Brže od pregledniku!
111 odnosi: Alberto Fortis, Alepski bor, Anka Petričević, Ante Babaja, Antun Vrdoljak, Asanaginica, August Thara, Šimun Milinović, Široki Brijeg, Žarko Peša, Banja Luka, Bekija, Bijeli grab, Biokovo, Bosna i Hercegovina, Crveno jezero, Dalmacija, Dinko Šakić (1921.), Domovinski rat, Donji Vinjani, Franjevački samostan i crkva sv. Franje Asiškog u Imotskom, Franjo Asiški, Glavina Donja, Glavina Gornja, Google Earth, Gornji Vinjani, Gradina na Crvenom jezeru, Grb Imotskog, Grude, Hercegovina, Hrast crnika, Hrast medunac, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatsko planinarsko društvo Imotski, Imota, Imotska bekija, Imotska krajina, Imotski, Imotski (kulturno-povijesna cjelina), Imotsko polje, Ivan Gudelj, Ivan Radeljić, Ivan Rendić, Josip Virgil Perić, Jovan Sundečić, Jozo Mršić, Julije Derossi, KK Imotski, ..., Klapa Galluna, Košarka, Kompleks objekata Režije duhana u Imotskom, Kompleks stare Zdravstvene stanice u Imotskome, Krumpir, Kuća Benzon u Imotskome, Kuglački klub Imotska krajina Imotski, Kuglački klub Imotski, Kujundžuša, Latinski jezik, Ljubuški, Makarsko primorje, Marija (majka Isusova), Maslina, Medvidovića Draga, Mihovil Pavlinović, Mladen Vuković, Modro jezero, Mostar, Neda Ukraden, Nevenka Bezić-Božanić, NK Imotski, NK Imotski 1991, Obična smokva, Omiš, Osmansko Carstvo, Paprika, Požarevački mir, Posušje, Pršut, Ronilački klub Crveno jezero, Secesija, Silvija Talaja, Sinj, Smilje, Splitsko-dalmatinska županija, Srbi, Srednji vijek, Sredozemna klima, Stambeno-gospodarski sklop Radovinović (Bitanga) u Imotskome, Susret klapa Pismo moja, Topana, Trebinje, Vinova loza, Vitina (Ljubuški, BiH), Vjeko Vrčić, Vlado Gotovac, Vuk Karadžić, Zagora, Zdravka Bušić, Zgrada Zavičajnog muzeja u Imotskom, Zlatko Tomičić, Zvonimir Boban, 1717., 1971., 1981., 1991., 2. kolovoza, 2001., 2011., 2021.. Proširite indeks (61 više) »
Alberto Fortis
Alberto Fortis, 1822. Alberto Fortis (Padova, 9. studenoga 1741. – Bologna, 21. listopada 1803.), bio je talijanski teolog, prirodoslovac, putopisac i redovnik.
Novi!!: Imotski i Alberto Fortis · Vidi više »
Alepski bor
Alepski bor (lat. Pinus halepensis) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.
Novi!!: Imotski i Alepski bor · Vidi više »
Anka Petričević
Anka Petričević (Lovreć, 2. siječnja 1930. – Split, 23. srpnja 2023.), poznata i kao Sestra Marija od Presvetoga Srca, hrvatska katolička redovnica klarisa, književnica i prevoditeljica.
Novi!!: Imotski i Anka Petričević · Vidi više »
Ante Babaja
Ante Babaja (Imotski, 6. listopada 1927. – Zagreb, 14. siječnja 2010.), hrvatski filmski redatelj i scenarist.
Novi!!: Imotski i Ante Babaja · Vidi više »
Antun Vrdoljak
Antun Vrdoljak (Imotski, 4. lipnja 1931.) je hrvatski glumac, redatelj i producent, HDZ-ov zastupnik u drugom sazivu Hrvatskog sabora, bivši direktor HRT-a, bivši predsjednik, danas počasni predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i član Međunarodnog olimpijskog odbora.
