Brže od pregledniku!
27 odnosi: Admiral, Beograd, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska ratna mornarica, Jugoslavenska ratna mornarica, Kontraadmiral, Lipanj, Lovrinac, Mađarska, Ožujak, Oružane snage Republike Hrvatske, Pula, Rijeka, Slovenija, Split, Vrgorac, 12. listopada, 12. rujna, 1936., 1980-ih, 1990., 1991., 2022., 21. lipnja, 21. studenoga, 25. studenoga.
Admiral
Oznaka čina admirala u HRM Admiral je u većini modernih vojski najviši čin u ratnoj mornarici.
Novi!!: Josip Erceg i Admiral · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Josip Erceg i Beograd · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Josip Erceg i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Josip Erceg i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska ratna mornarica
Hrvatska ratna mornarica (kratica HRM) grana je Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Novi!!: Josip Erceg i Hrvatska ratna mornarica · Vidi više »
Jugoslavenska ratna mornarica
Jugoslavenska ratna mornarica (kratica JRM), bila je grana (vid) Jugoslavenske narodne armije čija je svrha bila štiti suverenitet i teritorijalni integritet SFRJ samostalno i u suradnji s ostalim granama i rodovima oružanih snaga SFRJ na Jadranu, plovnim rijekama i jezerima.
Novi!!: Josip Erceg i Jugoslavenska ratna mornarica · Vidi više »
Kontraadmiral
Kontraadmiral ili kontra-admiral je uobičajeni čin u većini ratnih mornarica.
Novi!!: Josip Erceg i Kontraadmiral · Vidi više »
Lipanj
Lipanj Lipanj (lat. junius) šesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Josip Erceg i Lipanj · Vidi više »
Lovrinac
reljef sv.Lovre, rad Radovana DuhovićaCredo, rad Ivana RendićaLovrinac je splitsko gradsko groblje.
Novi!!: Josip Erceg i Lovrinac · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Josip Erceg i Mađarska · Vidi više »
Ožujak
Ožujak Ožujak treći je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Josip Erceg i Ožujak · Vidi više »
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Novi!!: Josip Erceg i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Josip Erceg i Pula · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Josip Erceg i Rijeka · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Josip Erceg i Slovenija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Josip Erceg i Split · Vidi više »
Vrgorac
Vrgorac, ulica Tina Ujevića Kula Dizdarevića (kula Tina Ujevića) Vrgorac je grad u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Josip Erceg i Vrgorac · Vidi više »
12. listopada
12.
Novi!!: Josip Erceg i 12. listopada · Vidi više »
12. rujna
12.
Novi!!: Josip Erceg i 12. rujna · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Erceg i 1936. · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Josip Erceg i 1980-ih · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Erceg i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Erceg i 1991. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Josip Erceg i 2022. · Vidi više »
21. lipnja
21.
Novi!!: Josip Erceg i 21. lipnja · Vidi više »
21. studenoga
21.
Novi!!: Josip Erceg i 21. studenoga · Vidi više »
25. studenoga
25.
Novi!!: Josip Erceg i 25. studenoga · Vidi više »
