Brže od pregledniku!
23 odnosi: Željko Glasnović, Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti, Deveti saziv Hrvatskog sabora, Domoljubna koalicija, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska izvještajna novinska agencija, Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje, Hrvatski sabor, Hrvatsko iseljeništvo, Istarski demokratski sabor, Ključ Hrvatske (politička stranka), Kolinda Grabar-Kitarović, Kukuriku koalicija, Most (hrvatska politička stranka), Nacionalna manjina, Tihomir Orešković, Tomislav Karamarko, Zdravko Marić (ekonomist), 11. rujna, 16. lipnja, 16. srpnja, 2016..
Željko Glasnović
Željko Glasnović (Zagreb, 24. veljače 1954.) je hrvatski general i političar.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i Željko Glasnović · Vidi više »
Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti
Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti hrvatska je politička stranka koju je 2015.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti · Vidi više »
Deveti saziv Hrvatskog sabora
Deveti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 14. listopada 2016. godine izborom Bože Petrova za predsjednika Hrvatskog sabora.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i Deveti saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »
Domoljubna koalicija
Domoljubna koalicija Domoljubna koalicija, bila je savez osam hrvatskih političkih stranaka na čelu s tada oporbenom Hrvatskom demokratskom zajednicom.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i Domoljubna koalicija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska izvještajna novinska agencija
Hrvatska izvještajna novinska agencija (Hina) hrvatska je novinska agencija sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i Hrvatska izvještajna novinska agencija · Vidi više »
Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje (kratica HDSSB) je hrvatska parlamentarna politička stranka desnog centra, ali i jasno nacionalno i regionalno usmjerena.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko iseljeništvo
20. stoljeća. Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i Hrvatsko iseljeništvo · Vidi više »
Istarski demokratski sabor
Istarski demokratski sabor (IDS, talj. Dieta democratica istriana) je politička stranka regionalistička i socijalno-liberalnog opredjeljenja te dugo vremena najveća regionalistička stranka u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i Istarski demokratski sabor · Vidi više »
Ključ Hrvatske (politička stranka)
Ključ Hrvatske, do 2022.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i Ključ Hrvatske (politička stranka) · Vidi više »
Kolinda Grabar-Kitarović
Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) hrvatska je političarka i diplomatkinja, predsjednica Republike Hrvatske od 2015.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i Kolinda Grabar-Kitarović · Vidi više »
Kukuriku koalicija
Izborni simbol koalicije Kukuriku koalicija 5. kolovoza 2011. u Kninu; Silvano Hrelja (HSU), Radimir Čačić (HNS), Zoran Milanović (SDP), Ivan Jakovčić (IDS) Kukuriku koalicija bila je koalicija hrvatskih političkih stranaka koje su donijele odluku o zajedničkom izlasku na izbore zastupnika za Hrvatski sabor 2011. godine s ciljem sastavljanja koalicijske vlade.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i Kukuriku koalicija · Vidi više »
Most (hrvatska politička stranka)
Most je hrvatska politička stranka nastala 17.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i Most (hrvatska politička stranka) · Vidi više »
Nacionalna manjina
Rumunjskoj. Nacionalna manjina je dio određenog naroda i/ili nacije koji ne živi u svojoj nacionalnoj državi, već kao manjina u nekoj drugoj državi, zajedno s drugim narodima.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i Nacionalna manjina · Vidi više »
Tihomir Orešković
Tihomir Orešković (Zagreb, 1. siječnja 1966.), hrvatski je i kanadski poslovni čovjek, predsjednik trinaeste Vlade Republike Hrvatske.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i Tihomir Orešković · Vidi više »
Tomislav Karamarko
Tomislav Karamarko (Zadar, 25. svibnja 1959.), hrvatski povjesničar i političar, predsjednik HDZ-a od 2012.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i Tomislav Karamarko · Vidi više »
Zdravko Marić (ekonomist)
Zdravko Marić (Slavonski Brod, 3. veljače 1977.), hrvatski je ekonomist te ministar financija od 2016.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i Zdravko Marić (ekonomist) · Vidi više »
11. rujna
11.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i 11. rujna · Vidi više »
16. lipnja
16.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i 16. lipnja · Vidi više »
16. srpnja
16.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i 16. srpnja · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 2016. i 2016. · Vidi više »
