Brže od pregledniku!
125 odnosi: Abba (otac), Afrika, Aleksandar II., papa, Anđeoska tvrđava, Arapi, Armenija, Augsburg, Aventin, Španjolska, Češka (povijesna pokrajina), Bazilika sv. Ivana Lateranskog, Bazilika sv. Marije Velike, Bazilika sv. Petra, Bazilika Svetoga groba, Benedikt X., protupapa, Benedikt XIII., Biskup, Bizant, Božić, Božja providnost, Borba za investituru, Brixen, Celibat, Crkveni raskol, Danska, Dmitar Zvonimir, Duh, Ekskomunikacija, Enciklika, Engleska, Euharistija, Europa, Filip I. Francuski, Francuska, Grgur VI., Grgur XIII., Grof, Henrik III., car Svetog Rimskog Carstva, Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva, Hrvatsko Kraljevstvo, Investitura, Italija, Jeruzalem, Kanonsko pravo, Kardinal, Katedrala, Katolička Crkva, Köln, Klement III., protupapa, Kler, ..., Knez, Korzika, Kraljevina Ugarska, Kršćanstvo, Lav IX., Lombardija, Milano, Montecassino, Nadbiskup, Nürnberg, Nikola II., papa, Njemačka, Normandija, Normani, Opatija (redovnička ustanova), Papa, Passau, Patareni, Petar Krešimir IV., Piacenza, Poljska, Pontifikat, Rim, Robert Guiscard, Rusija, Salerno, Saraceni, Sardinija, Sarkofag, Sasi, Simonija, Solin, Stjepan IX., Subđakon, Sveto Rimsko Carstvo, Toskana, Vazal, Viktor II., Viktor III., Vilim I. Osvajač, Vojvoda, Vrana (Pakoštane), 1054., 1055., 1057., 1058., 1059., 1061., 1073., 1074., 1075., 1076., 1077., 1081., 1084., 1085., 1089., 1584., 16. lipnja, 16. listopada, 1728., 21. ožujka, 21. travnja, 22. svibnja, 22. travnja, 24. ožujka, 24. siječnja, 24. svibnja, 25. svibnja, 27. siječnja, 30. lipnja, 7. ožujka, 8. listopada, 8. prosinca, 9. lipnja. Proširite indeks (75 više) »
Abba (otac)
mitra. Abba je aramejska riječ koja znači "otac".
Novi!!: Grgur VII. i Abba (otac) · Vidi više »
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Novi!!: Grgur VII. i Afrika · Vidi više »
Aleksandar II., papa
Aleksandar II., biskup Lucce, papa od 30. rujna 1061. do 21. travnja 1073. godine.
Novi!!: Grgur VII. i Aleksandar II., papa · Vidi više »
Anđeoska tvrđava
Anđeoska tvrđava (tal. Castel Sant' Angelo; u prošlosti Mole Adrianorum ili Castellum Crescentii od 10. do 12. stoljeća), također poznata i kao Hadrijanov mauzolej, antička je građevina i spomenik u Rimu, smještena na desnoj obali Tibera nasuprot Anđeoskog mosta (u prošlosti: Pons Aelius).
Novi!!: Grgur VII. i Anđeoska tvrđava · Vidi više »
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Novi!!: Grgur VII. i Arapi · Vidi više »
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Novi!!: Grgur VII. i Armenija · Vidi više »
Augsburg
Augsburg (bavarski i švapski: Augschburg) grad je u Njemačkoj na jugozapadu savezne države Bavarske i sjedište vlade upravnog područja Schwaben.
Novi!!: Grgur VII. i Augsburg · Vidi više »
Aventin
Aventine Secession (20th century) | religion.
Novi!!: Grgur VII. i Aventin · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Grgur VII. i Španjolska · Vidi više »
Češka (povijesna pokrajina)
Češka, ponekad i Bohemija (češki: Čechy; njem. Böhmen) povijesna je pokrajina koja, zajedno s Moravskom i dijelom Šleske čini najveći dio današnje Češke Republike.
Novi!!: Grgur VII. i Češka (povijesna pokrajina) · Vidi više »
Bazilika sv. Ivana Lateranskog
Bazilika Svetog Ivana Lateranskog (talijanski: Basilica di San Giovanni in Laterano) rimska je katedrala, službeno crkveno sjedište rimskog biskupa, tj.
Novi!!: Grgur VII. i Bazilika sv. Ivana Lateranskog · Vidi više »
Bazilika sv. Marije Velike
Bazilika svete Marije Velike (tal.: Basilica di Santa Maria Maggiore) antička je katolička bazilika u Rimu, građena u starokršćanskom stilu.
Novi!!: Grgur VII. i Bazilika sv. Marije Velike · Vidi više »
Bazilika sv. Petra
'''Stara bazilika sv. Petra''' Bazilika sv.
Novi!!: Grgur VII. i Bazilika sv. Petra · Vidi više »
Bazilika Svetoga groba
Jeruzalemskom starom gradu Bazilika Svetoga groba naziv je za kršćansku crkvu u Jeruzalemu u kojoj se štuje Kalvarija i Isusov grob.
Novi!!: Grgur VII. i Bazilika Svetoga groba · Vidi više »
Benedikt X., protupapa
Protupapa Benedikt X., katolički protupapa od 1058. do 1059. godine.
Novi!!: Grgur VII. i Benedikt X., protupapa · Vidi više »
Benedikt XIII.
Benedikt XIII., lat. Benedictus PP.
Novi!!: Grgur VII. i Benedikt XIII. · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Grgur VII. i Biskup · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Grgur VII. i Bizant · Vidi više »
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Novi!!: Grgur VII. i Božić · Vidi više »
Božja providnost
Božja providnost je Božji zahvat u svijetu; Božji čin uređivanja događaja, njegovo predviđanje, upravljanje i briga za čitav svijet.
Novi!!: Grgur VII. i Božja providnost · Vidi više »
Borba za investituru
Srednjovjekovni kralj predaje ovlasti biskupu Borba za investituru je bila najznačajniji sukob između Crkve i države u srednjovjekovnoj Europi.
Novi!!: Grgur VII. i Borba za investituru · Vidi više »
Brixen
Brixen (njemački: Brixen, talijanski: Bressanone i ladinski: Persenon) grad je u talijanskoj autonomnoj pokrajini Južni Tirol.
Novi!!: Grgur VII. i Brixen · Vidi više »
Celibat
Svećenici u Rimu Celibat (od latinske riječi coelibatus za "samca" ili "neženju") ili, rjeđe, bezbračnost, je izraz koji se koristi za stanje osobe koja nije u braku, usprkos toga što je dovoljno zrela i ima fizičke, materijalne i druge uvjete za njegovo sklapanje.
Novi!!: Grgur VII. i Celibat · Vidi više »
Crkveni raskol
Dana, 16. srpnja 1054. kulminirao je raskol između istočne i zapadne Crkve.
Novi!!: Grgur VII. i Crkveni raskol · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Grgur VII. i Danska · Vidi više »
Dmitar Zvonimir
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.
Novi!!: Grgur VII. i Dmitar Zvonimir · Vidi više »
Duh
Duh (od staroslavenskog duhǫ od korijena dǫh- koji označava funkciju disanja) kao pojam ima više značenja.
Novi!!: Grgur VII. i Duh · Vidi više »
Ekskomunikacija
Ekskomunikacija ili izopćenje je mjera kojom se neku osobu izopćuje iz članstva neke vjerske organizacije.
Novi!!: Grgur VII. i Ekskomunikacija · Vidi više »
Enciklika
Enciklika (grč. enkýklios, "ići u krug", "okružnica") je papino okružno pismo upućeno prije svega biskupima ali i svim vjernicima.
Novi!!: Grgur VII. i Enciklika · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Grgur VII. i Engleska · Vidi više »
Euharistija
Isus je ustanovio Euharistiju na Posljednjoj večeri. Euharistija (Fátima, Portugal) Irskoj s temom Euharistije Euharistija, Sveta Pričest, Pričest ili Presveti oltarski sakrament kršćanski je sakrament, izvor, središte i temelj kršćanstva.
Novi!!: Grgur VII. i Euharistija · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Grgur VII. i Europa · Vidi više »
Filip I. Francuski
Filip I. (franc. Philippe Ier) (23. svibnja 1052. ‒ 29. srpnja 1108.) bio je kralj Francuske, sin Henrika I. Francuskog i Ane Kijevske.
Novi!!: Grgur VII. i Filip I. Francuski · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Grgur VII. i Francuska · Vidi više »
Grgur VI.
