Brže od pregledniku!
67 odnosi: Adolescencija, Adolfo Weber Tkalčević, Andrea Zlatar Violić, Antun Šoljan, Antun Gustav Matoš, August Šenoa, Autobiografija, Đurđenovac, Bosna i Hercegovina, Dani Josipa i Ivana Kozarca, Domovinski rat, Dragojla Jarnević, Drugi svjetski rat, Edo Popović, Esej, Eugen Kumičić, Fikcija, Goran Tribuson, Gradačac, Hrvati, Hrvatska, Hrvatsko proljeće, Intertekstualnost, Irena Vrkljan, Irfan Horozović, Ivan Kušan, Ivan Vidić, Ivana Brlić-Mažuranić, Ivica Đikić, Josip Mlakić, Julian Barnes, Jurica Pavičić, Kambodža, Ksaver Šandor Gjalski, Ludwig Bauer, Metafikcija, Miljenko Jergović, Milutin Cihlar Nehajev, Modernizam, Mozambik, Nagrada Anto Gardaš, Nagrada Julije Benešić, Nagrada Kiklop, Nagrada Ksaver Šandor Gjalski, Nedjeljko Fabrio, Nekrolog, One misle da smo male (roman), Osijek, Pavao Pavličić, Podlistak, ..., Postmoderna, Poststrukturalizam, Pripovijetka, Ratko Cvetnić, Roman, Semezdin Mehmedinović, Slavenka Drakulić, Tena Štivičić, Tko se boji lika još (roman), Tomislav Torjanac, Transparency International Hrvatska, Velimir Deželić, Zlatko Crnković (prevoditelj), Znanost o književnosti, Zoran Ferić, 1959., 6. travnja. Proširite indeks (17 više) »
Adolescencija
Mladi ljudi u fazi adolescencije Adolescencije Adolescencija je razdoblje razvoja i odrastanja čovjeka.
Novi!!: Julijana Matanović i Adolescencija · Vidi više »
Adolfo Weber Tkalčević
Adolfo Weber Tkalčević (Bakar, 11. svibnja 1825. - Zagreb, 6. kolovoza 1889.), hrvatski filolog, književnik, književni kritičar, putopisac i estetičar.
Novi!!: Julijana Matanović i Adolfo Weber Tkalčević · Vidi više »
Andrea Zlatar Violić
Andrea Zlatar Violić (Zagreb, 13. travnja 1961.) hrvatska teoretičarka književnosti, ministrica kulture u Vladi premijera Milanovića od 23.
Novi!!: Julijana Matanović i Andrea Zlatar Violić · Vidi više »
Antun Šoljan
Antun Šoljan (Beograd, 1. prosinca 1932. – Zagreb, 9. srpnja 1993.), hrvatski književnik.
Novi!!: Julijana Matanović i Antun Šoljan · Vidi više »
Antun Gustav Matoš
Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac.
Novi!!: Julijana Matanović i Antun Gustav Matoš · Vidi više »
August Šenoa
August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.), bio je hrvatski novinar i književnik.
Novi!!: Julijana Matanović i August Šenoa · Vidi više »
Autobiografija
Autobiografija je oblik biografije, pisan u prvom licu.
Novi!!: Julijana Matanović i Autobiografija · Vidi više »
Đurđenovac
Đurđenovac (njem. Georgshof an der Schleuse, mađ. Gyurdán ili Szusine Gyurgyenovác) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Julijana Matanović i Đurđenovac · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Julijana Matanović i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Dani Josipa i Ivana Kozarca
Dani Josipa i Ivana Kozarca je hrvatska tradicijska kulturna manifestacija u Vinkovcima, posvećena hrvatskim književnicima, Josipu (Vinkovci, 1858. - Koprivnica, 1906.) i Ivanu Kozarcu (Vinkovci, 1885. – 1910.). Na manifestaciji sudjeluju književnici i književni znanstvenici iz cijele Hrvatske.
Novi!!: Julijana Matanović i Dani Josipa i Ivana Kozarca · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Julijana Matanović i Domovinski rat · Vidi više »
Dragojla Jarnević
Crikvenici Spomenik Dragojli Jarnević u Karlovcu Dragojla Jarnević (Karlovac, 4. siječnja 1812. – Karlovac, 12. ožujka 1875.), hrvatska književnica i učiteljica.
