Brže od pregledniku!
21 odnosi: Azija, Životinje, Boja, Carl Linné, Dabrovi, Euroazija, Europa, Glodavci, IUCN-ov crveni popis, Krzno, Latinski jezik, Norveška, Rep, Rusija, Sisavci, Sož, Svitkovci, Voronjež, Vrsta, 20. stoljeće, 2003..
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Europski dabar i Azija · Vidi više »
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Europski dabar i Životinje · Vidi više »
Boja
Slikarski krug boja. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. Boja (tur. boya) je vidni osjet ovisan o frekvenciji svjetlosnog zračenja.
Novi!!: Europski dabar i Boja · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Europski dabar i Carl Linné · Vidi više »
Dabrovi
Dabrovi (lat. Castor) rod su vodenih i kopnenih životinja iz porodice Castoridae.
Novi!!: Europski dabar i Dabrovi · Vidi više »
Euroazija
zeleno) Euroazija je naziv za najveću kopnenu masu na Zemlji.
Novi!!: Europski dabar i Euroazija · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Europski dabar i Europa · Vidi više »
Glodavci
Glodavci (Rodentia) su najveći red sisavaca.
Novi!!: Europski dabar i Glodavci · Vidi više »
IUCN-ov crveni popis
IUCN-ov crveni popis ugroženih vrsta ili kraće IUCN-ov crveni popis je popis ugroženih biljnih i životinjskih vrsta utemeljen 1963.
Novi!!: Europski dabar i IUCN-ov crveni popis · Vidi više »
Krzno
Dabar Krzno je pokrov od dlaka na koži sisavaca.
Novi!!: Europski dabar i Krzno · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Europski dabar i Latinski jezik · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Europski dabar i Norveška · Vidi više »
Rep
Pasji rep Rep (lat. cauda, grčki ourá) je stražnji završetak kralježnice u koji se ne pruža trbušna šupljina i u kojem nema unutrašnjih organa.
Novi!!: Europski dabar i Rep · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Europski dabar i Rusija · Vidi više »
Sisavci
Sisavci (lat. Mammalia) su jedan od razreda unutar velike skupine životinja s kralježnicom, a u tradicionalnoj sistematici su razvrstani u razred.
Novi!!: Europski dabar i Sisavci · Vidi više »
Sož
Sož (ukrajinski: Сож, ruski: Сож) je rijeka u zapadnoj Rusiji.
Novi!!: Europski dabar i Sož · Vidi više »
Svitkovci
Svitkovci (Chordata) jesu koljeno višestaničnih životinja čija je glavna osobina unutrašnji osovinski kostur, horda ili svitak po čemu su dobili ime.
Novi!!: Europski dabar i Svitkovci · Vidi više »
Voronjež
Voronjež (ruski) je grad u jugozapadnoj Rusiji, administrativno središte Voronješke oblasti.
Novi!!: Europski dabar i Voronjež · Vidi više »
Vrsta
Vrsta (species) u biologiji označava skup međusobno genetski sličinih jedinki.
Novi!!: Europski dabar i Vrsta · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Europski dabar i 20. stoljeće · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Europski dabar i 2003. · Vidi više »