Grgur VI. rođen kao Johannes Gratianus, kum dječaka pape Benedikta IX., bio je papa od 1045. do 1046. godine.
Novi!!: Grgur VII. i Grgur VI. · Vidi više »
Grgur XIII.
Grgur XIII., lat. Gregorius PP.
Novi!!: Grgur VII. i Grgur XIII. · Vidi više »
Grof
Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.
Novi!!: Grgur VII. i Grof · Vidi više »
Henrik III., car Svetog Rimskog Carstva
Henrik III. na minijaturi iz 1040. Henrik III. Crni (* 28. listopada 1017.; † 5. listopada 1056. u Bodfeldu, Harz); rimsko-njemački kralj od 1039., rimsko-njemački car (1046. - 1056.). Pripadao je Salijskoj dinastiji.
Novi!!: Grgur VII. i Henrik III., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva
Henrik IV. (Detalj iz evangelistara samostana St. Emmeram, poslije 1106.) Henrik IV. Okrutni (vjerojatno u Goslaru, 11. studenog 1050. – Lüttich, 7. kolovoza 1106.) bio je sin cara Henrika III. i Agneze od Poiotua.
Novi!!: Grgur VII. i Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Novi!!: Grgur VII. i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »
Investitura
Investitura je darivanje službenog položaja.
Novi!!: Grgur VII. i Investitura · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Grgur VII. i Italija · Vidi više »
Jeruzalem
Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.
Novi!!: Grgur VII. i Jeruzalem · Vidi više »
Kanonsko pravo
Kanonsko pravo označava zbir crkvenih zakona kojima se upravlja životom pojedinih Crkava.
Novi!!: Grgur VII. i Kanonsko pravo · Vidi više »
Kardinal
Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.
Novi!!: Grgur VII. i Kardinal · Vidi više »
Katedrala
Zagrebačka katedrala Sarajevska katedrala Katedrala u kršćanskoj terminologiji je crkva u kojoj biskup, odnosno nadbiskup ima svoju biskupsku stolicu i stoluje (grč. καθέδρα; lat. cathedra; hrv. stolnica, prvostolnica, stolna crkva) te obavlja sveto bogoslužje.
Novi!!: Grgur VII. i Katedrala · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Grgur VII. i Katolička Crkva · Vidi više »
Köln
Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Grgur VII. i Köln · Vidi više »
Klement III., protupapa
Protupapa Klement III., katolički protupapa 1080., te od 1084. do 1100. godine.
Novi!!: Grgur VII. i Klement III., protupapa · Vidi više »
Kler
Kler je u suvremenom govoru skupni naziv za katoličko svećenstvo (klir za pravoslavno svećenstvo), Hrvatski jezični portal, pristupljeno 30.
Novi!!: Grgur VII. i Kler · Vidi više »
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Novi!!: Grgur VII. i Knez · Vidi više »
Korzika
Korzika (fra. Corse, tal., kor. Corsica) četvrti je po veličini otok u Sredozemnom moru i pokrajina Francuske koja se sastoji od dva departmana.
Novi!!: Grgur VII. i Korzika · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Grgur VII. i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Grgur VII. i Kršćanstvo · Vidi više »
Lav IX.
Lav IX., papa od 12. veljače 1049. do 19. travnja 1054. godine.
Novi!!: Grgur VII. i Lav IX. · Vidi više »
Lombardija
Lombardija (tal.: Lombardia, lom.: Lumbardia) je regija u Sjevernoj Italiji, između Alpa i doline rijeke Po.
Novi!!: Grgur VII. i Lombardija · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Grgur VII. i Milano · Vidi više »
Montecassino
Restaurirani samostan Monte Cassino. Montecassino ili Monte Cassino je benediktinski samostan osnovan 529. godine na istoimenom brdu (519 mnm) u općini Cassino, Italija.
Novi!!: Grgur VII. i Montecassino · Vidi više »
Nadbiskup
Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.
Novi!!: Grgur VII. i Nadbiskup · Vidi više »
Nürnberg
Nürnberg (bavarski: Niamberg, istočnofranački: Nämberch ili Närmberch) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.
Novi!!: Grgur VII. i Nürnberg · Vidi više »
Nikola II., papa
Nikola II., papa od 6. prosinca 1058. do 27. srpnja 1061. godine.
