Brže od pregledniku!
34 odnosi: Ankica Čilaš Šimpraga, Artur Bagdasarov, Željko Jovanović, Željko Jozić, Dragan Primorac, Dunja Brozović Rončević, Hrvatska, Hrvatski školski pravopis, Hrvatski jezik, Hrvatsko kulturno vijeće, Hrvoje Hitrec, Institut za hrvatski jezik, Jutarnji list, Krešimir Mićanović, Lada Badurina, Lana Hudeček, Mario Grčević, Milan Moguš, Milica Mihaljević, Mislav Ježić, Nagrada Ivan Filipović, Nataša Bašić, Nenad Piskač, Papir, Popis hrvatskih pravopisa, Pravopis, Radoslav Katičić, Sanda Ham, Slavko Goldstein, Stjepan Babić, Večernji list, Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika, 19. listopada, 2006..
Ankica Čilaš Šimpraga
Ankica Čilaš Šimpraga (Knin, 9. kolovoza 1970. – Zagreb, 6. veljače 2020.)Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje: Preminula dr.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Ankica Čilaš Šimpraga · Vidi više »
Artur Bagdasarov
Artur Rafaelovič Bagdasarov, rus.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Artur Bagdasarov · Vidi više »
Željko Jovanović
Željko Jovanović (Rijeka, 26. studenoga 1965.), hrvatski političar, liječnik, magistar ekonomije, doktor biomedicinskih znanosti i sveučilišni profesor,hrvatski branitelj, bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske, od 2011.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Željko Jovanović · Vidi više »
Željko Jozić
Željko Jozić (Vinkovci, 21. svibnja 1970.), hrvatski jezikoslovac.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Željko Jozić · Vidi više »
Dragan Primorac
Dragan Primorac (Banja Luka, 7. lipnja 1965.), hrvatski je liječnik i sveučilišni profesor, pedijatar subspecijalist medicinske genetike, ekspert iz forenzične genetike, stalni sudski vještak, ministar znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske u vladama premijera Sanadera od 2003.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Dragan Primorac · Vidi više »
Dunja Brozović Rončević
Dunja Brozović Rončević (Zadar, 23. srpnja 1960.), hrvatska jezikoslovka.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Dunja Brozović Rončević · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski školski pravopis
Hrvatski školski pravopis troje autora: Stjepana Babića, Sande Ham i Milana Moguša, pravopis je nastao na temelju Hrvatskoga pravopisa Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Hrvatski školski pravopis · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatsko kulturno vijeće
Logotip Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvatsko kulturno vijeće (HKV) je dobrovoljna udruga članova koji žive i djeluju u Republici Hrvatskoj, kao i onih članova koji žive izvan granica Republike Hrvatske, a djelatno podupiru kulturni i sveopći boljitak Republike Hrvatske.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Hrvatsko kulturno vijeće · Vidi više »
Hrvoje Hitrec
Hrvoje Hitrec (Zagreb, 14. srpnja 1943.) suvremeni je hrvatski književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist, posebice poznat po brojnim knjigama za djecu i mladež.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Hrvoje Hitrec · Vidi više »
Institut za hrvatski jezik
''Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje'' Institut za hrvatski jezik, do 2023.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Institut za hrvatski jezik · Vidi više »
Jutarnji list
Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Jutarnji list · Vidi više »
Krešimir Mićanović
Krešimir Mićanović (Brčko, 1968.), hrvatski jezikoslovac i pjesnik.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Krešimir Mićanović · Vidi više »
Lada Badurina
Lada Badurina (1962.), hrvatska jezikoslovka.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Lada Badurina · Vidi više »
Lana Hudeček
Lana Hudeček (Zagreb, 20. studenoga 1960.), hrvatska jezikoslovka.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Lana Hudeček · Vidi više »
Mario Grčević
Mario Grčević (Varaždin, 14. veljače 1969.) hrvatski je jezikoslovac.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Mario Grčević · Vidi više »
Milan Moguš
Milan Moguš (Senj, 27. travnja 1927. – Zagreb, 19. studenoga 2017.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Milan Moguš · Vidi više »
Milica Mihaljević
Milica Mihaljević (Zagreb, 12. prosinca 1955.), hrvatska je jezikoslovka.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Milica Mihaljević · Vidi više »