Novi!!: Imotski i Antun Vrdoljak · Vidi više »
Asanaginica
Alberta Fortisa Put po Dalmaciji. Asanaginica (Hasanaginica) hrvatska je usmena balada, koja je nastala između 1646. i 1649. u Imotskoj krajini i prepričavala se s koljena na koljeno po Imotskom i okolini, postojeći tako u usmenom obliku, dok je nije zapisao 1774. godine talijanski putopisac i etnograf Alberto Fortis nazivajući je "morlačka balada" (morlačka.
Novi!!: Imotski i Asanaginica · Vidi više »
August Thara
August Thara (—), arhitekt, nacionalnošću njemački Rus, po drugim vrelima šleski Nijemac.
Novi!!: Imotski i August Thara · Vidi više »
Šimun Milinović
Šimun Milinović (Opanci kraj Lovreća, 24. veljače 1835. – Bar, 24. ožujka 1910.) je bio hrvatski svećenik i franjevac.
Novi!!: Imotski i Šimun Milinović · Vidi više »
Široki Brijeg
Široki Brijeg je grad u Bosni i Hercegovini i sjedište Županije Zapadnohercegovačke.
Novi!!: Imotski i Široki Brijeg · Vidi više »
Žarko Peša
Žarko Peša zvani Leopard (Imotski, 11. listopada 1958.D.D.: Dalmacija danas. 22. kolovoza 2020. Pristupljeno 25. kolovoza 2020. — Podhumlje, Vis, 22. kolovoza 2020.), hrvatski policajac, ratni dragovoljac u Domovinskom ratu i dužnosnik u kontraobavještajnim i obavještajnim službama, brigadir HV, dužnosnik u konjičkom športu i poduzetnikKult Plave kamenice: Kult Plave kamenice.
Novi!!: Imotski i Žarko Peša · Vidi više »
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Imotski i Banja Luka · Vidi više »
Bekija
Bekija (arap. baquiya.
Novi!!: Imotski i Bekija · Vidi više »
Bijeli grab
Bijeli grab (bjelograb, bjelograbić, primorski grab lat. Carpinus orientalis) je vrsta brezovke iz roda grabova.
Novi!!: Imotski i Bijeli grab · Vidi više »
Biokovo
Biokovo (pučanstvo Zagore zove ga i Bijakova, Biakova) planinski je masiv u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji dijeli Jadran od Zagore.
Novi!!: Imotski i Biokovo · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Imotski i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Crveno jezero
Crveno jezero je krška jama ispunjena vodom u blizini Imotskog.
Novi!!: Imotski i Crveno jezero · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Imotski i Dalmacija · Vidi više »
Dinko Šakić (1921.)
Dinko Ljubomir Šakić (Imotski, 8. rujna 1921. – Zagreb, 20. srpnja 2008.), ustaški časnik, ratni zločinac i zapovjednik koncentracijskih logora Jasenovac i Stara Gradiška.
Novi!!: Imotski i Dinko Šakić (1921.) · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Imotski i Domovinski rat · Vidi više »
Donji Vinjani
Donji Vinjani su naselje smješteno u Imotskom polju uz granicu s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Imotski i Donji Vinjani · Vidi više »
Franjevački samostan i crkva sv. Franje Asiškog u Imotskom
Franjevački samostan i crkva sv.
Novi!!: Imotski i Franjevački samostan i crkva sv. Franje Asiškog u Imotskom · Vidi više »
Franjo Asiški
»Franjo Asiški u meditaciji«, Francisco de Zurbarán, Španjolska oko 1658.; Alte Pinakothek, München Franjo Asiški (Asiz, 1181. – Porcijunkula kod Asiza, 3. listopada 1226.) pravim imenom – Giovanni Francesco Bernardone utemeljitelj je franjevačkog reda ili Reda manje braće, suutemeljitelj reda klarisa ili Reda siromašnih gospođa, a njime je nadahnut i Treći franjevački red, koji se danas dijeli na Samostanski treći red i Franjevački svjetovni red.
Novi!!: Imotski i Franjo Asiški · Vidi više »
Glavina Donja
Glavina Donja je naselje u sastavu Grada Imotskog, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Imotski i Glavina Donja · Vidi više »
Glavina Gornja
Glavina Gornja je naselje u sastavu Grada Imotskog, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Imotski i Glavina Gornja · Vidi više »
Google Earth
Google Earth je program koji omogućuje virtualni 3D prikaz Zemljine površine, te svemira i od 5.0 verzije i mora.
Novi!!: Imotski i Google Earth · Vidi više »
Gornji Vinjani
Gornji Vinjani su naselje u sastavu Grada Imotskog, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Imotski i Gornji Vinjani · Vidi više »
Gradina na Crvenom jezeru
Gradina na istočnom rubu Crvenog jezera, gradina kod Imotskog.
Novi!!: Imotski i Gradina na Crvenom jezeru · Vidi više »
Grb Imotskog
Grb grada Imotskog plave je boje.
Novi!!: Imotski i Grb Imotskog · Vidi više »
Grude
Grude su općina i naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Imotski i Grude · Vidi više »
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Imotski i Hercegovina · Vidi više »
Hrast crnika
Hrast crnika, česvina ili česmina (lat. Quercus ilex) je zimzeleno drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.
Novi!!: Imotski i Hrast crnika · Vidi više »
Hrast medunac
Hrast medunac (Quercus pubescens) je bjelogorično drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.
Novi!!: Imotski i Hrast medunac · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Imotski i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Imotski i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Imotski i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatsko planinarsko društvo Imotski
HPD Imotski je planinarsko društvo iz Imotskog.
Novi!!: Imotski i Hrvatsko planinarsko društvo Imotski · Vidi više »
Imota
Imota je naziv starohrvatske županije, kako se pojavljuje u spisu De administrando imperio.
Novi!!: Imotski i Imota · Vidi više »
Imotska bekija
Imotska bekija je naziv za onaj dio Imotske krajine koji je Mletačkoj Republici – Veneciji pripao oslobađanjem cijele Krajine od Turaka 2. kolovoza 1717., a potom i pravno nakon sklapanja mira u Požarevcu 21.
Novi!!: Imotski i Imotska bekija · Vidi više »
Imotska krajina
Imotska krajina zemljopisno je područje u današnjoj Dalmatinskoj zagori, istočno od Sinjske krajine i Omiške krajine, zapadno od Vrgorske krajine.
Novi!!: Imotski i Imotska krajina · Vidi više »
Imotski
Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Imotski i Imotski · Vidi više »
Imotski (kulturno-povijesna cjelina)
Kulturno-povijesna cjelina grada Imotskoga, kulturno-povijesna cjelina, Imotski, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Imotski i Imotski (kulturno-povijesna cjelina) · Vidi više »
Imotsko polje
mini Imotsko polje je krško polje u Dalmaciji i Hercegovini.
Novi!!: Imotski i Imotsko polje · Vidi više »
Ivan Gudelj
Ivan Gudelj (Imotski, 21. travnja 1960.), bivši hrvatski nogometaš, današnji trener.
Novi!!: Imotski i Ivan Gudelj · Vidi više »
Ivan Radeljić
Ivan Radeljić (Imotski, 14. rujna 1980.) hrvatsko-bosanskohercegovački je nogometni trener i bivši nogometaš.
Novi!!: Imotski i Ivan Radeljić · Vidi više »
Ivan Rendić
Ivan Rendić (Imotski, 27. kolovoza 1849. – Split, 29. lipnja 1932.), hrvatski je kipar koji je većinu svog životnog vijeka proveo u Trstu.
Novi!!: Imotski i Ivan Rendić · Vidi više »
Josip Virgil Perić
Josip Virgil Perić Prof.