Novi!!: Grgur VII. i Nikola II., papa · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Grgur VII. i Njemačka · Vidi više »
Normandija
Normandija (francuski: Normandie, normandijski: Normaundie), bivša je država u Europi i povijesna pokrajina u Francuskoj na obali La Mancha.
Novi!!: Grgur VII. i Normandija · Vidi više »
Normani
Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).
Novi!!: Grgur VII. i Normani · Vidi više »
Opatija (redovnička ustanova)
Opatija Monte Cassino u Laciju (Italija), što ju je osnovao sveti Benedikt Opatija je autonomna (sui juris) redovnička ustanova kojom upravlja opat ili opatica.
Novi!!: Grgur VII. i Opatija (redovnička ustanova) · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Grgur VII. i Papa · Vidi više »
Passau
Passau grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.
Novi!!: Grgur VII. i Passau · Vidi više »
Patareni
Mučeništvo svetog Arialda Patareni je naziv za slijedbenike vjerskog pokreta iz 11. stoljeća u milanskoj nadbiskupiji, koji su željeli reformu klera i crkvene vlasti u pokrajini i podržavali papinske oštre mjere protiv simonije i braka svećenika.
Novi!!: Grgur VII. i Patareni · Vidi više »
Petar Krešimir IV.
Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.
Novi!!: Grgur VII. i Petar Krešimir IV. · Vidi više »
Piacenza
Piacenza je grad i upravno središte istoimene pokrajine u sjevernoj Italiji.
Novi!!: Grgur VII. i Piacenza · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Grgur VII. i Poljska · Vidi više »
Pontifikat
Pontifikatom se danas općenito naziva služba ili vrijeme provedeno u službi papa Rimokatoličke Crkve.
Novi!!: Grgur VII. i Pontifikat · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Grgur VII. i Rim · Vidi više »
Robert Guiscard
Robertov portret iz Nove kronike (''Nuova Cronica''), 14. stoljeće. Robert Guiscard (Robert Lasica), normanski vojvoda i vojvoda Apulije (Normandija, oko 1020. – otok Kefallonia, Grčka, 17. srpnja 1085).
Novi!!: Grgur VII. i Robert Guiscard · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Grgur VII. i Rusija · Vidi više »
Salerno
Salerno (latinski: Salernum) je glavni grad istoimene talijanske provincije Salerno u regiji Kampanija od 132.608 stanovnika. Objavljeno 26. lipnja 2013., pristupljeno (15.
Novi!!: Grgur VII. i Salerno · Vidi više »
Saraceni
Rasprostiranje Fatimidskih arapa u 11. stoljeću. Jean-Léon Gérôme, ''Saracenski trgovac u Kairu'', 1869., ulje na platnu, 61.5 x 50 cm, privatno vlasništvo. Saraceni je srednjovjekovni naziv za sve Arape (Fatimidi), a jedno vrijeme i sve muslimane.
Novi!!: Grgur VII. i Saraceni · Vidi više »
Sardinija
Satelitska snimka Sardinija (sardinski: Sardigna, talijanski: Sardegna), otok i regija u Italiji.
Novi!!: Grgur VII. i Sardinija · Vidi više »
Sarkofag
zagrebačkoj katedrali. Sarkofag (lat. sarcophagus; grč. λίθος σαρκοφάγος lithos sarkophagos 'kamen koji jede, troši meso; kameni lijes'; od σάρξ sárx 'meso', φαγεῖν phagêin 'jesti') je nadgrobni spomenik u obliku sanduka od kamena, osobito mramora, kovine, pečene gline ili drva, redovito oslikan ili urešen reljefima u koji se polaže drveni lijes.
Novi!!: Grgur VII. i Sarkofag · Vidi više »
Sasi
Domovina Sasa Sasi (lat. Saxones, njem. Sachsen, od starovisokonjem. sahsonotas: ljudi mača) su germanski plemenski savez čija je prapostojbina bila na području kasnije Danske u području Schleswig-Holstein.
Novi!!: Grgur VII. i Sasi · Vidi više »
Simonija
Božanskoj komediji Simonija je izraz kojim označavamo kupovanje dužnosti u nekoj službi (prije svega crkvenoj) za novac.
Novi!!: Grgur VII. i Simonija · Vidi više »
Solin
Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Grgur VII. i Solin · Vidi više »
Stjepan IX.
