Brže od pregledniku!
29 odnosi: Ante Ciliga, Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, Drugi svjetski rat, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Gradina Donja, Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski tjednik (Zadar), Jasenovački mit i povijesni revizionizam, Jutarnji list, Koncentracijski logor Jasenovac, Kutina, Nezavisna Država Hrvatska, Novi list, Novinar, Političke znanosti, Publicistika, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbi u Hrvatskoj, Vijenac (časopis), Vjesnik, Vladimir Geiger, Vladimir Horvat, Z1 Televizija, Zagreb, 1966., 2018., 26. siječnja.
Ante Ciliga
Ante Ciliga (Šegotići, općina Marčana, 20. veljače 1898. – Zagreb, 21. listopada 1992.), bio je hrvatski političar, ljevičarski revolucionar, novinar i publicist.
Novi!!: Igor Vukić i Ante Ciliga · Vidi više »
Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac
Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac je udruga koju je osnovao krug intelektualaca zainteresiranih za preispitivanje verzije povijesti Koncentracijskog logora Jasenovac kakvu kao službenu promovira Javna ustanova Spomen područje Jasenovac.
Novi!!: Igor Vukić i Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Igor Vukić i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Fakultet političkih znanosti u Zagrebu
Fakultet političkih znanosti u Zagrebu (FPZG), osnovan je 1962. godine kao visoko učilište u okviru Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Igor Vukić i Fakultet političkih znanosti u Zagrebu · Vidi više »
Gradina Donja
Gradina Donja je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Dubica, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Igor Vukić i Gradina Donja · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Igor Vukić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Igor Vukić i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatski državni arhiv
Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Hrvatski državni arhiv (skraćeno HDA) je središnja arhivska ustanova nadležna za prikupljanje informacija o arhivskom gradivu u Hrvatskoj i svijetu.
Novi!!: Igor Vukić i Hrvatski državni arhiv · Vidi više »
Hrvatski tjednik (Zadar)
Od 2002. do ožujka 2013. tjednik je izlazio pod nazivom ''Hrvatski list'' Hrvatski tjednik, do 2013.
Novi!!: Igor Vukić i Hrvatski tjednik (Zadar) · Vidi više »
Jasenovački mit i povijesni revizionizam
U literaturi o Jasenovcu postoje različiti - slabije ili više argumentirani - pokušaji da se podatci o broju žrtava prikažu većima nego što konkretni podatci dopuštaju; te naprotiv da se Jasenovac prikaže isključivo radnim logorom u kojem nije bilo namjernih ubijanja zatvorenika.
Novi!!: Igor Vukić i Jasenovački mit i povijesni revizionizam · Vidi više »
Jutarnji list
Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.
Novi!!: Igor Vukić i Jutarnji list · Vidi više »
Koncentracijski logor Jasenovac
Ulaz u logor Jasenovac Koncentracijski logor Jasenovac ili Sabirni logor Jasenovac bio je najveći koncentracijski logor i logor za istrebljenje u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Igor Vukić i Koncentracijski logor Jasenovac · Vidi više »
Kutina
Kutina je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Igor Vukić i Kutina · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Igor Vukić i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Novi list
Izdanja Novog lista Spomenik Franu Supilu ispred zgrade Novog lista Novi list, riječke dnevne novine, izlaze svakodnevno osim blagdanom u Rijeci, a distribuiraju se na cijelom tržištu Hrvatske.
Novi!!: Igor Vukić i Novi list · Vidi više »
Novinar
Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.
Novi!!: Igor Vukić i Novinar · Vidi više »
Političke znanosti
Političke znanosti (često se spominju kao politologija ili politička znanost) su znanstveno polje društvenih znanosti, koje se bave sa znanstvenim studijem politike.
Novi!!: Igor Vukić i Političke znanosti · Vidi više »
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Novi!!: Igor Vukić i Publicistika · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Igor Vukić i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Srbi u Hrvatskoj
Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Igor Vukić i Srbi u Hrvatskoj · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Igor Vukić i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: Igor Vukić i Vjesnik · Vidi više »
Vladimir Geiger
Vladimir Geiger (Đakovo, 1962.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Igor Vukić i Vladimir Geiger · Vidi više »
Vladimir Horvat
Vladimir Horvat (Donja Dubrava kraj Preloga, 21. ožujka 1935. – Zagreb, 14. rujna 2019.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, filolog, prevoditelj, povjesničar i publicist.
Novi!!: Igor Vukić i Vladimir Horvat · Vidi više »
Z1 Televizija
Z1 televizija (nekad Zagrebačka televizija i TV Sljeme) je lokalna komercijalna televizijska postaja iz grada Zagreba u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Igor Vukić i Z1 Televizija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Igor Vukić i Zagreb · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Igor Vukić i 1966. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Igor Vukić i 2018. · Vidi više »
26. siječnja
26.
Novi!!: Igor Vukić i 26. siječnja · Vidi više »
