Brže od pregledniku!
9 odnosi: Arbil, Biskupija, Irački Kurdistan, Islamska država, Kaldejska katolička Crkva, Katedrala sv. Josipa u Ankawi, Kršćanstvo u Iraku, Mosul, Ninivska ravnica.
Arbil
Arbil (naziv se i Erbil, Irbil, Arabela) (kurdski: ھەولێر, Hewlêr, anglizirano Hawler; turski: Erbīl; اربيل, Arbīl;; sirski: ܐܪܒܝܠ, Arbel) je četvrti grad po veličini u Iraku iza Bagdada, Basre i Mosula.
Novi!!: Erbilska nadeparhija Kaldejaca i Arbil · Vidi više »
Biskupija
Rimskoga Carstva. Biskupija je u katoličkoj i nekim drugim kršćanskim crkvama upravna prostorna jedinica kojom upravlja biskup.
Novi!!: Erbilska nadeparhija Kaldejaca i Biskupija · Vidi više »
Irački Kurdistan
Irački Kurdistan (kurd. ههرێمی کوردستان; Herêmî Kurdistan, arapski كردستان العراق Iqlĩm Kurdistãn) je autonomna regija u Iraku.
Novi!!: Erbilska nadeparhija Kaldejaca i Irački Kurdistan · Vidi više »
Islamska država
Islamska Država (arap. الدولة الاسلامية; do 2014. poznata kao Islamska Država Iraka i Levanta ili Islamska Država Iraka i Sirije (hrvatska kratica: IDIL; engleska kratica: ISIL) je bila državna tvorevina na području Iraka i Sirije, koja je od 2014. proglasila kalifat. Pobornici ove ideje su pretendirale teritorij cijelog Iraka i Levanta, što uključuje i Libanon, Izrael te Palestinu. Osnovana je prve godine Iračkog rata 2003., a 2004. zaklela se na vjernost al-Kaidi, s kojom je prekinula odnose 2014. Islamsku Državu su činile i podržavale brojne pobunjeničke skupine, među kojima i njeni pobornici Mudžahedinsko savjetodavno vijeće, al-Qaida u Iraku, Vojska el-Fatihe, Vojska drugova, Pristaše tauhida i suneta, Vojska pobjedničke skupine i dr., kao i drugi klanovi čije pučanstvo ispovijeda sunitski islam. Cilj Islamske Države bio je uspostavljanje kalifata u većinskim sunitskim područjima Iraka, a poslije i Sirije. U veljači 2014. nakon borbe za prevlast, al-Qaida je prekinula odnose s Islamskom Državom. Na vrhuncu Iračkog rata, Islamska Država je držala područja namjesništava Anbara, Ninive i Kirkuka, te većinu Namjesništva Salah ad-Din, kao i dijelove Namjesništva Babila, Dijale i Bagdada. Bakuba su proglasili glavnim gradom. U vrijeme Sirijskog građanskog rata, IDIL je okupirao područja sirijska namjesništava Raka, Edliba i Alepa. Konačno, iz vijesti s kraja 2017. može se zaključiti da je teritorijalno ISIL uglavnom poražen i razbijen, a krajem ožujka 2019. došlo je do masovne predaje posljednjih skupina boraca tzv. Islamske Države u Siriji te je tako ISIL izgubio i posljednje uporište, Baguz, koje je držao u Siriji, priznajući konačni poraz. Nakon poraza u Siriji islamistička novinska agencija Amaq je kasno navečer 10.svibnja objavila vijest o osnivanju pokrajine Wilayah of Hind te da je IS nanio žrtve indijskoj vojsci u gradu Amshipora u kašmirskom okrugu Shopian.
Novi!!: Erbilska nadeparhija Kaldejaca i Islamska država · Vidi više »
Kaldejska katolička Crkva
Grb Kaldejske katoličke Crkve Kaldejska katolička Crkva (klasični sirski: ܥܕܬܐ ܟܠܕܝܬܐ ܩܬܘܠܝܩܝܬܐ, ʿītha kaldetha qāthuliqetha) je jedna od istočnih katoličkih crkava istočnog obreda, raširena po Iraku, Iranu, Libanonu, Siriji i Turskoj (i još nekim zemljama), trajno ujedinjena s Katoličkom Crkvom od 1830., a povremeno još od 1552. godine.
Novi!!: Erbilska nadeparhija Kaldejaca i Kaldejska katolička Crkva · Vidi više »
Katedrala sv. Josipa u Ankawi
Katedrala sv. Josipa u Ankawi Katedrala sv.
Novi!!: Erbilska nadeparhija Kaldejaca i Katedrala sv. Josipa u Ankawi · Vidi više »
Kršćanstvo u Iraku
107-godišnji kaladejski kršćanin u Mosulu, 1895. Kršćanstvo u Iraku pojavilo se u 1.
Novi!!: Erbilska nadeparhija Kaldejaca i Kršćanstvo u Iraku · Vidi više »
Mosul
Mosul (arap. الموصل al-Mawṣil, kurdski: مووسڵ, sirjački: ܡܘܨܠ, translit. Māwṣil)) je treći najveći grad Iraka, nakon glavnog grada Bagdada i Basre. Nalazi se na obalama rijeke Tigrisa u sjevernom dijelu države, u Mosulskoj ravnici, oko 400 km sjeverno od Bagdada. U ovom je gradu 1987. godine živjelo 664.221 stanovnika, dok procjene iz 2002. godine govore o 1,739.800 ljudi. Arapi čine većinu stanovništva u gradu, a među manjine spadaju Kurdi, Ajsori (Kaldejci, Sirjaci), Armenci i drugi.
Novi!!: Erbilska nadeparhija Kaldejaca i Mosul · Vidi više »
Ninivska ravnica
Zemljovid triju okruga koji čine Ninivske ravnice, prikazanih na zemljovidu Ninivskog guvernorata. Asirska naselja u Ninivskoj ravnici, zemljovid predložene asirske autonomije 2003. godine Ninivska ravnica (klasični sirski: ܦܩܥܬܐ ܕܢܝܢܘܐ, translit. Pqatā d'Ninwe, suvremeni sirski: ܕܫܬܐ ܕܢܝܢܘܐ, translit. Daštā d'Ninwe; arapski: سهل نينوى, translit. Sahl Naynawā; kurdski: Deşta Neynewa) je zemljopisna regija u Iraku.
Novi!!: Erbilska nadeparhija Kaldejaca i Ninivska ravnica · Vidi više »
