Brže od pregledniku!
31 odnosi: Arhivist, Školska knjiga, Brušane, Hrvatska, Hrvatsko-osmanski ratovi, Ivan Kapistran, Josip Bratulić, Julio Radilović, Kustos, Matko Peić, Muzej, Nikola Čolak, Osijek, Osmansko Carstvo, Pisac, Povjesničar, Slavonija, Vijenac (časopis), Zagreb, 16. prosinca, 1928., 1954., 1960., 1962., 1969., 1970., 1972., 1990., 1994., 2016., 23. studenoga.
Arhivist
Arhivistkinja Arhivsko gradivo u Hrvatskom državnom arhivu Arhivist je osoba zaposlena u arhivu, profesionalac koji procjenjuje, sakuplja, upravlja, čuva, kontrolira i omogućuje uporabu dokumenata i drugog gradiva trajne vrijednosti.
Novi!!: Ive Mažuran i Arhivist · Vidi više »
Školska knjiga
Školska knjiga je jedna od najvećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj.
Novi!!: Ive Mažuran i Školska knjiga · Vidi više »
Brušane
Brušane su naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Ive Mažuran i Brušane · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ive Mažuran i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko-osmanski ratovi
Detaljan prikaz turskih osvajanja u Hrvatskoj. Hrvatsko-osmanski ratovi ili Osmansko-hrvatski ratovi je naziv za niz vojnih sukoba između Hrvatskog Kraljevstva (u Hrvatsko-Ugarskoj i u Habsburškoj Monarhiji) i Osmanskoga Carstva.
Novi!!: Ive Mažuran i Hrvatsko-osmanski ratovi · Vidi više »
Ivan Kapistran
Sveti Ivan Kapistran (tal.: Giovanni da Capestrano, lat.: Ioannes Capistranus; Capestrano Aquila, Abruzzo, 24. lipnja 1386. – Ilok, 23. listopada 1456.), franjevački propovjednik, svetac Katoličke Crkve.
Novi!!: Ive Mažuran i Ivan Kapistran · Vidi više »
Josip Bratulić
Josip Bratulić (Sveti Petar u Šumi, 13. veljače 1939.), hrvatski filolog i povjesničar književnosti, akademik, predsjednik Matice hrvatske, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Novi!!: Ive Mažuran i Josip Bratulić · Vidi više »
Julio Radilović
Julio Radilović - Jules (Maribor, 25. rujna 1928.- Zagreb, 26. siječnja 2022.), bio je hrvatski crtač stripa.
Novi!!: Ive Mažuran i Julio Radilović · Vidi više »
Kustos
* kustos (muzej), osoba koja uređuje, obrađuje i obnavlja zbirku umjetničkih djela; čuvar zbirke (npr. u muzeju), kurator.
Novi!!: Ive Mažuran i Kustos · Vidi više »
Matko Peić
Matko Peić (Požega, 10. veljače 1923. – Zagreb, 30. listopada 1999.), bio je hrvatski povjesničar umjetnosti, slikar i književnik.
Novi!!: Ive Mažuran i Matko Peić · Vidi više »
Muzej
Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο, musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl.
Novi!!: Ive Mažuran i Muzej · Vidi više »
Nikola Čolak
Nikola Čolak (Janjevo, 14. travnja 1914. – Padova, 23. kolovoza 1996.) je bio hrvatski filozof, romanski filolog, politički publicist, arhivist i povjesničar.
Novi!!: Ive Mažuran i Nikola Čolak · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ive Mažuran i Osijek · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Ive Mažuran i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pisac
pisaćem stroju, 1939. godine Pisac je osoba koja se profesionalno ili amaterski bavi pisanjem.
Novi!!: Ive Mažuran i Pisac · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Ive Mažuran i Povjesničar · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ive Mažuran i Slavonija · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Ive Mažuran i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ive Mažuran i Zagreb · Vidi više »
16. prosinca
16.
Novi!!: Ive Mažuran i 16. prosinca · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Ive Mažuran i 1928. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Ive Mažuran i 1954. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Ive Mažuran i 1960. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Ive Mažuran i 1962. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Ive Mažuran i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Ive Mažuran i 1970. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Ive Mažuran i 1972. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Ive Mažuran i 1990. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Ive Mažuran i 1994. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Ive Mažuran i 2016. · Vidi više »
23. studenoga
23.
Novi!!: Ive Mažuran i 23. studenoga · Vidi više »