Novi!!: Imotski i Josip Virgil Perić · Vidi više »
Jovan Sundečić
'''Jovan Sundečić''', 15. ožujka 1897. u časopisu Bosanska vila Jovan Sundečić (Golinjevo kod Livna, 24. lipnja 1825. — Kotor, 19. srpnja 1900.), srpski, crnogorski i hrvatski pjesnik,Milorad Nikčević, »Jovan Sundečić (1825. – 1900.): pjesnik integracionog slavjanstva« // Croatica et Slavica Iadertina (Croat. Slav. Iadert.) / ur.
Novi!!: Imotski i Jovan Sundečić · Vidi više »
Jozo Mršić
Jozo Mršić (Imotski, 10. ožujka 1943.) Jozo Mršić je hrvatski književnik.
Novi!!: Imotski i Jozo Mršić · Vidi više »
Julije Derossi
Julije Derossi prof.
Novi!!: Imotski i Julije Derossi · Vidi više »
KK Imotski
KK Imotski je košarkaški klub iz grada Imotskog.
Novi!!: Imotski i KK Imotski · Vidi više »
Klapa Galluna
Klapa Galluna je dalmatinska ženska klapa iz Imotskog.
Novi!!: Imotski i Klapa Galluna · Vidi više »
Košarka
tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.
Novi!!: Imotski i Košarka · Vidi više »
Kompleks objekata Režije duhana u Imotskom
Kompleks objekata Režije duhana odnosno Dogane u Imotskom je skupina gospodarskih zgrada.
Novi!!: Imotski i Kompleks objekata Režije duhana u Imotskom · Vidi više »
Kompleks stare Zdravstvene stanice u Imotskome
Kompleks stare Zdravstvene stanice nalazi se u Imotskom, na adresi ul.
Novi!!: Imotski i Kompleks stare Zdravstvene stanice u Imotskome · Vidi više »
Krumpir
Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa.
Novi!!: Imotski i Krumpir · Vidi više »
Kuća Benzon u Imotskome
Kuća Benzon u gradiću Imotskom, Ante Starčevića 1, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Imotski i Kuća Benzon u Imotskome · Vidi više »
Kuglački klub Imotska krajina Imotski
Kuglački klub "Imotska krajina" (KK Imotska krajina; Imotska krajina Imotski; Imotska krajina) je muški kuglački klub iz Imotskog, Splitsko-dalmatinska županija.
Novi!!: Imotski i Kuglački klub Imotska krajina Imotski · Vidi više »
Kuglački klub Imotski
Kuglački klub "Imotski" (KK Imotski; K.K. Imotski; Imotski) je bio muški kuglački klub iz Imotskog, Splitsko-dalmatinska županija.
Novi!!: Imotski i Kuglački klub Imotski · Vidi više »
Kujundžuša
Kujundžuša (kojunđuša, kujunđuša, tvrdac, tvrdorijez, žutac i ruderuša bijela) je vodeća bijela sorta grožđa imotskog kraja.
Novi!!: Imotski i Kujundžuša · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Imotski i Latinski jezik · Vidi više »
Ljubuški
Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Imotski i Ljubuški · Vidi više »
Makarsko primorje
Vrulja kod Brela, sjeverna granica Makarskog primorja Gradac, naselje na krajnjem jugu Makarskog primorja Makarsko primorje ili Makarska rivijera je mikroregija u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Imotski i Makarsko primorje · Vidi više »
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Novi!!: Imotski i Marija (majka Isusova) · Vidi više »
Maslina
Maslina (uljika, lat. Olea europaea) ime je za suptropsku zimzelenu biljku, porodice maslina (Oleaceae).
Novi!!: Imotski i Maslina · Vidi više »
Medvidovića Draga
Medvidovića Draga je naselje u sastavu Grada Imotskog, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Imotski i Medvidovića Draga · Vidi više »
Mihovil Pavlinović
Kip Mihovila Pavlinovića u Zadru Don Mihovil Pavlinović (Podgora, 28. siječnja 1831. – Podgora, 18. svibnja 1887.), hrvatski političar i književnik.
