Brže od pregledniku!
11 odnosi: Donjonjemački jezici, Frizi, Frizija, Istočnofrizijski jezik, Nizozemska, Njemačka, Saterlandski frizijski jezik, Sjevernofrizijski jezik, Starofrizijski jezik, Zapadnofrizijski jezik, Zapadnogermanski jezici.
Donjonjemački jezici
Područje gdje se govori donjonjemački Donjonjemački jezici su dio zapadnogermanskih jezika koji nisu sudjelovali u drugoj glasovnoj promjeni sa srednjo- i gornjonjemačkim narječjima i time su se od njih odvojili.
Novi!!: Frizijski jezici i Donjonjemački jezici · Vidi više »
Frizi
Frizi, narod nastanjen uz obale Bijelog mora na području današnje Nizozemske i Njemačke koji se prvi puta spominje (Plinije stariji i Tacit) još u rimsko doba kao Frisii i Frisiavoni.
Novi!!: Frizijski jezici i Frizi · Vidi više »
Frizija
Pokrajina u Nizozemskoj i Njemačkoj.
Novi!!: Frizijski jezici i Frizija · Vidi više »
Istočnofrizijski jezik
Istočnofrizijski jezik jedan je od jezika frizijske skupine.
Novi!!: Frizijski jezici i Istočnofrizijski jezik · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Frizijski jezici i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Frizijski jezici i Njemačka · Vidi više »
Saterlandski frizijski jezik
Saterlandski frizijski jezik (ISO 639-3: stq; saterfrizijski; saterfriesisch, saterfriesiesch, saterländisch, saterlandic frisian), jedan od tri frizijska jezika šire germanske skupine kojim govori oko 5 000 ljudi (2001 Wolbert Smidt), etničkih Friza ili Saterfriza u njemačkoj općini (gemeinde) Saterland (sterfrizijski Seelterlound) u Donjoj Saskoj na sjeverozapadu Njemačke.
Novi!!: Frizijski jezici i Saterlandski frizijski jezik · Vidi više »
Sjevernofrizijski jezik
Sjevernofrizijski jezik (ISO 639-3:; Nordfriesisch; frizijski noardfrysk), jedan od tri frizijska jezika, šire zapadnogermanske skupine kojim govori oko 10 000 od 60 000 etničkih sjevernih Friza u bundesländu (federalna država) Schleswig-Holstein na sjeveru Njemačke.
Novi!!: Frizijski jezici i Sjevernofrizijski jezik · Vidi više »
Starofrizijski jezik
Starofrizijski jezik (ISO 639-3: ofs), povijesni jezik koji pripada skupini ingveonskih (sjevernomorskih) germanskih jezika.
Novi!!: Frizijski jezici i Starofrizijski jezik · Vidi više »
Zapadnofrizijski jezik
Zapadnofrizijski jezik (ISO 639-3: fry stariji identifikator bio je, a povučen je 1. veljače 2007; frysk, fries), jedan od tri frizijska jezika kojim govori oko 700 000 Friza (1976 Stephens), poglavito u Friziji (Fryslân; 467 000; 2001 popis).
Novi!!: Frizijski jezici i Zapadnofrizijski jezik · Vidi više »
Zapadnogermanski jezici
Zapadnogermanski jezici, zapadna skupina germanskih jezika koja obuhvaća 41 jezik raširenih po zemljama zapadne i središnje Europe.
Novi!!: Frizijski jezici i Zapadnogermanski jezici · Vidi više »
