Brže od pregledniku!
42 odnosi: Đakovo, Ča smo na ovon svitu, Crvena prašina (1999.), Film, Glumac, Goli čovik (1968.), Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata (1968.), Hrvatska, Kazalište, Kuda idu divlje svinje, Ljubica, Luda kuća (1980.), Naše malo misto, Ne naginji se van (1977.), Pakleni otok (1979.), Prepoznavanje (1996.), Prosjaci i sinovi, Televizija, Tu (2003.), Vukovar se vraća kući (1994.), Zagreb, 1919., 1959., 1964., 1968., 1969., 1970., 1971., 1972., 1973., 1974., 1977., 1978., 1979., 1980., 1981., 1994., 1996., 1999., 2003., 2004., 27. svibnja.
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Jelica Vlajki i Đakovo · Vidi više »
Ča smo na ovon svitu
Ča smo na ovon svitu je dramska televizijska serija Televizije Zagreb snimljena 1973.
Novi!!: Jelica Vlajki i Ča smo na ovon svitu · Vidi više »
Crvena prašina (1999.)
Crvena prašina, hrvatski dugometražni film iz 1999. godine.
Novi!!: Jelica Vlajki i Crvena prašina (1999.) · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Jelica Vlajki i Film · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Jelica Vlajki i Glumac · Vidi više »
Goli čovik (1968.)
Goli čovik, hrvatski dugometražni film iz 1968. godine.
Novi!!: Jelica Vlajki i Goli čovik (1968.) · Vidi više »
Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata (1968.)
Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata, hrvatski dugometražni film iz 1968. godine.
Novi!!: Jelica Vlajki i Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata (1968.) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Jelica Vlajki i Hrvatska · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Jelica Vlajki i Kazalište · Vidi više »
Kuda idu divlje svinje
Kuda idu divlje svinje je televizijska serija snimljena 1971. Prva je hrvatska igrana serija.
Novi!!: Jelica Vlajki i Kuda idu divlje svinje · Vidi više »
Ljubica
Ljubica (viola, viojla, lat. Viola) rod je cvjetnica iz porodice Violaceae, s 478 priznatih vrsta raširenih diljem svijeta.
Novi!!: Jelica Vlajki i Ljubica · Vidi više »
Luda kuća (1980.)
Luda kuća, hrvatski dugometražni film iz 1980. godine.
Novi!!: Jelica Vlajki i Luda kuća (1980.) · Vidi više »
Naše malo misto
Naše malo misto, ili skraćeno Malo misto je televizijska serija snimljena 1969. – 1971. po scenariju Miljenka Smoje pod redateljskom palicom Daniela Marušića i filmskog snimatelja Branka Blažine.
Novi!!: Jelica Vlajki i Naše malo misto · Vidi više »
Ne naginji se van (1977.)
Ne naginji se van - hrvatski dugometražni film iz 1977. godine redatelja Bogdana Žižića.
Novi!!: Jelica Vlajki i Ne naginji se van (1977.) · Vidi više »
Pakleni otok (1979.)
Pakleni otok, hrvatski dugometražni film iz 1979. godine.
Novi!!: Jelica Vlajki i Pakleni otok (1979.) · Vidi više »
Prepoznavanje (1996.)
Prepoznavanje, hrvatski dugometražni film iz 1996. godine.
Novi!!: Jelica Vlajki i Prepoznavanje (1996.) · Vidi više »
Prosjaci i sinovi
Prosjaci i sinovi je hrvatska televizijska serija snimljena 1971. prema scenariju Ivana Raosa.
Novi!!: Jelica Vlajki i Prosjaci i sinovi · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Jelica Vlajki i Televizija · Vidi više »
Tu (2003.)
Tu (2003) je igrani cjelovečernji film redatelja Zrinka Ogreste.
Novi!!: Jelica Vlajki i Tu (2003.) · Vidi više »
Vukovar se vraća kući (1994.)
Vukovar se vraća kući, hrvatski dugometražni film iz 1994. godine.
Novi!!: Jelica Vlajki i Vukovar se vraća kući (1994.) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Jelica Vlajki i Zagreb · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Jelica Vlajki i 1919. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Jelica Vlajki i 1959. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Jelica Vlajki i 1964. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Jelica Vlajki i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Jelica Vlajki i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Jelica Vlajki i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Jelica Vlajki i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Jelica Vlajki i 1972. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Jelica Vlajki i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Jelica Vlajki i 1974. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Jelica Vlajki i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Jelica Vlajki i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Jelica Vlajki i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Jelica Vlajki i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Jelica Vlajki i 1981. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Jelica Vlajki i 1994. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Jelica Vlajki i 1996. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Jelica Vlajki i 1999. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Jelica Vlajki i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Jelica Vlajki i 2004. · Vidi više »
27. svibnja
27.
Novi!!: Jelica Vlajki i 27. svibnja · Vidi više »
