Brže od pregledniku!
30 odnosi: Čile, Bacanje kladiva, Balkan, Beograd, Bjelovar, Fizika, Hrvati, Hrvatska, Južna Amerika, Mačevanje, Mađari, Milan Neralić, Olimpijske igre, Petar Goić, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sunčanica, XIV. Olimpijske igre – London 1948., XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952., 14. lipnja, 1900., 1923., 1946., 1948., 1949., 1950., 1952., 1953., 1976., 2009., 4. siječnja.
Čile
Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.
Novi!!: Ivan Gubijan i Čile · Vidi više »
Bacanje kladiva
John Flanagan na olimpijskim igrama u Londonu 1908. godine Bacanje kladiva (engleski hammer throwing, njemački Hammerwurf, francuski lancement du marteau, ruski метание молота) je jedna od atletskih bacačkih disciplina.
Novi!!: Ivan Gubijan i Bacanje kladiva · Vidi više »
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Novi!!: Ivan Gubijan i Balkan · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Ivan Gubijan i Beograd · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Ivan Gubijan i Bjelovar · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Ivan Gubijan i Fizika · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Gubijan i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivan Gubijan i Hrvatska · Vidi više »
Južna Amerika
Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.
Novi!!: Ivan Gubijan i Južna Amerika · Vidi više »
Mačevanje
Mačevanje Mačevanje u širem smislu označava borilačku vještinu u kojom se dva protivnika bore hladnim oružjem (mačem, sabljom, nožem) koje drže u ruci te njime pokušavaju ubosti ili sasjeći protivnika.
Novi!!: Ivan Gubijan i Mačevanje · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Ivan Gubijan i Mađari · Vidi više »
Milan Neralić
'''Milan Neralić''' Milan Neralić (Slunj, 26. veljače 1875. – Beč, 17. veljače 1918.) je bio hrvatski mačevalac, prvi hrvatski olimpijac i prvi Hrvat osvajač medalje na Olimpijskim igrama.
Novi!!: Ivan Gubijan i Milan Neralić · Vidi više »
Olimpijske igre
Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).
Novi!!: Ivan Gubijan i Olimpijske igre · Vidi više »
Petar Goić
Petar Goić (Pražnice na otoku Braču, 23. ožujka 1896. - Zagreb, 19. siječnja 1995.), hrvatski i čileanski atletičar.
Novi!!: Ivan Gubijan i Petar Goić · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Ivan Gubijan i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sunčanica
Sunčanica je termoregulacijski poremećaj koji nastaje izlaganjem glave, a posebno potiljka, visokoj temperaturi - odnosno utjecaju sunčeve topline.
Novi!!: Ivan Gubijan i Sunčanica · Vidi više »
XIV. Olimpijske igre – London 1948.
XIV.
Novi!!: Ivan Gubijan i XIV. Olimpijske igre – London 1948. · Vidi više »
XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952.
XV.
Novi!!: Ivan Gubijan i XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952. · Vidi više »
14. lipnja
14.
Novi!!: Ivan Gubijan i 14. lipnja · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Ivan Gubijan i 1900. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Gubijan i 1923. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Ivan Gubijan i 1946. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Gubijan i 1948. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Gubijan i 1949. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Gubijan i 1950. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Gubijan i 1952. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Gubijan i 1953. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Gubijan i 1976. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Ivan Gubijan i 2009. · Vidi više »
4. siječnja
4.
Novi!!: Ivan Gubijan i 4. siječnja · Vidi više »