Novi!!: Imotski i Mihovil Pavlinović · Vidi više »
Mladen Vuković
Mladen Vuković Mladen Vuković (Split, 22. rujna 1958.), hrvatski novinar i književnik podrijetlom iz Imotskoga.
Novi!!: Imotski i Mladen Vuković · Vidi više »
Modro jezero
Modro jezero je krško jezero pored Imotskog.
Novi!!: Imotski i Modro jezero · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Imotski i Mostar · Vidi više »
Neda Ukraden
Neda Ukraden (Glavina Donja kod Imotskog, 16. kolovoza 1950.) je hrvatska pjevačica zabavne glazbe.
Novi!!: Imotski i Neda Ukraden · Vidi više »
Nevenka Bezić-Božanić
Nevenka Bezić-Božanić (02.11.1927. – 29.12.2012.) je hrvatska povjesničarka umjetnosti.
Novi!!: Imotski i Nevenka Bezić-Božanić · Vidi više »
NK Imotski
NK Imotski je nogometni klub iz Imotskog.
Novi!!: Imotski i NK Imotski · Vidi više »
NK Imotski 1991
Hrvatski nogometni klub Imotski 1991 (HNK "Imotski 1991"; Imotski 1991; Imotski 91) je nogometni klub iz Imotskoga, Splitsko-dalmatinska županija, Republika Hrvatska.
Novi!!: Imotski i NK Imotski 1991 · Vidi više »
Obična smokva
Obična smokva (maloazijska smokva, pitoma smokva, Ficus carica) je veliki listopadni grm ili manje drvo koje potječe iz zapadne i srednje Azije, Zakavkazja i Grčke.
Novi!!: Imotski i Obična smokva · Vidi više »
Omiš
Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Imotski i Omiš · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Imotski i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Paprika
Čili paprika Stablo narančaste paprike Tajlandska paprika Paprika se rabi u mnogim jelima (na slici punjena paprika) Paprika (lat. capsicum) je rod jednogodišnjeg bilja i polugrmova uspravne razgranate stabljike, visine 50-80 cm.
Novi!!: Imotski i Paprika · Vidi više »
Požarevački mir
Požarevački mir je sklopljen između Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Venecije 21. srpnja 1718. godine na završetku Habsburško-turskog rata 1716. – 1718. i nakon velikih pobjeda princa Eugena Savojskog u bitkama pred Petrovaradinom 1716.
Novi!!: Imotski i Požarevački mir · Vidi više »
Posušje
Park i zgrada Županije Posušje je općina i naselje u Županiji Zapadnohercegovačkoj u Bosni i Hercegovini, koja zauzima površinu od 461 km².
Novi!!: Imotski i Posušje · Vidi više »
Pršut
Pršut (mlet. persuto, tal. prosciutto: prosušen, od lat. prae exsuctus, vulg. lat. perexsuctus: vrlo isušen), trajni suhomesnati proizvod dobiven soljenjem, tlačenjem i sušenjem najčešće svinjskog, rjeđe goveđeg i ovčjeg buta.
Novi!!: Imotski i Pršut · Vidi više »
Ronilački klub Crveno jezero
Ronilački klub Crveno jezero Imotski utemeljen je 1998. godine.
Novi!!: Imotski i Ronilački klub Crveno jezero · Vidi više »
Secesija
Secesija (od njem. Sezession) ili art nouveau (francuski: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19.
Novi!!: Imotski i Secesija · Vidi više »
Silvija Talaja
Silvija Talaja (Imotski, 14. siječnja 1978.), je bivša hrvatska tenisačica.
Novi!!: Imotski i Silvija Talaja · Vidi više »
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Novi!!: Imotski i Sinj · Vidi više »
Smilje
Helichrysum arenarium. Helichrysum milfordiae. Helichrysum monogynum. Smilje (smilj, smilika, lat. Helichrysum), veliki rod jednogodišnjeg raslinja, trajnica, polugrmova i grmova iz porodice glavočika.
