »
Polagana predaja (2001.)
Polagana predaja, hrvatski dugometražni film iz 2001. godine.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Polagana predaja (2001.) · Vidi više »
Pulski filmski festival
Pulski filmski festival (engl. Pula Film Festival), najstariji hrvatski filmski festival koji se od 1954. jednom godišnje održava u pulskoj Areni.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Pulski filmski festival · Vidi više »
Sedma kronika (1996.)
Sedma kronika je hrvatski dugometražni film iz 1996. godine.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Sedma kronika (1996.) · Vidi više »
Srce nije u modi (2000.)
Srce nije u modi, hrvatski dugometražni film iz 2000. godine.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Srce nije u modi (2000.) · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Televizija · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Vjesnik · Vidi više »
Zagrebački pentagram
Zagrebački pentagram kultna je predstava Zagrebačkog kazališta mladih u režiji Paola Magellia nastala u zlatnom razdoblju tog kazališta.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Zagrebački pentagram · Vidi više »
Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu
Sljedeći popis navodi dobitnice Zlatne arene za najbolju glavnu žensku ulogu na Festivalu igranog filma u Puli.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu · Vidi više »
17. ožujka
17.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i 17. ožujka · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i 1960. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i 1982. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i 1992. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i 1998. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i 2001. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i 2004. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i 2008. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i 2011. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i 2017. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i 2018. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i 2020. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i 2021. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Doris Šarić-Kukuljica i 2022. · Vidi više »