Mislav Ježić
Mislav Ježić (Zagreb, 1952.) po struci je indolog, klasični filolog, filozof i poredbeni jezikoslovac ili indoeuropeist.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Mislav Ježić · Vidi više »
Nagrada Ivan Filipović
Nagrada "Ivan Filipović" je hrvatska državna nagrada koja se dodjeljuje posljednjega mjeseca u godini za životno djelo u području predškolskog odgoja, osnovnom, srednjem školstvu, visokom školstvu i znanstvenom i stručnom radu, nosi Filipovićevo ime, učitelja koji je rođen 1823.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Nagrada Ivan Filipović · Vidi više »
Nataša Bašić
Nataša Bašić (Bašić-Kosić) (Trogir, 15. travnja 1956.), hrvatska je jezikoslovka, urednica u Leksikografskom zavodu Miroslava Krleže i povjesničarka hrvatskoga jezika i pravopisa.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Nataša Bašić · Vidi više »
Nenad Piskač
Nenad Piskač je hrvatski novinar, publicist, putopisac, esejist i pjesnik.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Nenad Piskač · Vidi više »
Papir
List papira. papirus (lat. ''Cyperus papyrus''). µm. drevnoj Kini. biljaka. Tiskarski stroj iz 1811. Visoka ili obična smreka (lat. ''Picea abies''). Bukova šuma. biljaka. drvenjače. celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi. Lan (lat. ''Linum usitatissimum''). Juta. Konoplja. bagase. staklenih vlakana. suspenzija koja je upravo sakupljena s ravnog dugog sita. Sljedeći korak je pritiskanje i sušenje. proizvodnju papira (1947.). papirnog stroja sa sušnim valjcima iz 1950. Završni dio papirnog stroja gdje se suši cigaretni papir. proizvodnju papira. Različite vrste kartona. novina. Razni proizvodi od papira: knjiga, sanitarni papir, papirni ručnici, karton, kutija za jaja. Papir (njem. Papier od lat. papyrum, papyrus od grč. πάπυρος: papirus; srednjovj. lat. charta papyri, charta damascena, charta bombycina i drugo) je plošni proizvod dobiven iz vodene suspenzije biljnih vlakana na stroju s finim sitom, koje omogućuje njihovo prepletanje i oblikovanje u vrlo tanak list.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Papir · Vidi više »
Popis hrvatskih pravopisa
Popis hrvatskih pravopisa sadržava hrvatske pravopise koji su objavljivani za uporabu i u hrvatskim zemljama, a od 1990.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Popis hrvatskih pravopisa · Vidi više »
Pravopis
Broza, kojeg je priredio D. Boranić; izdanje iz 1911. Unutar pravopisa Broza i Boranića; odmah se prelazi na zapisivanje ''ije/je'' Pravopis hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića iz 2001. godine Pravopis (ili ortografija od grč. ὀρθός (orthos) pravilno i γράφειν (grafein) pisati) je naziv za skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Pravopis · Vidi više »
Radoslav Katičić
Radoslav Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930. – Beč, 10. kolovoza 2019.) bio je hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Radoslav Katičić · Vidi više »
Sanda Ham
Sanda Ham (Osijek, 20. kolovoza 1959.), hrvatska je jezikoslovka.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Sanda Ham · Vidi više »
Slavko Goldstein
Slavko Goldstein Slavko Goldstein (Sarajevo, 22. kolovoza 1928. – Zagreb, 13. rujna 2017.), bio je hrvatski političar, scenarist, knjižar, leksikograf i povjesničar amater židovske nacionalnosti.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Slavko Goldstein · Vidi više »
Stjepan Babić
Stjepan Babić (Oriovac, 29. studenoga 1925. – Zagreb, 27. kolovoza 2021.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Stjepan Babić · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Večernji list · Vidi više »
Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika
Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika bilo je savjetodavnim vijećem pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, poslije Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, koje je osnovano za skrb o hrvatskome standardnom jeziku te poradi skrbi za veliku jezičnu stečevinu i raspravljanje o pitanjima što se postavljaju u svezi s njom.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika · Vidi više »
19. listopada
19.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i 19. listopada · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i 2006. · Vidi više »
