Brže od pregledniku!
53 odnosi: Andrija Kačić Miošić, Antun Dobronić, Ćiro Gamulin, Božidar Medvid, Ciparski rat, Crkva Gospe od Zdravlja u Jelsi, Crkva na Gradini kod Jelse, Crkva sv. Ivana u Jelsi, Crkva sv. Roka u Jelsi, Dvorište kuće Bevilaqua-Machiedo u Jelsi, Gdinj, Gradina (poluotok), Grgo Gamulin, Gromin Dolac, Hrvati, Hrvatska, Humac (Jelsa), Hvar, Ivan Dolac, Jelsa, Juraj Dobrović, Klima, Kornelija Horvat, Kuća Dobrović u Jelsi, Kulturno dobro, Lavanderman, Mate Drinković, Niko Duboković Nadalini (brodovlasnik i političar), Niko Duboković Nadalini (konzervator), Općinski dom u Jelsi, Osmanski napad na Hvar 1571., Pitve, Poljica, Poljica (Jelsa), Slavomir Drinković, Splitsko-dalmatinska županija, Svirče, Talijanski jezik, Tomo Gamulin, Tor (Jelsa), Večeri Antuna Dobronića, Velika Gospa, Vinko Buj, Vrboska, Vrisnik, Zastražišće, Zavala, Zavala (Jelsa), 1571., 1573., ..., 17. kolovoza, 2001., 2011.. Proširite indeks (3 više) »
Andrija Kačić Miošić
Andrija Kačić Miošić (Brist kraj Makarske, 17. travnja 1704. – Zaostrog, 12. prosinca 1760.), bio je hrvatski pučki pjesnik i fratar, vezan životom uz franjevački samostan u Zaostrogu.
Novi!!: Jelsa i Andrija Kačić Miošić · Vidi više »
Antun Dobronić
mini Antun Dobronić (Jelsa, 2. travnja 1878. – Zagreb, 12. prosinca 1955.), hrvatski skladatelj i glazbeni pisac Učitelj, a nakon dovršenog studija kompozicije u Pragu (1912.) nastavnik glazbe i 1922-40.
Novi!!: Jelsa i Antun Dobronić · Vidi više »
Ćiro Gamulin
Ćiro Gamulin Ćiro Gamulin (Jelsa, 26. srpnjaFran Kušan:. Priroda, 1969., br. 1, str. 31./10. kolovoza 1903. — Split, 17. travnja 1942.), hrvatski biolog, popularizator znanosti, prosvjetni djelatnik i pripadnik pokreta otpora u Drugome svjetskom ratuRazni autori: Ratna kronika Splita 1941.-1945. Pristupljeno 21. lipnja 2020.
Novi!!: Jelsa i Ćiro Gamulin · Vidi više »
Božidar Medvid
Don Božidar Medvid (Jelsa, 2. ožujka 1924. – Jelsa, 13. travnja 2015.), hrvatski katolički svećenik, kanonik Stolnoga kaptola u Hvaru, prevoditelj, publicist, javni i kulturni djelatnik.
Novi!!: Jelsa i Božidar Medvid · Vidi više »
Ciparski rat
Ciparski rat je naziv za ratni sukob između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva koji je trajao 1570. – 1573. godine.
Novi!!: Jelsa i Ciparski rat · Vidi više »
Crkva Gospe od Zdravlja u Jelsi
Crkva Gospe od Zdravlja, rimokatolička crkva u mjestu Jelsi, otok Hvar.
Novi!!: Jelsa i Crkva Gospe od Zdravlja u Jelsi · Vidi više »
Crkva na Gradini kod Jelse
desno Crkva na Gradini, rimokatolička crkva kod Jelse, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Jelsa i Crkva na Gradini kod Jelse · Vidi više »
Crkva sv. Ivana u Jelsi
Crkva sv.
Novi!!: Jelsa i Crkva sv. Ivana u Jelsi · Vidi više »
Crkva sv. Roka u Jelsi
desno Crkva sv.
Novi!!: Jelsa i Crkva sv. Roka u Jelsi · Vidi više »
Dvorište kuće Bevilaqua-Machiedo u Jelsi
Dvorište kuće Bevilaqua-Machiedo u mjestu Jelsi, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Jelsa i Dvorište kuće Bevilaqua-Machiedo u Jelsi · Vidi više »
Gdinj
Gdinj je naselje na otoku Hvaru, u sastavu općine Jelsa.
