Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Igralište Hitrec – Kacian

Indeks Igralište Hitrec – Kacian

Igralište Hitrec – Kacian je stadion u Zagrebu.

13 odnosi: GNK Dinamo Zagreb, GNK Dinamo Zagreb II, Hrvatska, Ivan Hitrec, Kapacitet, Ratko Kacian, Stadion, Stadion Maksimir, Vladimir Turina, Zagreb, 1964., 2014., 2022..

GNK Dinamo Zagreb

Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.

Novi!!: Igralište Hitrec – Kacian i GNK Dinamo Zagreb · Vidi više »

GNK Dinamo Zagreb II

GNK Dinamo Zagreb II, često Dinamo II, bila je druga momčad Građanskog nogometnog kluba Dinamo Zagreb.

Novi!!: Igralište Hitrec – Kacian i GNK Dinamo Zagreb II · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Igralište Hitrec – Kacian i Hrvatska · Vidi više »

Ivan Hitrec

Ivan 'Ico' Hitrec (Zagreb, 13. travnja 1911. – Zagreb, 11. listopada 1946.) smatra se najboljim hrvatskim igračem nogometa u razdoblju prije Drugoga svjetskog rata.

Novi!!: Igralište Hitrec – Kacian i Ivan Hitrec · Vidi više »

Kapacitet

Kapacitet (njem. Kapazität, a dolazi od lat. capacitas: obujam, prostor) može značiti.

Novi!!: Igralište Hitrec – Kacian i Kapacitet · Vidi više »

Ratko Kacian

Ratko Kacian (Zadar, 18. siječnja 1917. – Zagreb, 18. lipnja 1949.), hrvatski je nogometaš, hrvatski i jugoslavenski reprezentativac, osvajač srebrne medalje na Olimpijskim igrama u Londonu 1948. godine.

Novi!!: Igralište Hitrec – Kacian i Ratko Kacian · Vidi više »

Stadion

Santiago Bernabéu u Madridu. Stadion je građevina ili mjesto predviđeno za održavanje sportskih ili glazbenih priredba: sastoji se od borilišta ili pozornice, koji mogu biti djelomično ili potpuno okruženi strukturama koje omogućuju posjetiteljima da (stojeći ili sjedeći) promatraju priredbu.

Novi!!: Igralište Hitrec – Kacian i Stadion · Vidi više »

Stadion Maksimir

Stadion Maksimir je nogometni stadion u Zagrebu.

Novi!!: Igralište Hitrec – Kacian i Stadion Maksimir · Vidi više »

Vladimir Turina

Vladimir Turina (Banja Luka, 6. veljače 1913. – Zagreb, 22. listopada 1968.), bio je hrvatski arhitekt.

Novi!!: Igralište Hitrec – Kacian i Vladimir Turina · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Igralište Hitrec – Kacian i Zagreb · Vidi više »

1964.

Bez opisa.

Novi!!: Igralište Hitrec – Kacian i 1964. · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Igralište Hitrec – Kacian i 2014. · Vidi više »

2022.

200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.

Novi!!: Igralište Hitrec – Kacian i 2022. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Igralište Hitrec Kacian, Stadion Hitrec Kacian.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »