Brže od pregledniku!
38 odnosi: Doba šutnje, Estonija, Estonski rat za neovisnost, Gulag, Jüri Uluots, Konstantin Päts, Moskovsko državno sveučilište Lomonosov, Prvi svjetski rat, Riigikogu, Rusija, Rusko Carstvo, Sovjetska okupacija baltičkih država, Sovjetski Savez, Tartu, 1. studenoga, 12. listopada, 1888., 19. srpnja, 1910., 1917., 1918., 1919., 1920., 1921., 1923., 1932., 1934., 1935., 1937., 1938., 1939., 1940., 1942., 24. travnja, 27. siječnja, 28. siječnja, 28. svibnja, 9. svibnja.
Doba šutnje
Naslovnica estonskih novina od 14. ožujka 1934. godine koja najavljuje uvođenje izvanrednog stanja. Doba šutnje ili Doba tišine (est. vaikiv ajastu) naziv je za razdoblje u povijesti Estonije koje je trajalo od 12. ožujka 1934. pa sve do 1938. ili 1940., ovisno o izvorima.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i Doba šutnje · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i Estonija · Vidi više »
Estonski rat za neovisnost
Estonski rat za neovisnost (estonski: Vabadussõda, dosl. "Rat za slobodu"), poznat još i kao Estonski oslobodilački rat, naziv je za vojni sukob koji se odvio od 1918. do 1920. u kojem je novoproglašena nezavisna Republika Estonija branila svoju neovisnost i teritorijalni integritet od napada sovjetske Rusije i kasnije od Baltičke teritorijalne obrane.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i Estonski rat za neovisnost · Vidi više »
Gulag
Gulag (rus. Гла́вное управле́ние лагере́й ili Главное управление исправительно-трудовыхлагерей и колоний, Glavnoje upravlenije ispraviteljno-trudovyh lagerej i kolonij; hrv. Glavna uprava za popravno-radne logore i kolonije) sinonim je za sveobuhvatan represivni sustav u SSSR-u. Uključivao je koncentracijske logore za prisilni rad i zatvore.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i Gulag · Vidi više »
Jüri Uluots
Jüri Uluots (Kirbla, 13. siječnja 1890. – Stockholm, 9. siječnja 1945.) estonski je pravnik, novinar i političar, najpoznatiji po tome što je od 1939. do 1945. bio premijer Estonije.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i Jüri Uluots · Vidi više »
Konstantin Päts
Konstantin Päts (Häädemeeste, 23. veljače 1874. – Buraševo, 18. siječnja 1956.) estonski je političar i pravnik, najutjecajniji estonski političar u razdoblju između dva svjetska rata.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i Konstantin Päts · Vidi više »
Moskovsko državno sveučilište Lomonosov
poštanskoj marki Moskovsko državno sveučilište Lomonosov - najveće i najstarije sveučilište u Rusiji, osnovano 1755. Prema podacima iz 2004. godine, imalo je 4000 zaposlenih koji su podučavali oko 31,000 studenata i 7000 postdiplomanata.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i Moskovsko državno sveučilište Lomonosov · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Riigikogu
Riigikogu (hrv.: "Državna skupština") jednodomni je nacionalni parlament Republike Estonije.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i Riigikogu · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i Rusija · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i Rusko Carstvo · Vidi više »
Sovjetska okupacija baltičkih država
Sovjetska okupacija baltičkih država je izraz pod kojim se, u svom najčešćem smislu, opisuje okupacija teritorija triju baltičkih država: Estonije, Latvije i Litve, od Sovjetskog Saveza na početku Drugog svjetskog rata, odnosno 14.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i Sovjetska okupacija baltičkih država · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i Sovjetski Savez · Vidi više »
Tartu
Grad Tartu Tartu (njem. Dorpat) je drugi najveći estonski grad.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i Tartu · Vidi više »
1. studenoga
1.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i 1. studenoga · Vidi više »
12. listopada
12.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i 12. listopada · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i 1888. · Vidi više »
19. srpnja
19.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i 19. srpnja · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i 1910. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i 1919. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i 1921. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i 1923. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i 1932. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i 1934. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i 1935. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i 1937. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i 1938. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i 1939. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i 1940. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i 1942. · Vidi više »
24. travnja
24.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i 24. travnja · Vidi više »
27. siječnja
27.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i 27. siječnja · Vidi više »
28. siječnja
28.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i 28. siječnja · Vidi više »
28. svibnja
28.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i 28. svibnja · Vidi više »
9. svibnja
9.
Novi!!: Kaarel Eenpalu i 9. svibnja · Vidi više »