Novi!!: Julijana Matanović i Dragojla Jarnević · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Julijana Matanović i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Edo Popović
Edo Popović (Livno, BiH, 1957.), hrvatski je književnik.
Novi!!: Julijana Matanović i Edo Popović · Vidi više »
Esej
Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.
Novi!!: Julijana Matanović i Esej · Vidi više »
Eugen Kumičić
Eugen Kumičić (Brseč, 11. siječnja 1850. – Zagreb, 13. svibnja 1904.), bio je hrvatski književnik i političar.
Novi!!: Julijana Matanović i Eugen Kumičić · Vidi više »
Fikcija
Fikcija označava stvaranje zasebnog svijeta kroz književnost, film, slikarstvo i druge oblike.
Novi!!: Julijana Matanović i Fikcija · Vidi više »
Goran Tribuson
Goran Tribuson (Bjelovar, 6. kolovoza, 1948.) je akademik i jedan od najproduktivnijih i najčitanijih hrvatskih proznih pisaca, filmski i televizijski scenarist.
Novi!!: Julijana Matanović i Goran Tribuson · Vidi više »
Gradačac
Gradačac je grad u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, sastavni dio Tuzlanske županije.
Novi!!: Julijana Matanović i Gradačac · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Julijana Matanović i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Julijana Matanović i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Novi!!: Julijana Matanović i Hrvatsko proljeće · Vidi više »
Intertekstualnost
Intertekstualnost, u književnoj teoriji, pojam za odnose među tekstovima.
Novi!!: Julijana Matanović i Intertekstualnost · Vidi više »
Irena Vrkljan
Irena Vrkljan (Beograd, 21. kolovoza 1930. – Zagreb, 23. ožujka 2021.) bila je hrvatska pjesnikinja, prozaistica, radiodramatičarka, esejistica, prevoditeljica, poznata i kao hrvatska Virginia Woolf.
Novi!!: Julijana Matanović i Irena Vrkljan · Vidi više »
Irfan Horozović
Irfan Horozović (Banja Luka 27. travnja 1947. -), bosanskohercegovački književnik bošnjačke nacionalnosti.
Novi!!: Julijana Matanović i Irfan Horozović · Vidi više »
Ivan Kušan
Ivan Kušan (Sarajevo, 30. kolovoza 1933. – Zagreb, 20. studenoga 2012.) hrvatski književnik i akademik.
Novi!!: Julijana Matanović i Ivan Kušan · Vidi više »
Ivan Vidić
Ivan Vidić (Zagreb, 1966.) hrvatski dramatičar i romanopisac.
Novi!!: Julijana Matanović i Ivan Vidić · Vidi više »
Ivana Brlić-Mažuranić
Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. – Zagreb, 21. rujna 1938.), bila je hrvatska književnica koja je u Hrvatskoj i u svijetu priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.
Novi!!: Julijana Matanović i Ivana Brlić-Mažuranić · Vidi više »
Ivica Đikić
Ivica Đikić (Tomislavgrad, BiH, 1976.), hrvatski je novinar.
Novi!!: Julijana Matanović i Ivica Đikić · Vidi više »
Josip Mlakić
Josip Mlakić (Bugojno, 25. siječnja 1964.), hrvatski književnik, scenarist i kolumnist iz Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Julijana Matanović i Josip Mlakić · Vidi više »
Julian Barnes
Julian Patrick Barnes (Leicester, 19. siječnja 1946.), engleski pisac, leksikograf i književni kritičar.
Novi!!: Julijana Matanović i Julian Barnes · Vidi više »
Jurica Pavičić
Jurica Pavičić (Split, 2. studenog 1965.) hrvatski je pisac, kolumnist i filmski kritičar.
Novi!!: Julijana Matanović i Jurica Pavičić · Vidi više »
Kambodža
Stupa u Phnom Penhu Kraljevina Kambodža je država u jugoistočnoj Aziji. Na jugozapadu izlazi na Tajlandski zaljev, dio Južnog kineskog mora i Tihog oceana. Graniči na zapadu i sjeveru s Tajlandom, na sjeveru s Laosom te na istoku i jugu s Vijetnamom. Zastava Kambodže je jedina zastava na svijetu na kojoj se nalazi građevina (Angkor Wat).
