Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Jaskanski planinarski put

Indeks Jaskanski planinarski put

Jaskanski planinarski put je planinarska obilaznica koja se proteže od Okića (Samobor) do Medven Drage (Krašić, Jastrebarsko), prateći liniju grada Jastrebarskog uz rub Panonske nizine, kroz Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje.

18 odnosi: Alpe, Grabarak, Hrvatska, Japetić, Jastrebarsko, Krašić, Kupa, Medven Draga, Okić-grad, Panonska nizina, Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje, Plešivica, Samobor, Sava, Velebit, Veliki slapovi Žumberka, Zagreb, Zečak.

Alpe

Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.

Novi!!: Jaskanski planinarski put i Alpe · Vidi više »

Grabarak

Grabarak je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.

Novi!!: Jaskanski planinarski put i Grabarak · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Jaskanski planinarski put i Hrvatska · Vidi više »

Japetić

Japetić je najviši vrh Samoborskog gorja.

Novi!!: Jaskanski planinarski put i Japetić · Vidi više »

Jastrebarsko

Jastrebarsko je grad u središnjoj Hrvatskoj koji se nalazi na pola puta između Zagreba i Karlovca.

Novi!!: Jaskanski planinarski put i Jastrebarsko · Vidi više »

Krašić

Pogled na Krašić Krajolik blizu Krašića Križ u Krašiću Crkva Presvetog Trojstva u Krašiću Krašić je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Jaskanski planinarski put i Krašić · Vidi više »

Kupa

Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.

Novi!!: Jaskanski planinarski put i Kupa · Vidi više »

Medven Draga

Medven Draga je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.

Novi!!: Jaskanski planinarski put i Medven Draga · Vidi više »

Okić-grad

Okić-grad Okić-grad je srednjovjekovna utvrda u Samoborskom gorju.

Novi!!: Jaskanski planinarski put i Okić-grad · Vidi više »

Panonska nizina

Panonska nizina Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi.

Novi!!: Jaskanski planinarski put i Panonska nizina · Vidi više »

Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje

Obuhvaća: Samoborsko gorje i južno prigorje Žumberačkog gorja (Gorjanci - sjeverni, slovenski dio) Površina: 350km2 (većim dijelom se nalazi u Zagrebačkoj, a manjim u Karlovačkoj županiji) Datum proglašenja parka prirode: 28. svibnja 1999. Sjedište uprave PP Žumberak - Samoborsko gorje: Slani Dol 1, Samobor Nadmorska visina: 180-1178 m Najviši vrh: Sveta Gera - 1178 m (najviši vrh Samoborskog gorja Japetić - 879 m) Geološki sastav: prevladavaju dolomiti trijaske starosti te kredne naslage Vodotoci: 337 izvora, oko 260 vodotoka i nekoliko slapova.

Novi!!: Jaskanski planinarski put i Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje · Vidi više »

Plešivica

Plešivica je naziv za jugoistočni greben Samoborskog gorja i proteže se približno u smjeru istok-zapad u dužini od 7 km s najvećom širinom od 1,5 km.

Novi!!: Jaskanski planinarski put i Plešivica · Vidi više »

Samobor

Pogled na Trg Kralja Tomislava Trg Matice hrvatske Samobor je grad u Središnjoj Hrvatskoj i jedan od najvećih gradova Zagrebačke županije.

Novi!!: Jaskanski planinarski put i Samobor · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Jaskanski planinarski put i Sava · Vidi više »

Velebit

ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.

Novi!!: Jaskanski planinarski put i Velebit · Vidi više »

Veliki slapovi Žumberka

Veliki slapovi Žumberka skupno je ime za pet najvećih slapova Žumberačke gore.

Novi!!: Jaskanski planinarski put i Veliki slapovi Žumberka · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Jaskanski planinarski put i Zagreb · Vidi više »

Zečak

Zečak je jedan od najatraktivnijih vrhova Samoborskog gorja, visine 795 m, iznad sela Pavkovići.

Novi!!: Jaskanski planinarski put i Zečak · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »