Brže od pregledniku!
15 odnosi: Anton Glasnović, Dubrovnik, Hrvatska, Janjevo, Kosovo, Larnaka, Novi list, Peking, Streljaštvo, Trap (streljaštvo), XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008., XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016., Zagreb, 1983., 7. svibnja.
Anton Glasnović
Anton Glasnović (Zagreb, 18. siječnja 1981.) hrvatski je športaš koji nastupa u streljačkim disciplinama trap i parni trap u kojima je državni rekorder.
Novi!!: Josip Glasnović i Anton Glasnović · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Josip Glasnović i Dubrovnik · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Josip Glasnović i Hrvatska · Vidi više »
Janjevo
Janjevo (alb. Janjeva, srp. Jањево) je mjesto na Kosovu koje pripada veleopćini Lipljan.
Novi!!: Josip Glasnović i Janjevo · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Josip Glasnović i Kosovo · Vidi više »
Larnaka
Larnaka je sa 72 000 stanovnika treći grad po veličini na Cipru.
Novi!!: Josip Glasnović i Larnaka · Vidi više »
Novi list
Izdanja Novog lista Spomenik Franu Supilu ispred zgrade Novog lista Novi list, riječke dnevne novine, izlaze svakodnevno osim blagdanom u Rijeci, a distribuiraju se na cijelom tržištu Hrvatske.
Novi!!: Josip Glasnović i Novi list · Vidi više »
Peking
Peking (kineski: 北京, pinyin: Běijīng; "sjeverna prijestolnica") je glavni grad Narodne Republike Kine (NRK) i jedna od četiri gradske oblasti pod direktnom kontrolom vlade.
Novi!!: Josip Glasnović i Peking · Vidi više »
Streljaštvo
Streljaštvo je natjecateljski sport koji razvija umijeće pogađanja pokretnih i nepokretnih meta korištenjem različitih vrsta oružja, i to specifično različitih tipova pušaka i pištolja.
Novi!!: Josip Glasnović i Streljaštvo · Vidi više »
Trap (streljaštvo)
Natjecanje u trapu 1987. Trap je streljačka disciplina gađanja glinenih golubova.
Novi!!: Josip Glasnović i Trap (streljaštvo) · Vidi više »
XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.
XXIX.
Novi!!: Josip Glasnović i XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008. · Vidi više »
XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016.
Lokacije potencijalnih domaćina OI 2016. XXXI.
Novi!!: Josip Glasnović i XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016. · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Josip Glasnović i Zagreb · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Glasnović i 1983. · Vidi više »
7. svibnja
7.
Novi!!: Josip Glasnović i 7. svibnja · Vidi više »
