Brže od pregledniku!
33 odnosi: Acta Geographica Croatica, Dragutin Feletar, Filozofski fakultet u Zagrebu, Fizička geografija, Geoekologija, Geografija, Geografski informacijski sustav, Hrvatska, Ivan Crkvenčić, Josip Riđanović, Josip Roglić, Kulturni turizam, Latinski jezik, Obrazovanje, Petar Matković, Povijest, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Profesor, Prostorno planiranje, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Znanost, 1830., 1883., 1898., 1910., 1922., 1927., 1946., 1947., 1961., 1975., 1994..
Acta Geographica Croatica
Acta Geographica Croatica znanstveni je časopis Geografskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i Acta Geographica Croatica · Vidi više »
Dragutin Feletar
Prof.dr.sc. Dragutin Feletar s lentom Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja (2014.) Akademik Feletar na predstavljanju ''Hrvatskog kajkavskog kolendara'' za 2019. godinu. Dragutin Feletar (Veliki Otok, općina Legrad, 10. srpnja 1941. – Koprivnica, 21. lipnja 2023.), hrvatski geograf, sveučilišni profesor, novinar, kulturni djelatnik i publicist, akademik HAZU.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i Dragutin Feletar · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Fizička geografija
Fizička geografija odnosno fizikalni zemljopis, Zagreb, 1850., Tiskom Franje Župana, Hrvatski školski muzej.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i Fizička geografija · Vidi više »
Geoekologija
Geoekologija je znanost koja se bavi zemljopisom i ekologijom.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i Geoekologija · Vidi više »
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i Geografija · Vidi više »
Geografski informacijski sustav
Geografski informacijski sustav (GIS) je sustav za upravljanje prostornim podacima i osobinama pridruženih njima.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i Geografski informacijski sustav · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i Hrvatska · Vidi više »
Ivan Crkvenčić
Ivan Crkvenčić (Slanje kraj Ludbrega, 24. lipnja 1923. – Zagreb, 24. listopada 2011.), hrvatski agrarni i regionalni geograf i geopolitičar.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i Ivan Crkvenčić · Vidi više »
Josip Riđanović
Josip Riđanović (Muo, 28. listopada 1929. – Muo, 24. srpnja 2009.), hrvatski fizički geograf i najistaknutiji hrvatski hidrogeograf.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i Josip Riđanović · Vidi više »
Josip Roglić
Josip Roglić (Roglići u Župi Biokovskoj, 14. ožujka 1906. – Zagreb, 18. listopada 1987.), istaknuti hrvatski geograf i akademik.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i Josip Roglić · Vidi više »
Kulturni turizam
Bavarske Kulturni turizam je specifični oblik turizma koji obuhvaća posjete turista izvan njihovog stalnog mjesta boravka motivirane interesom za kulturom, što obuhvaća povijest, umjetnost, naslijeđe ili stil života ljudi na nekom lokalitetu ili nekoj regiji.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i Kulturni turizam · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i Latinski jezik · Vidi više »
Obrazovanje
Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje. Obrazovanje, naobrazba, izobrazba ili školovanje kao pojam ima višestruko značenje.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i Obrazovanje · Vidi više »
Petar Matković
Petar Matković (Senj, 18. lipnja 1830. – Beč, 25. ožujka 1898.), hrvatski geograf i akademik.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i Petar Matković · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i Povijest · Vidi više »
Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet jedan od fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i Profesor · Vidi više »
Prostorno planiranje
Prostorno planiranje označava metode koje javni sektor koristi kako bi utjecao na distribuciju ljudi i aktivnosti u prostoru u različitim razmjerima.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i Prostorno planiranje · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i Zagreb · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i Znanost · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i 1830. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i 1883. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i 1898. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i 1910. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i 1922. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i 1927. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i 1946. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i 1947. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i 1961. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i 1975. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Geografski odsjek PMF-a i 1994. · Vidi više »