Novi!!: Jelsa i Gdinj · Vidi više »
Gradina (poluotok)
Gradina je poluotok sjeveroistočno od Jelse.
Novi!!: Jelsa i Gradina (poluotok) · Vidi više »
Grgo Gamulin
Grgo Gamulin (Jelsa, 21. kolovoza 1910. – Zagreb, 2. listopada 1997.) bio je hrvatski povjesničar umjetnosti i sveučilišni profesor, utemeljitelj hrvatske poslijeratne povijesti umjetnosti.
Novi!!: Jelsa i Grgo Gamulin · Vidi više »
Gromin Dolac
Gromin Dolac je naselje na Hvaru, u općini Jelsa.
Novi!!: Jelsa i Gromin Dolac · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Jelsa i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Jelsa i Hrvatska · Vidi više »
Humac (Jelsa)
Humac je napušteno naselje smješteno oko 7 km od Jelse na otoku Hvaru.
Novi!!: Jelsa i Humac (Jelsa) · Vidi više »
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Novi!!: Jelsa i Hvar · Vidi više »
Ivan Dolac
Ivan Dolac (ili Ivan-Dolac, na domaćoj čakavštini ili čokavici: Ivon Dolac) je naselje na južnoj strani otoka Hvara, na predjelu kojeg Hvarani zovu "Srednja Plaža".
Novi!!: Jelsa i Ivan Dolac · Vidi više »
Jelsa
Jelsa (tal. Gelsa) je općina u Hrvatskoj, na otoku Hvaru, Splitsko-dalmatinska županija.
Novi!!: Jelsa i Jelsa · Vidi više »
Juraj Dobrović
Juraj Dobrović, ''Prostorna konstrukcija'', 1968. Juraj Dobrović (Jelsa, 29. siječnja 1928.), hrvatski umjetnik.
Novi!!: Jelsa i Juraj Dobrović · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Jelsa i Klima · Vidi više »
Kornelija Horvat
Kornelija Horvat (Koprivnica, 22. prosinca 1886. - Hvar, 3. siječnja 1944.) - hrvatska katolička redovnica, sestra milosrdnica, žrtva jugoslavenskog komunističkog režima.
Novi!!: Jelsa i Kornelija Horvat · Vidi više »
Kuća Dobrović u Jelsi
Kuća Dobrović u Jelsi, južno pročelje, nasuprot crkvi sv. Ivana Kuća Dobrović je kuća u Jelsi na Trgu sv.
Novi!!: Jelsa i Kuća Dobrović u Jelsi · Vidi više »
Kulturno dobro
Zaštitni znak kulturnog dobra prema „Haaškoj konvenciji za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba” (potpisana 14. svibnja 1954.) na Federalnom uredu za spomenike (''Bundesdenkmalamt)'' u Salzburgu ima natpis '''kulturno dobro''' na četiri jezika (njemački: ''Kulturdenkmal'', emgleski: ''Cultural property'', francuski: ''Bien culturel'' i ruski: ''Культурное Достояние''). Kulturno dobro svako je dobro od državnog interesa koje uživa državnu zaštitu.
Novi!!: Jelsa i Kulturno dobro · Vidi više »
Lavanderman
Lavanderman i njegovi autori na CRŠ-u 2008. Lavanderman je prvi hvarski stripovski superheroj.
Novi!!: Jelsa i Lavanderman · Vidi više »
Mate Drinković
Mate Drinković (Jelsa, 29. travnja 1868. — Beč, 18. svibnja 1931.) je bio hrvatski političar i publicist.
Novi!!: Jelsa i Mate Drinković · Vidi više »
Niko Duboković Nadalini (brodovlasnik i političar)
Spomenik Niki Dubokoviću u Jelsi Niko vitez Duboković Nadalini (Pitve, Hvar, 20. rujna 1834. – Jelsa, 20. rujna 1912.), hrvatski brodovlasnik, političar,, Hrvatska enciklopedija, LZMK.
Novi!!: Jelsa i Niko Duboković Nadalini (brodovlasnik i političar) · Vidi više »
Niko Duboković Nadalini (konzervator)
Spomen ploča na zidu rodne kuće Nike Dubokovića u Jelsi Niko Duboković Nadalini (25. prosinca 1909. 24. listopada 1991.), hrvatski konzervator, povjesničar, arhivist s Hvara.