Novi!!: Julijana Matanović i Kambodža · Vidi više »
Ksaver Šandor Gjalski
Ksaver Šandor Gjalski (zadnja riječ se čita Đalski), pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić (Gredice, Zabok, 26. listopada 1854. – Gredice, Zabok, 9. veljače 1935.) bio je hrvatski književnik.
Novi!!: Julijana Matanović i Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »
Ludwig Bauer
Ludwig Bauer (Sisak, 1941.) hrvatski je književnik, urednik i prevoditelj.
Novi!!: Julijana Matanović i Ludwig Bauer · Vidi više »
Metafikcija
Metafikcija, proza o prozi, naziv za postupak u književnosti i za poseban tip proze čije je glavno obilježje da referira sama na sebe.
Novi!!: Julijana Matanović i Metafikcija · Vidi više »
Miljenko Jergović
Miljenko Jergović (Sarajevo, 28. svibnja 1966.) bosanskohercegovački i hrvatski književnik, novinar i publicist, (pristupljeno 23. studenog 2017.) prevođen na dvadesetak jezika.
Novi!!: Julijana Matanović i Miljenko Jergović · Vidi više »
Milutin Cihlar Nehajev
Milutin Cihlar Nehajev (Senj, 25. studenoga 1880. – Zagreb, 7. travnja 1931.), bio je hrvatski književnik (novelist, romanopisac, dramatičar, prevoditelj, publicist, esejist, kritičar), novinar, svestrano obrazovan intelektualac.
Novi!!: Julijana Matanović i Milutin Cihlar Nehajev · Vidi više »
Modernizam
Modernizam je dinamičan i relativan pojam koji se koristi da se označe suvremene pojave u književnosti, umjetnosti, odnosno ono što je novo, inovativno u odnosu na tradiciju.
Novi!!: Julijana Matanović i Modernizam · Vidi više »
Mozambik
Mozambik je država na istočno-jugoistočnoj obali Afrike.
Novi!!: Julijana Matanović i Mozambik · Vidi više »
Nagrada Anto Gardaš
Nagrada Anto Gardaš hrvatska je književna nagrada.
Novi!!: Julijana Matanović i Nagrada Anto Gardaš · Vidi više »
Nagrada Julije Benešić
Nagrada Julije Benešić je hrvatska nagrada u području književne kritike.
Novi!!: Julijana Matanović i Nagrada Julije Benešić · Vidi više »
Nagrada Kiklop
Nagrada Kiklop, godišnja knjižna nagrada koja se od 2004.
Novi!!: Julijana Matanović i Nagrada Kiklop · Vidi više »
Nagrada Ksaver Šandor Gjalski
Nagrada "Ksaver Šandor Gjalski", književna je nagrada utemeljena 27. listopada 1979. godine.
Novi!!: Julijana Matanović i Nagrada Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »
Nedjeljko Fabrio
Nedjeljko Fabrio (Split, 14. studenog 1937. – Rijeka, 4. kolovoza 2018.), hrvatski književnik i akademik.
Novi!!: Julijana Matanović i Nedjeljko Fabrio · Vidi više »
Nekrolog
Nekrolog (srednjovj. lat. necrologium, od nekro- + -log) posveta pokojniku u obliku zapisa, radijske ili televizijske emisije, članka u tiskovini, nadgrobnoga natpisa (epitafa), umjetničkog djela ili nekog drugog oblika (spomendana, podizanja spomenika ili sl.), često ovisno i o zanimanju posvećenika.
Novi!!: Julijana Matanović i Nekrolog · Vidi više »
One misle da smo male (roman)
One misle da smo male, zabavno-edukativni roman za tinejdžersku populaciju koji su zajedno napisale književnica Julijana Matanović i liječnica Anka Dorić.
Novi!!: Julijana Matanović i One misle da smo male (roman) · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Julijana Matanović i Osijek · Vidi više »
Pavao Pavličić
Pavao Pavličić (Vukovar, 16. kolovoza 1946.),, Leksikon Marina Držića, leksikon.muzej-marindrzic.eu, pristupljeno 12.
