Brže od pregledniku!
36 odnosi: Šumarski list, Županja, Beč, Dani Josipa i Ivana Kozarca, Djelatnost, Dopisnica, Hektar, Hrast lužnjak, Hrvatska, Koprivnica, Lipovljani, Majka, Matija Antun Relković, Nijemci, Nova Gradiška, Novela, Pismo, Pjesnik, Polemika, Pripovijetka, Realizam, Realizam (književnost), Roman, Rukopis, Rusija, Tena (djelo), Vinkovci, Vrbanja, Zapadna Europa, 18. ožujka, 1858., 1879., 1896., 1898., 1906., 21. kolovoza.
Šumarski list
Vladoj Köreskönyi (1845. – 1876.), županijski nadšumar, prvi tajnik Hrvatsko slavonskog šumarskog društva 1876. godine, urednik prvog broja Šumarskog lista. Šumarski list je znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskoga društva (Journal of Forestry Society of Croatia).
Novi!!: Josip Kozarac i Šumarski list · Vidi više »
Županja
Karta s potencijalnim prvim spomenom Županje. Tabula Hungariae (Lazarusova karta) iz 1528. godine. Županju je lako pronaći ako prvo potražimo prikaz Mohačke bitke blizu sredine karte i zatim idemo kartom vodoravno desno dok ne dođemo do Save. Županja je grad u zapadnom Srijemu.
Novi!!: Josip Kozarac i Županja · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Josip Kozarac i Beč · Vidi više »
Dani Josipa i Ivana Kozarca
Dani Josipa i Ivana Kozarca je hrvatska tradicijska kulturna manifestacija u Vinkovcima, posvećena hrvatskim književnicima, Josipu (Vinkovci, 1858. - Koprivnica, 1906.) i Ivanu Kozarcu (Vinkovci, 1885. – 1910.). Na manifestaciji sudjeluju književnici i književni znanstvenici iz cijele Hrvatske.
Novi!!: Josip Kozarac i Dani Josipa i Ivana Kozarca · Vidi više »
Djelatnost
Djelatnost ili rad označava aktivni čin čovjeka.
Novi!!: Josip Kozarac i Djelatnost · Vidi više »
Dopisnica
Dopisnica Dopisnica Dopisnica je poštanska pošiljka s otvorenim pisanim priopćenjem, koja se šalje bez omotnice.
Novi!!: Josip Kozarac i Dopisnica · Vidi više »
Hektar
Ilustacija 1 hektara Hektar (ha) je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Josip Kozarac i Hektar · Vidi više »
Hrast lužnjak
Žir Hrast lužnjak (Quercus robur) je bjelogorično drvo iz roda hrastova porodice Fagaceae.
Novi!!: Josip Kozarac i Hrast lužnjak · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Josip Kozarac i Hrvatska · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: Josip Kozarac i Koprivnica · Vidi više »
Lipovljani
Lipovljani su općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Josip Kozarac i Lipovljani · Vidi više »
Majka
150px Majka s djetetom Majke su osobe koje imaju pravnu i društvenu vezu s djecom, koja mogu, ali ne moraju, biti njihovo biološko potomstvo.
Novi!!: Josip Kozarac i Majka · Vidi više »
Matija Antun Relković
Matija Antun Relković (Reljković) (Davor, 6. siječnja 1732. – Vinkovci, 22. siječnja 1798.), hrvatski prosvjetiteljski prozaik.
Novi!!: Josip Kozarac i Matija Antun Relković · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Josip Kozarac i Nijemci · Vidi više »
Nova Gradiška
Crkva Bezgriješnog začeća Blažene Djevice Marije Nova Gradiška je grad u Hrvatskoj u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Josip Kozarac i Nova Gradiška · Vidi više »
Novela
Novela je kratko prozno djelo sažete radnje čija fabula govori o isječku iz nečijega života te najčešće sadrži samo jedan događaj i samo nekoliko likova.
Novi!!: Josip Kozarac i Novela · Vidi više »
Pismo
logografsko) Pismo je vrsta sustava simbola koje služi za zapisivanje jezika.
Novi!!: Josip Kozarac i Pismo · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: Josip Kozarac i Pjesnik · Vidi više »
Polemika
Polemika (starogrčki πόλεμος Polemos, suočavanje, konflikt, rat ") označava oštre rasprave u okviru političkih, književnih ili znanstvenih diskusija.
Novi!!: Josip Kozarac i Polemika · Vidi više »
Pripovijetka
Pripovijetka je naziv koji se u hrvatskoj književnoteorijskoj terminologiji s pojmovima novela, pripovijest ili priča rabi kao oznaka za proznu vrstu kraću od romana.
Novi!!: Josip Kozarac i Pripovijetka · Vidi više »
Realizam
* Realizam (književnost) – stil književnosti u XIX. st.
Novi!!: Josip Kozarac i Realizam · Vidi više »
Realizam (književnost)
Realizam (termin potječe iz latinskog jezika res – stvar, realis – stvaran, predmetan) u znanosti o književnosti javlja se u više značenja.
Novi!!: Josip Kozarac i Realizam (književnost) · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: Josip Kozarac i Roman · Vidi više »
Rukopis
Vinodolski zakonik Šibenska molitva Rukopis ili manuskript je tekst pisan rukom.
Novi!!: Josip Kozarac i Rukopis · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Josip Kozarac i Rusija · Vidi više »
Tena (djelo)
Tena je pripovijetka Josipa Kozarca.
Novi!!: Josip Kozarac i Tena (djelo) · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Josip Kozarac i Vinkovci · Vidi više »
Vrbanja
Vrbanja je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Josip Kozarac i Vrbanja · Vidi više »
Zapadna Europa
tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.
Novi!!: Josip Kozarac i Zapadna Europa · Vidi više »
18. ožujka
18.
Novi!!: Josip Kozarac i 18. ožujka · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Kozarac i 1858. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Kozarac i 1879. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Kozarac i 1896. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Kozarac i 1898. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Kozarac i 1906. · Vidi više »
21. kolovoza
21.
Novi!!: Josip Kozarac i 21. kolovoza · Vidi više »
