Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Kamilo Dočkal

Indeks Kamilo Dočkal

Kamilo Dočkal (Brodek u Přerova, Češka, 30. prosinca 1879. – Zagreb, 7. kolovoza 1963.) bio je hrvatski katolički svećenik češkoga podrijetla, kanonik, crkveni i kulturni povjesničar, kulturni djelatnik i violinist.

39 odnosi: Antun Bauer, Češka, Česi, Beč, Bjelovar, Bogoslovlje, Bogoslovska smotra, Bologna, Ekumenizam, Filozofija, Homiletika, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska straža (tjednik, Zagreb), Hrvatski glazbeni zavod, Ivanovčani, Kanonik, Katoličanstvo, Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, Knjiga, Mlada misa, Nadbiskup, Povjesničar, Red svetog Pavla prvog pustinjaka, Rektor, Religiozna pedagogija, Roditelji, Sjemenište, Svećenik, Vaclav Huml, Varaždin, Violina, Zagreb, 1879., 1906., 1963., 30. prosinca, 7. kolovoza.

Antun Bauer

Antun Bauer ime je sljedećih osoba.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Antun Bauer · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Češka · Vidi više »

Česi

Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).

Novi!!: Kamilo Dočkal i Česi · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Beč · Vidi više »

Bjelovar

Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Bjelovar · Vidi više »

Bogoslovlje

Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Bogoslovlje · Vidi više »

Bogoslovska smotra

Bogoslovska smotra (Ephemerides Theologicae Zagrabienses) hrvatski je teološki znanstveni časopis Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Bogoslovska smotra · Vidi više »

Bologna

Bologna (emilijanski: Bulåggna; latinski: Bononia) je glavni grad istoimenog metropolitanskog grada i regije Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Bologna · Vidi više »

Ekumenizam

Ekumenizam (od grč. οἰκουμένη (oikoumene) - nastanjeni svijet) označava nastojanje oko pomirenja, suradnje, zbližavanja i jedinstva kršćanskih crkava.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Ekumenizam · Vidi više »

Filozofija

otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Filozofija · Vidi više »

Homiletika

Homiletika je bogoslovna znanstvena disciplina koja teorijski i praktično upućuje u vještinu kršćanskog propovijedanja te proučava njegovu povijest.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Homiletika · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Hrvatska straža (tjednik, Zagreb)

Hrvatska straža je bio hrvatski katolički tjednik iz Zagreba.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Hrvatska straža (tjednik, Zagreb) · Vidi više »

Hrvatski glazbeni zavod

Zgrada Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu Hrvatski glazbeni zavod (eng. Croatian Music Institute) najstarija je glazbena ustanova u Hrvatskoj.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Hrvatski glazbeni zavod · Vidi više »

Ivanovčani

Novoizgrađene stambene zgrade u ''Ivanovčanskoj ulici''. Ivanovčani su četvrt, koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu grada Bjelovara.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Ivanovčani · Vidi više »

Kanonik

#u Katoličkoj crkvi kanonik je viši svećenik koji je dužnostima vezan uz Kaptol.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Kanonik · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Katoličanstvo · Vidi više »

Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu

Zagrebački bogoslovni fakultet Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu slijedi razvitak filozofsko-teoloških studija koje je prije sedam i pol stoljeća u Zagrebu pokrenuo zagrebački biskup Stjepan II. Babonić (1227. – 1247).

Novi!!: Kamilo Dočkal i Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu · Vidi više »

Knjiga

Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Knjiga · Vidi više »

Mlada misa

Biskupovo polaganje ruku na mladomisnika (ređenje). Mlada misa ili primicije (lat. primitiae - prvomisa), je euharistijsko slavlje kojim mladomisnik, tek zaređeni svećenik, potvrđuje sakrament svećeničkoga reda.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Mlada misa · Vidi više »

Nadbiskup

Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Nadbiskup · Vidi više »

Povjesničar

Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Povjesničar · Vidi više »

Red svetog Pavla prvog pustinjaka

Red svetoga Pavla Prvoga Pustinjaka (lat. Ordo Fratrum Sancti Pauli Primi Eremitae, OSPPE) je katolički crkveni red koji je utemeljio Euzebije Ostrogonski po uzoru na život sv.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Red svetog Pavla prvog pustinjaka · Vidi više »

Rektor

Rektor (od latinskog regere.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Rektor · Vidi više »

Religiozna pedagogija

Religiozna pedagogija (katehetika) je bogoslovska znanstvena grana.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Religiozna pedagogija · Vidi više »

Roditelji

Majka, otac i dijete Roditelji svaka jedinka koja ima potomstvo.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Roditelji · Vidi više »

Sjemenište

Sjemenište ili seminar (lat. seminarium: rasadnik), ustanova ili konvikt sa školama za svećeničke pripravnike.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Sjemenište · Vidi više »

Svećenik

Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Svećenik · Vidi više »

Vaclav Huml

Vaclav Huml (Beroun, Češka 18. rujna 1880. – Zagreb, Hrvatska 6. siječnja 1953.) je bio češki i hrvatski violinist i glazbeni pedagog.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Vaclav Huml · Vidi više »

Varaždin

Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Varaždin · Vidi više »

Violina

Violina je gudački instrument s četiri žice, i od svih gudačkih instrumenata proizvodi najviše tonove i najmanjih je dimenzija.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Violina · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Kamilo Dočkal i Zagreb · Vidi više »

1879.

Bez opisa.

Novi!!: Kamilo Dočkal i 1879. · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: Kamilo Dočkal i 1906. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: Kamilo Dočkal i 1963. · Vidi više »

30. prosinca

30.

Novi!!: Kamilo Dočkal i 30. prosinca · Vidi više »

7. kolovoza

7.

Novi!!: Kamilo Dočkal i 7. kolovoza · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »