Brže od pregledniku!
20 odnosi: Bernoullijeva jednadžba, Brzina, Električni naboj, Elektrodinamika, Fizika, Fluid, Gustoća, Materija, Množina tvari, Potok, Površina, Protok, Stacionarno stanje, Strujanje, Sustav, Tekućine, Tlak, Trenje, Venturijeva cijev, Vrijeme (fizika).
Bernoullijeva jednadžba
Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167 za mjerenje protoka. Venturijeva cijev: tlak u prvoj mjernoj točki u cijevi ''p1'' je viši nego u drugoj ''p1'', a brzina fluida ''v'' je niža u mjernoj točki "1", jer je poprečni presjek u točki "1" veći nego u "2". Bernoullijeva jednadžba (prema Danielu Bernoulliju) je osnovni zakon gibanja fluida.
Novi!!: Jednadžba kontinuiteta i Bernoullijeva jednadžba · Vidi više »
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Novi!!: Jednadžba kontinuiteta i Brzina · Vidi više »
Električni naboj
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.
Novi!!: Jednadžba kontinuiteta i Električni naboj · Vidi više »
Elektrodinamika
galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.
Novi!!: Jednadžba kontinuiteta i Elektrodinamika · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Jednadžba kontinuiteta i Fizika · Vidi više »
Fluid
površinske napetosti tekućina. Hidrostatički tlak povećava se s dubinom. Zbog razlike tlaka na gornjoj i donjoj plohi, na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Fluid (lat. fluidum: tekućina) je tekućina ili plin, tekuća ili plinovita kemijska tvar kojoj molekule lako mijenjaju svoj relativan položaj (voda, zrak i drugo).
Novi!!: Jednadžba kontinuiteta i Fluid · Vidi više »
Gustoća
Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.
Novi!!: Jednadžba kontinuiteta i Gustoća · Vidi više »
Materija
Higgsovim bozonom Materija (eng. matter) je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.
Novi!!: Jednadžba kontinuiteta i Materija · Vidi više »
Množina tvari
Množina tvari je omjer brojnosti jedinki tvari (N) i Avogadrove konstante (NA).
Novi!!: Jednadžba kontinuiteta i Množina tvari · Vidi više »
Potok
SAD-u označavaju kao „potoci”. Victoria, Australija). Bolu na Braču. Potok je kraći, uži i plići vodotok od rijeke, obično širine korita od nekoliko desetaka centimetara do nekoliko metara, a dubine do dva metra te duljine toka do nekoliko kilometara.
Novi!!: Jednadžba kontinuiteta i Potok · Vidi više »
Površina
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.
Novi!!: Jednadžba kontinuiteta i Površina · Vidi više »
Protok
Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167. Protok (oznaka Q ili q) je fizikalna veličina koja opisuje količinu nekoga fluida (tekućina ili plin) što protječe promatranim presjekom (na primjer cijevi, riječnoga korita, srčane arterije) u vremenskom intervalu.
Novi!!: Jednadžba kontinuiteta i Protok · Vidi više »
Stacionarno stanje
Elektronske ljuske i stacionarna stanja elektrona kod atoma i molekula. Bohrov model atoma litija. Stacionarno stanje je stanje sustava pri kojem se njegovi makroskopski čimbenici (parametri) ne mijenjaju ili u koje se sustav periodički vraća.
Novi!!: Jednadžba kontinuiteta i Stacionarno stanje · Vidi više »
Strujanje
Reynoldsovim brojem. Torricellijev zakon istjecanja. laminarnog u turbulentno strujanje fluida. magnetskoga polja (crvene silnice). krilu zrakoplova. Strujanje je gibanje tekućine ili plina (fluida).
Novi!!: Jednadžba kontinuiteta i Strujanje · Vidi više »
Sustav
Sustav je uređena cjelina.
Novi!!: Jednadžba kontinuiteta i Sustav · Vidi više »
Tekućine
gibati. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Cijevna libela. vode jasno se vidi u svemiru. gustoće. kukcu gazivoda kretanje po njezinoj površini. Tekućine ili kapljevine su tvari u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost.
Novi!!: Jednadžba kontinuiteta i Tekućine · Vidi više »
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Novi!!: Jednadžba kontinuiteta i Tlak · Vidi više »
Trenje
Trenje je sila kojom se površina na kojoj tijelo miruje ili po kojoj se giba opire gibanju ili otpor sredstva kroz koje se tijelo giba.
Novi!!: Jednadžba kontinuiteta i Trenje · Vidi više »
Venturijeva cijev
Prikaz rada Venturijeve cijevi. Tlak u prvoj mjernoj točki u cijevi (1) je viši nego u drugoj (2), a brzina fluida "1" je niža u mjernoj točki "2", jer je poprečni presjek u točki "1" veći nego u "2". Prikaz rada Venturijeve cijevi. Prikaz tipičnog modernog injektora. temperaturu ''t'' i tlak ''p''. Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167 za mjerenje protoka. Venturijeva cijev (po talijanskom fizičaru Giovanniju Battisti Venturiju; 1746. – 1822.) je uređaj ili mjerni instrument za mjerenje brzine strujanja fluida (tekućina ili plin).
Novi!!: Jednadžba kontinuiteta i Venturijeva cijev · Vidi više »
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Novi!!: Jednadžba kontinuiteta i Vrijeme (fizika) · Vidi više »