Novi!!: Imotski i Smilje · Vidi više »
Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Novi!!: Imotski i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Imotski i Srbi · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Imotski i Srednji vijek · Vidi više »
Sredozemna klima
Područja mediteranske klime Mediteranska klima je svaka klima koja nalikuje klimi zemalja mediteranskog bazena koji čini polovinu površine s tim tipom klime širom svijeta.
Novi!!: Imotski i Sredozemna klima · Vidi više »
Stambeno-gospodarski sklop Radovinović (Bitanga) u Imotskome
Stambeno-gospodarski sklop kuća Radovinović (Bitanga) u gradiću Imotskome, Vladimira Nazora 1 je stambeno-gospodarski sklop koji predstavlja zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Imotski i Stambeno-gospodarski sklop Radovinović (Bitanga) u Imotskome · Vidi više »
Susret klapa Pismo moja
Susret klapa Pismo moja je klapski susret festivalske naravi koji se održava u hrvatskom gradu Imotskom.
Novi!!: Imotski i Susret klapa Pismo moja · Vidi više »
Topana
Stadion Gospin dolac i tvrđava Topana Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom, oko 500 metara sjeverozapadno od današnjeg središta Imotskog, te dominira gradom.
Novi!!: Imotski i Topana · Vidi više »
Trebinje
Trebinje je grad u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Imotski i Trebinje · Vidi više »
Vinova loza
Vinova loza (lat. Vitis vinifera) biljka je iz porodice Vitaceae.
Novi!!: Imotski i Vinova loza · Vidi više »
Vitina (Ljubuški, BiH)
Vitina je naseljeno mjesto u općini Ljubuški, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Imotski i Vitina (Ljubuški, BiH) · Vidi više »
Vjeko Vrčić
Fra Vjeko Vrčić na dodjeli nagrada Grada Metkovića 2007. Fra Vjeko Vrčić (Imotski, 28. veljače 1914. - Imotski, 9. srpnja 2014.), hrvatski svećenik, franjevac.
Novi!!: Imotski i Vjeko Vrčić · Vidi više »
Vlado Gotovac
Vladimir "Vlado" Gotovac (Imotski, 18. rujna 1930. – Rim, 7. prosinca 2000.), hrvatski pjesnik, esejist, filozof, disident i političar.
Novi!!: Imotski i Vlado Gotovac · Vidi više »
Vuk Karadžić
Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.
Novi!!: Imotski i Vuk Karadžić · Vidi više »
Zagora
krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.
Novi!!: Imotski i Zagora · Vidi više »
Zdravka Bušić
Zdravka Bušić (Imotski, 6. rujna 1950.), hrvatska političarka i potpredsjednica HDZ-a. Po profesiji je arhivistica.
Novi!!: Imotski i Zdravka Bušić · Vidi više »
Zgrada Zavičajnog muzeja u Imotskom
Zgrada Zavičajnog muzeja je zgrada u Imotskome.
Novi!!: Imotski i Zgrada Zavičajnog muzeja u Imotskom · Vidi više »
Zlatko Tomičić
Zlatko Tomičić (Zagreb, 26. svibnja 1930. – Zagreb, 16. lipnja 2008.), bio je hrvatski novinar, književnik, publicist, nakladnik, pjesnik, putopisac, dramski pisac, pisac kratkih priča, esejist, novelist, autor likovnih prikaza i člankopisac.
Novi!!: Imotski i Zlatko Tomičić · Vidi više »
Zvonimir Boban
Zvonimir Boban (Imotski, 8. listopada 1968.) bivši je hrvatski nogometaš i nogometni reprezentativac.
Novi!!: Imotski i Zvonimir Boban · Vidi više »
1717.
Bez opisa.
Novi!!: Imotski i 1717. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Imotski i 1971. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Imotski i 1981. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Imotski i 1991. · Vidi više »
2. kolovoza
2.
Novi!!: Imotski i 2. kolovoza · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Imotski i 2001. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Imotski i 2011. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Imotski i 2021. · Vidi više »