Stjepan IX., papa od 2. kolovoza 1057. do 29. ožujka 1058. godine.
Novi!!: Grgur VII. i Stjepan IX. · Vidi više »
Subđakon
Subđakon ili podđakon (lat. sub - + lat. diaconus ← grč. diákonos) je peti od pet stupnjeva svećeničkog reda.
Novi!!: Grgur VII. i Subđakon · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Grgur VII. i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Toskana
Toskana (tal. Toscana) je regija u središnjoj Italiji.
Novi!!: Grgur VII. i Toskana · Vidi više »
Vazal
'''Vazal priseže na odanost svom gospodaru''' Vazal ili lenski gospodar bio je srednjovjekovni plemić i feudalac koji se nalazio u dvostrano obvezujućem odnosu sa svojim nadređenim lenskim gospodarem i feudalcem.
Novi!!: Grgur VII. i Vazal · Vidi više »
Viktor II.
Viktor II. (1018. – 1057.), papa od 1055. do 1057. godine.
Novi!!: Grgur VII. i Viktor II. · Vidi više »
Viktor III.
Viktor III., papa od 24. svibnja 1086. do 16. rujna 1087. godine.
Novi!!: Grgur VII. i Viktor III. · Vidi više »
Vilim I. Osvajač
Vilim I. (oko 1028. – 1087.), poznat kao Vilim Osvajač bio je prvi normanski kralj Engleske, vladao je od 1066.
Novi!!: Grgur VII. i Vilim I. Osvajač · Vidi više »
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Novi!!: Grgur VII. i Vojvoda · Vidi više »
Vrana (Pakoštane)
Vrana je naselje u sastavu Općine Pakoštane u blizini Vranskog jezera.
Novi!!: Grgur VII. i Vrana (Pakoštane) · Vidi više »
1054.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur VII. i 1054. · Vidi više »
1055.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur VII. i 1055. · Vidi više »
1057.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur VII. i 1057. · Vidi više »
1058.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur VII. i 1058. · Vidi više »
1059.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur VII. i 1059. · Vidi više »
1061.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur VII. i 1061. · Vidi više »
1073.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur VII. i 1073. · Vidi više »
1074.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur VII. i 1074. · Vidi više »
1075.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur VII. i 1075. · Vidi više »
1076.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur VII. i 1076. · Vidi više »
1077.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur VII. i 1077. · Vidi više »
1081.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur VII. i 1081. · Vidi više »
1084.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur VII. i 1084. · Vidi više »
1085.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur VII. i 1085. · Vidi više »
1089.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur VII. i 1089. · Vidi više »
1584.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur VII. i 1584. · Vidi više »
16. lipnja
16.
Novi!!: Grgur VII. i 16. lipnja · Vidi više »
16. listopada
16.
Novi!!: Grgur VII. i 16. listopada · Vidi više »
1728.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur VII. i 1728. · Vidi više »
21. ožujka
21.
Novi!!: Grgur VII. i 21. ožujka · Vidi više »
21. travnja
21.
Novi!!: Grgur VII. i 21. travnja · Vidi više »
22. svibnja
22.
Novi!!: Grgur VII. i 22. svibnja · Vidi više »
22. travnja
22.
Novi!!: Grgur VII. i 22. travnja · Vidi više »
24. ožujka
24.
Novi!!: Grgur VII. i 24. ožujka · Vidi više »
24. siječnja
24.
Novi!!: Grgur VII. i 24. siječnja · Vidi više »
24. svibnja
24.
Novi!!: Grgur VII. i 24. svibnja · Vidi više »
25. svibnja
25.
Novi!!: Grgur VII. i 25. svibnja · Vidi više »
27. siječnja
27.
Novi!!: Grgur VII. i 27. siječnja · Vidi više »
30. lipnja
30.
Novi!!: Grgur VII. i 30. lipnja · Vidi više »
7. ožujka
7.
Novi!!: Grgur VII. i 7. ožujka · Vidi više »
8. listopada
8.
Novi!!: Grgur VII. i 8. listopada · Vidi više »
8. prosinca
8.
Novi!!: Grgur VII. i 8. prosinca · Vidi više »
9. lipnja
9.
Novi!!: Grgur VII. i 9. lipnja · Vidi više »