Novi!!: Julijana Matanović i Pavao Pavličić · Vidi više »
Podlistak
Podlistak ili feljton (fra. feuilleton) pripada publicističkoj vrsti.
Novi!!: Julijana Matanović i Podlistak · Vidi više »
Postmoderna
internacionalnog stila. Joseph Nechvatal, ''Rođenje viraktualnog 2001.'', akrilik na platnu, naslikano uz pomoć računala i robota. Postmoderna, naziv je koji u širem smislu služi za označavanje epohe druge polovice 20 st., a u užem smislu označava neke aspekte mišljenja i stvaralaštva istog razdoblja.
Novi!!: Julijana Matanović i Postmoderna · Vidi više »
Poststrukturalizam
Poststrukturalizam je skupina teorija s korijenima u strukturalističkim tradicijama, čvrsto povezana s francuskim jezikoslovcima oko 1960-ih pa sve do skorašnjih desetljeća.
Novi!!: Julijana Matanović i Poststrukturalizam · Vidi više »
Pripovijetka
Pripovijetka je naziv koji se u hrvatskoj književnoteorijskoj terminologiji s pojmovima novela, pripovijest ili priča rabi kao oznaka za proznu vrstu kraću od romana.
Novi!!: Julijana Matanović i Pripovijetka · Vidi više »
Ratko Cvetnić
Ratko Cvetnić (Zagreb, 26. lipnja 1957.) hrvatski književnik, HE, natuknica Cvetnić, Ratko, pristupljeno 13.
Novi!!: Julijana Matanović i Ratko Cvetnić · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: Julijana Matanović i Roman · Vidi više »
Semezdin Mehmedinović
Semezdin Mehmedinović (Kiseljak kod Tuzle, 1960.) bosanskohercegovački pisac i urednik časopisa.
Novi!!: Julijana Matanović i Semezdin Mehmedinović · Vidi više »
Slavenka Drakulić
thumb Slavenka Drakulić (Rijeka, 4. srpnja 1949.) hrvatska književnica i novinarka, živi u Stockholmu i Zagrebu.
Novi!!: Julijana Matanović i Slavenka Drakulić · Vidi više »
Tena Štivičić
Tena Štivičić (Zagreb, 5. rujna 1977.) je hrvatska dramatičarka.
Novi!!: Julijana Matanović i Tena Štivičić · Vidi više »
Tko se boji lika još (roman)
Tko se boji lika još, roman hrvatske književnice Julijane Matanović, objavljen 2008.
Novi!!: Julijana Matanović i Tko se boji lika još (roman) · Vidi više »
Tomislav Torjanac
Tomislav Torjanac (Našice, 1972.) - hrvatski ilustrator i slikar Rodio se u Našicama 1972.
Novi!!: Julijana Matanović i Tomislav Torjanac · Vidi više »
Transparency International Hrvatska
Transparency International Hrvatska (TI) hrvatska je udruga registrirana sukladno Zakonu o udrugama sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Julijana Matanović i Transparency International Hrvatska · Vidi više »
Velimir Deželić
Ime.
Novi!!: Julijana Matanović i Velimir Deželić · Vidi više »
Zlatko Crnković (prevoditelj)
'''Zlatko Crnković''' čita ispis vlastitoga životopisa s hrvatske wikipedije (siječanj, 2007.) Zlatko Crnković (Čaglin pokraj Požege, 11. svibnja 1931. - Zagreb, 2. studenoga 2013.), bio je hrvatski prevoditelj, književnik, književni kritičar i urednik.
Novi!!: Julijana Matanović i Zlatko Crnković (prevoditelj) · Vidi više »
Znanost o književnosti
Znanost o književnosti je znanost koja se bavi sustavnim proučavanjem književnošću.
Novi!!: Julijana Matanović i Znanost o književnosti · Vidi više »
Zoran Ferić
Zoran Ferić (Zagreb, 1961.) je hrvatski književnik i predsjednik Hrvatskog društva pisaca.
Novi!!: Julijana Matanović i Zoran Ferić · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Julijana Matanović i 1959. · Vidi više »
6. travnja
6.
Novi!!: Julijana Matanović i 6. travnja · Vidi više »
