Brže od pregledniku!
38 odnosi: Aleksandar Keglević, Ban, Bihać, Grof, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski sabor, Hrvatsko zagorje, Juraj Keglević, Katarina Patačić, Kegalj-grad, Knin (županija), Kordun, Kraljevina Ugarska, Križevačka županija, Ladislav Keglević, Ladislav Keglević (II.), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Međimurje (regija), Narodna stranka, Opća i nacionalna enciklopedija, Osmansko Carstvo, Petar Keglević, Petar Keglević (V.), Petar Keglević (VII.), Petar Keglević (VIII.), Plemstvo, Varaždinska županija (1181. – 1850.), Zagreb, Zagrebačka županija (1201. – 1924.), 14. stoljeće, 15. stoljeće, 17. stoljeće, 18. stoljeće, 1883., 19. stoljeće, 1905., 20. stoljeće.
Aleksandar Keglević
Aleksandar Keglević (Sándor Keglevich; 1706. – 1. travnja 1752.), poznat i kao Aleksandar Keglević Bužimski, je bio hrvatski plemić i veliki župan iz grofovske obitelji Keglević.
Novi!!: Keglevići i Aleksandar Keglević · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Keglevići i Ban · Vidi više »
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Novi!!: Keglevići i Bihać · Vidi više »
Grof
Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.
Novi!!: Keglevići i Grof · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Keglevići i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Keglevići i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Keglevići i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Keglevići i Hrvatsko zagorje · Vidi više »
Juraj Keglević
Juraj Keglević (György Keglevich; umro 1621.), poznat i kao Juraj Keglević Bužimski, je bio hrvatski plemić, podban i veliki župan.
Novi!!: Keglevići i Juraj Keglević · Vidi više »
Katarina Patačić
Katarina Patačić (rođena Keglević; Sveti Križ Začretje, 29. kolovoza 1745. – Varaždin, studeni 1811.) bila je hrvatska grofica koja je pisala poeziju.
Novi!!: Keglevići i Katarina Patačić · Vidi više »
Kegalj-grad
Kegalj-grad je kamena kula hrvatskih plemića Keglevićâ.
Novi!!: Keglevići i Kegalj-grad · Vidi više »
Knin (županija)
Kninska županija, srednjovjekovna starohrvatska županija nalazila se na području gornjih tokova rijeka Cetine, Krke i Zrmanje.
Novi!!: Keglevići i Knin (županija) · Vidi više »
Kordun
Kordun je mikroregija u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Keglevići i Kordun · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Keglevići i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Križevačka županija
Križevačka županija (povijesni naziv: Comitatus Crisiensis) osnovana je 1102.
Novi!!: Keglevići i Križevačka županija · Vidi više »
Ladislav Keglević
Ladislav Keglević (László Keglevich; 1627. – 1665.), poznat i kao Ladislav Keglević Bužimski, je bio hrvatski plemić iz barunske obitelji Keglević.
Novi!!: Keglevići i Ladislav Keglević · Vidi više »
Ladislav Keglević (II.)
Ladislav II.
Novi!!: Keglevići i Ladislav Keglević (II.) · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Keglevići i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Međimurje (regija)
Stara zemljopisna karta Međimurja iz 1690. godine oslobađanja od mađarske vlasti krajem 1918. godine Međimurje je povijesno-zemljopisni pojam koji označava područje na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđen dvjema velikim rijekama, Murom i Dravom.
Novi!!: Keglevići i Međimurje (regija) · Vidi više »
Narodna stranka
Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.
Novi!!: Keglevići i Narodna stranka · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Keglevići i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Keglevići i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Petar Keglević
Petar Keglević poznat kao i Petar Keglević od Bužima (1478. – 1554.), hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban.
Novi!!: Keglevići i Petar Keglević · Vidi više »
Petar Keglević (V.)
Petar V. Keglević (Péter Keglevich; 23. siječnja 1603. – Lobor, oko 1665.), poznat i kao Petar Keglević Bužimski, je bio hrvatski plemić, vojskovođa i ljetopisac.
Novi!!: Keglevići i Petar Keglević (V.) · Vidi više »
Petar Keglević (VII.)
Petar VII.
Novi!!: Keglevići i Petar Keglević (VII.) · Vidi više »
Petar Keglević (VIII.)
Petar VIII.
Novi!!: Keglevići i Petar Keglević (VIII.) · Vidi više »
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Novi!!: Keglevići i Plemstvo · Vidi više »
Varaždinska županija (1181. – 1850.)
23px Ovo je članak o povijesnoj Varaždinskoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva i Kraljevine Hrvatske pod Habsburzima.
Novi!!: Keglevići i Varaždinska županija (1181. – 1850.) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Keglevići i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka županija (1201. – 1924.)
23px Ovo je članak o povijesnoj Zagrebačkoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Hrvatske i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Keglevići i Zagrebačka županija (1201. – 1924.) · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Keglevići i 14. stoljeće · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Keglevići i 15. stoljeće · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Keglevići i 17. stoljeće · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Keglevići i 18. stoljeće · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Keglevići i 1883. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Keglevići i 19. stoljeće · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Keglevići i 1905. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Keglevići i 20. stoljeće · Vidi više »
