Brže od pregledniku!
30 odnosi: Barok, Biblija, Brač, Dante Alighieri, Dubrovnik, Ep, Filozofija, Hrvatska, Ignjat Đurđević, Italija, Ivan Gundulić, Junije Palmotić, Kavanjin, Konstantin VII. Porfirogenet, Ljetnikovac Jerolima Kavanjina, Marjan, Mavro Orbini, Petar Požar, Religija, Split, Splitska čakavština, Stari plac, Sutivan, Vicko Capogrosso Kavanjin, 1641., 17. stoljeće, 1714., 18. stoljeće, 29. studenoga, 4. veljače.
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i Barok · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i Biblija · Vidi više »
Brač
Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i Brač · Vidi više »
Dante Alighieri
'''Dante Alighieri''' Dante Alighieri (Firenca 1265. – Ravenna, noć 13./14. rujna 1321.), talijanski pjesnik.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i Dante Alighieri · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i Dubrovnik · Vidi više »
Ep
Ep je spjev, koji pripovijeda u kontinuiranom narativu život i djela herojske ili mitološke osobe ili grupe osoba, drugim riječima, ep je opširno pripovijedanje u stihu o značajnim događajima s mnogo pojedinosti.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i Ep · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i Filozofija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i Hrvatska · Vidi više »
Ignjat Đurđević
Ignjat Đurđević poznat i kao Ignazio Giorgi (Dubrovnik, 13. veljače 1675. ‒ Dubrovnik, 21. siječnja 1737.), hrvatski katolički svećenik, isusovac potom benediktinac, barokni pjesnik i prevoditelj.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i Ignjat Đurđević · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i Italija · Vidi više »
Ivan Gundulić
Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i Ivan Gundulić · Vidi više »
Junije Palmotić
'''Junije Palmotić''' Naslovna stranica djela ''Kristijada, to jest život i djela Isukrstova'' iz 1670. godine Junije Džono Palmotić (Dubrovnik, 1607. – Dubrovnik, 1657.), hrvatski barokni pjesnik i dramatičar.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i Junije Palmotić · Vidi više »
Kavanjin
Grb obitelji Kavanjin Kavanjin (Cavagnini, Cavagini), splitska građanska i kasnije plemićka obitelj, podrijetlom iz sjeverne Italije koja se nastanila u Splitu početkom 17. stoljeća.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i Kavanjin · Vidi više »
Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin VII.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i Konstantin VII. Porfirogenet · Vidi više »
Ljetnikovac Jerolima Kavanjina
Ljetnikovac Jerolima Kavanjina u Sutivanu je kuća splitskog plemića.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i Ljetnikovac Jerolima Kavanjina · Vidi više »
Marjan
Marjan je brdo, poluotok i park šuma smještena na zapadnom dijelu splitskog poluotoka, a i sam čini jedan manji poluotok.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i Marjan · Vidi više »
Mavro Orbini
Mavro Orbini (Dubrovnik, oko sredine 16.stoljeća - Dubrovnik, 1614.), hrvatski pisac, ideolog i povjesničar.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i Mavro Orbini · Vidi više »
Petar Požar
Petar Požar (Borovo Naselje, 1944. Split, 2005.), bio je hrvatski novinar, povjesničar, prevoditelj, publicist, izdavač i urednik.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i Petar Požar · Vidi više »
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i Religija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i Split · Vidi više »
Splitska čakavština
Splitski govor (splitska čakavština), čakavski govor s područja grada Splita, predstavlja zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i Splitska čakavština · Vidi više »
Stari plac
Stari plac Stari plac ili Staro Hajdukovo je pučki naziv za nekadašnje igralište nogometnog kluba Hajduk u Splitu.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i Stari plac · Vidi više »
Sutivan
Sutivan je općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i Sutivan · Vidi više »
Vicko Capogrosso Kavanjin
Vicko Capogrosso Kavanjin (Split, 18. listopada 1769. – Split, 24. travnja 1838.), hrvatski pjesnik, prevoditelj i skupljač usmenog narodnog blaga.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i Vicko Capogrosso Kavanjin · Vidi više »
1641.
Bez opisa.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i 1641. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i 17. stoljeće · Vidi više »
1714.
Bez opisa.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i 1714. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i 18. stoljeće · Vidi više »
29. studenoga
29.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i 29. studenoga · Vidi više »
4. veljače
4.
Novi!!: Jerolim Kavanjin i 4. veljače · Vidi više »
