Brže od pregledniku!
24 odnosi: Švicarska rukometna reprezentacija, BSV BORBA Luzern, Državna nagrada za šport "Franjo Bučar", Grčka rukometna reprezentacija, GWD Minden, Hrvatska, Hrvatska na OI 1996., Hrvatska rukometna reprezentacija, Jugoslavenska rukometna reprezentacija, Jugoslavenski rukometni kup, Kadetten Schaffhausen, Pfadi Winterthur, RK Medveščak, Rukomet, Slatina, Svjetsko prvenstvo u rukometu – Island 1995., TuS Nettelstedt-Lübbecke, XII. Mediteranske igre – Languedoc-Roussillon 1993., XIII. Mediteranske igre – Bari 1997., XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988., XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996., 16. rujna, 1962., 1996..
Švicarska rukometna reprezentacija
Švicarska rukometna reprezentacija predstavlja državu Švicarsku u športu rukometu.
Novi!!: Goran Perkovac i Švicarska rukometna reprezentacija · Vidi više »
BSV BORBA Luzern
BSV BORBA Luzern je rukometni klub iz Švicarske.
Novi!!: Goran Perkovac i BSV BORBA Luzern · Vidi više »
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Goran Perkovac i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Vidi više »
Grčka rukometna reprezentacija
Grčka rukometna reprezentacija predstavlja državu Grčku u športu rukometu.
Novi!!: Goran Perkovac i Grčka rukometna reprezentacija · Vidi više »
GWD Minden
GWD Minden je rukometni klub i natječe se u Prvoj njemačkoj rukometnoj ligi.
Novi!!: Goran Perkovac i GWD Minden · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Goran Perkovac i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska na OI 1996.
Hrvatska reprezentacija na je Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. nastupila s brojnijom ekspedicijom nego li četiri godine ranije na Igrama u Barceloni.
Novi!!: Goran Perkovac i Hrvatska na OI 1996. · Vidi više »
Hrvatska rukometna reprezentacija
Hrvatska rukometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima u rukometu.
Novi!!: Goran Perkovac i Hrvatska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Jugoslavenska rukometna reprezentacija
Jugoslavenska rukometna reprezentacija je predstavljala državu Jugoslaviju u sportu rukometu.
Novi!!: Goran Perkovac i Jugoslavenska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Jugoslavenski rukometni kup
Rukometni kup Jugoslavije se održavao od 1955.
Novi!!: Goran Perkovac i Jugoslavenski rukometni kup · Vidi više »
Kadetten Schaffhausen
Kadetten Schaffhausen je rukometni klub iz Švicarske.
Novi!!: Goran Perkovac i Kadetten Schaffhausen · Vidi više »
Pfadi Winterthur
Pfadi Winterthur je rukometni klub iz Švicarske iz grada Winterthura.
Novi!!: Goran Perkovac i Pfadi Winterthur · Vidi više »
RK Medveščak
Rukometni klub "Medveščak" je rukometni klub iz Zagreba.
Novi!!: Goran Perkovac i RK Medveščak · Vidi više »
Rukomet
Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.
Novi!!: Goran Perkovac i Rukomet · Vidi više »
Slatina
Slatina je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Goran Perkovac i Slatina · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Island 1995.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 1995. održano je 1995. godine na Islandu.
Novi!!: Goran Perkovac i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Island 1995. · Vidi više »
TuS Nettelstedt-Lübbecke
TuS Nettelstedt-Lübbecke (puno ime: Turn- und Sportverein Nettelstedt-Lübbecke e. V) je rukometni klub i natječe se u Prvoj njemačkoj rukometnoj ligi.
Novi!!: Goran Perkovac i TuS Nettelstedt-Lübbecke · Vidi više »
XII. Mediteranske igre – Languedoc-Roussillon 1993.
12.
Novi!!: Goran Perkovac i XII. Mediteranske igre – Languedoc-Roussillon 1993. · Vidi više »
XIII. Mediteranske igre – Bari 1997.
13.
Novi!!: Goran Perkovac i XIII. Mediteranske igre – Bari 1997. · Vidi više »
XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988.
XXIV.
Novi!!: Goran Perkovac i XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988. · Vidi više »
XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996.
XXVI.
Novi!!: Goran Perkovac i XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996. · Vidi više »
16. rujna
16.
Novi!!: Goran Perkovac i 16. rujna · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Goran Perkovac i 1962. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Goran Perkovac i 1996. · Vidi više »
