Brže od pregledniku!
28 odnosi: Alpe, Apenini, Žabnjakolike, Žabnjakovke, Biljke, Carl Linné, Crnocrveni kukurijek, Cvijet, Cvjetni pelud, Dvosupnice, Helleboreae, Hrvatska, Hrvatski kukurijek, Kvasac, Latica, Latinski jezik, Lijek, Nektarij, Otrov, Pauzanija (zemljopisac), Prašnik, Ranunculoideae, Solon, Vaskularne biljke, Velecvjetni kukurijek, Vrenje, Vrsta, 1648..
Alpe
Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.
Novi!!: Kukurijek i Alpe · Vidi više »
Apenini
Reljef Apenina. Apenini su planinski lanac dug otprilike 1200 km koji se proteže na istočnoj obali Italije, od sjevera do juga polutoka.
Novi!!: Kukurijek i Apenini · Vidi više »
Žabnjakolike
Žabnjakolike (Ranunculales), biljni red od sedam porodica u razredu Magnoliopsida.
Novi!!: Kukurijek i Žabnjakolike · Vidi više »
Žabnjakovke
''Trollius asiaticus'' Žabnjakovke (žabnjače; Ranunculaceae), biljna porodica iz reda žabnjakolike koja svoje ime dobiva po najvažnijem rodu, žabnjacima (Ranunculus) s ukupno 413 zasada priznatih vrsta.
Novi!!: Kukurijek i Žabnjakovke · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Kukurijek i Biljke · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Kukurijek i Carl Linné · Vidi više »
Crnocrveni kukurijek
Crnocrveni kukurijek (tamnocrveni kukurijek, kukurik trešnjevasti, lat. Helleborus dumetorum subsp. atrorubens, sin. Helleborus atrorubens), biljna vrsta iz porodice Ranunculaceae, hrvatski strogo zaštićeni stenoendem, koji se ponekad smatra i podvrstom vrste H. dumetorum.
Novi!!: Kukurijek i Crnocrveni kukurijek · Vidi više »
Cvijet
Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.
Novi!!: Kukurijek i Cvijet · Vidi više »
Cvjetni pelud
Peludi po mikroskopom. Zrnca peluda na cvijetu Pelud ili cvjetni pelud je čista praškasta tvar koju proizvode muške gamete na biljkama.
Novi!!: Kukurijek i Cvjetni pelud · Vidi više »
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Novi!!: Kukurijek i Dvosupnice · Vidi više »
Helleboreae
Helleboreae, tribus žabnjakovki, dio potporodice Ranunculoideae.
Novi!!: Kukurijek i Helleboreae · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Kukurijek i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski kukurijek
Hrvatski kukurijek (lat. Helleborus torquatus, sin. Helleborus croaticus), novopriznata vrsta u rodu kukurijeka, porodica žabnjakovki (Ranunculaceae).
Novi!!: Kukurijek i Hrvatski kukurijek · Vidi više »
Kvasac
''Saccharomyces cerevisiae''. Kvasci su eukariotski mikroorganizmi koji su svrstani u carstvo gljiva, s oko 1500 vrsta koje su trenutačno opisane; oni dominiraju u gljivičnoj različitosti oceana.
Novi!!: Kukurijek i Kvasac · Vidi više »
Latica
ocvijeća (perijanta) cvijeta u prerezu.1. cvjetište, cvjetna os (receptaculum) 2. lap (sepala)3. krunski listići, petale4. prašnici5. plodni list (karpela) Latica je vrsta lista koji okružuje reproduktivni dio cvijeta.
Novi!!: Kukurijek i Latica · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Kukurijek i Latinski jezik · Vidi više »
Lijek
Lijek u obliku kapsula Lijek je pripravak koji smanjuje simptome neke bolesti, sprječava je ili je iscjeljuje.
Novi!!: Kukurijek i Lijek · Vidi više »
Nektarij
Nektarijski period mjesečeve geološke kronologije odnosi se na period od prije 3920 milijuna do prije 3850 milijuna godina.
Novi!!: Kukurijek i Nektarij · Vidi više »
Otrov
Piktogram mrtvačke glave s kostima, tradicionalno se koristi kao simbol za otrove. Označavanje otrova prema GHS-u Označavanje otrova u prijevozu opasnih tvari (ADR) Otrovima se smatraju tvari prirodnog ili sintetskog podrijetla i proizvodi dobiveni od njih, koji uneseni u organizam ili u dodiru s njim mogu ugroziti zdravlje i život organizma ili štetno djelovati na okoliš.
Novi!!: Kukurijek i Otrov · Vidi više »
Pauzanija (zemljopisac)
Pauzanija (starogrčki: Pausanías, 2. stoljeće) bio je grčki putopisac i zemljopisac, poznat po djelu Opis Grčke u kome je u 10 knjiga detaljno prikazao sve najvažnije lokalitete i znamenitosti Grčke pod rimskom vlašću Pet dobrih careva.
Novi!!: Kukurijek i Pauzanija (zemljopisac) · Vidi više »
Prašnik
Prašnik je cvjetni organ nositelj muškog spola u funkciji razmnožavanja.
Novi!!: Kukurijek i Prašnik · Vidi više »
Ranunculoideae
Ranunculoideae, biljna potporodica, dio porodice žabnjakovki.
Novi!!: Kukurijek i Ranunculoideae · Vidi više »
Solon
'''Solon''' Solon (640. pr. Kr.-560. pr. Kr.) bio je veliki atenski političar, zakonodavac i pjesnik.
Novi!!: Kukurijek i Solon · Vidi više »
Vaskularne biljke
Vaskularne biljke (traheofiti; lat. Tracheophyta), biljna divizija u infracarstvu Streptophyta koja se sastoji od dvije poddivizije: A) papratnjača (Pteridophyta, Pteridophytina) s papratima, prapapratima, preslicama i crvotočinama i B) Spermatophytina (Spermatophyta) biljke sjemenjače. Vaskularno bilje posjeduje, list, stabljiku i korijen.
Novi!!: Kukurijek i Vaskularne biljke · Vidi više »
Velecvjetni kukurijek
Velecvjetni kukurijek (kukurijek božićnjak, Helleborus niger L. ssp. macranthus), naziva se još i snježnica, jedna je od najljepših podvrsta crnog kukurijeka, rod kukurijeka (Helleborus).
Novi!!: Kukurijek i Velecvjetni kukurijek · Vidi više »
Vrenje
Vrenje ili fermentacija je proces alkoholnog vrenja.
Novi!!: Kukurijek i Vrenje · Vidi više »
Vrsta
Vrsta (species) u biologiji označava skup međusobno genetski sličinih jedinki.
Novi!!: Kukurijek i Vrsta · Vidi više »
1648.
Bez opisa.
Novi!!: Kukurijek i 1648. · Vidi više »