Novi!!: Jelsa i Niko Duboković Nadalini (konzervator) · Vidi više »
Općinski dom u Jelsi
Općinski dom u Jelsi Općinski dom je zgrada općine u Jelsi na Hvaru, na adresi Jelsa 403, 404 i 405 i Trg Tome Gamulina 1.
Novi!!: Jelsa i Općinski dom u Jelsi · Vidi više »
Osmanski napad na Hvar 1571.
Osmanski napad na Hvar, vojna operacija osmanskih pomorskih snaga.
Novi!!: Jelsa i Osmanski napad na Hvar 1571. · Vidi više »
Pitve
Pitve su mjesto na otoku Hvaru, u općini Jelsa.
Novi!!: Jelsa i Pitve · Vidi više »
Poljica
Poljica su kraj istočno od Splita.
Novi!!: Jelsa i Poljica · Vidi više »
Poljica (Jelsa)
Poljica su mjesto smješteno je na sredini srednjodalmatinskog otoka Hvara (sjeverna strana otoka).
Novi!!: Jelsa i Poljica (Jelsa) · Vidi više »
Slavomir Drinković
Slavomir Drinković (Jelsa, 23. siječnja 1951. Zagreb, 7. prosinca 2016.), hrvatski kipar i oblikovatelj.
Novi!!: Jelsa i Slavomir Drinković · Vidi više »
Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Novi!!: Jelsa i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »
Svirče
Svirče je mjesto na otoku Hvaru, u općini Jelsa.
Novi!!: Jelsa i Svirče · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Jelsa i Talijanski jezik · Vidi više »
Tomo Gamulin
Tomo Gamulin (Jelsa, 28. travnja 1906. – Dubrovnik, 4. lipnja 1991., hrvatski biolog mora, izdavač Leksikografski zavod Miroslav Krleža, (pristupljeno 21. ožujka 2016.) Dopisni član HAZU, marinski biolog, zooplanktonolog, ihtioplanktonolog, organizator znanstvenog rada, popularizator i povjesničar znanosti o moru, vrsni pedagog i mentor Tomo Gamulin, važio je kao veliki pobornik zaštite Jadrana od onečišćenja. Neven Milišić: Vrstan marinski biolog i planktonolog. Feljton Velikani hrvatskog morskog ribarstva (7), 11. listopada 2005. (pristupljeno 21. ožujka 2016.).
Novi!!: Jelsa i Tomo Gamulin · Vidi više »
Tor (Jelsa)
kula Tor Kula Tor predstavlja ostatke ilirske kule građene u tehnici suhozida.
Novi!!: Jelsa i Tor (Jelsa) · Vidi više »
Večeri Antuna Dobronića
Dani Antuna Dobronića je kulturna manifestacija koja se održava godišnje u Jelsi na otoku Hvaru.
Novi!!: Jelsa i Večeri Antuna Dobronića · Vidi više »
Velika Gospa
Tizian, ''Uznesenje Marijino'' Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.
Novi!!: Jelsa i Velika Gospa · Vidi više »
Vinko Buj
Vinko Buj (Jelsa, 1938. - Jelsa, 2021.), bio je hrvatski akademik i književnik.
Novi!!: Jelsa i Vinko Buj · Vidi više »
Vrboska
Vrboska je naselje na otoku Hvaru, u općini Jelsa.
Novi!!: Jelsa i Vrboska · Vidi više »
Vrisnik
Vrisnik je malo brdsko mjesto u središtu otoka Hvaru, u sastavu općine Jelsa.
Novi!!: Jelsa i Vrisnik · Vidi više »
Zastražišće
Zastražišće je malo brdsko mjesto na otoku Hvaru, u sastavu općine Jelsa.
Novi!!: Jelsa i Zastražišće · Vidi više »
Zavala
Geografija.
Novi!!: Jelsa i Zavala · Vidi više »
Zavala (Jelsa)
Zavala je naselje na otoku Hvaru, u sastavu općine Jelsa, nedaleko od mjesta Svete Nedjelje i Ivan Dolca.
Novi!!: Jelsa i Zavala (Jelsa) · Vidi više »
1571.
Bez opisa.
Novi!!: Jelsa i 1571. · Vidi više »
1573.
1573. (Rimski: MDLXXIII), sedamdesetdruga je godina 16. stoljeća.
Novi!!: Jelsa i 1573. · Vidi više »
17. kolovoza
17.
Novi!!: Jelsa i 17. kolovoza · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Jelsa i 2001. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Jelsa i 2011. · Vidi više »
