Brže od pregledniku!
120 odnosi: Airbus A330, Akcelerator čestica, Alfa-čestica, Antoine Henri Becquerel, Argon, Arheologija, Astronomska jedinica, Atomska jezgra, Azimut, Čerenkovljevo zračenje, Balon, Berilij, Beta-čestica, Bor, Bruno Rossi, Brzina svjetlosti, Cassini-Huygens, Detektor, Dušik, Ekvator, Električni naboj, Elektromagnet, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Elektronika, Elektronvolt, Elektroskop, Elementarna čestica, Energija, Erupcija, Fosfor, Foton, Freon, Gama astronomija, Gama-čestica, Gustoća, Helij, Heliosfera, IBM, Integrirani krug, Intel, Ion, Ionizacijska komora, Ionizirajuće zračenje, Ioniziranje, Istraživanje, Jakost zračenja, James Van Allen, Kisik, Klor, ..., Kripton, Linijski putnički zrakoplov, Litij, Maglena komora, Magnet, Magnetska deklinacija, Magnezij, Mangan, Međuzvjezdana tvar, Metar, Mezon, Mikroskop, Mion, Molekula, Nadmorska visina, Natrij, Natrijev hidroksid, Nikal, Nuklearna fuzija, Nuklearno oružje, Olovo (element), Ozonske rupe, Pion, Plazma, Pokus, Pomrčina Sunca, Povijest fizike, Pozitron, Procesor (računarstvo), Proton, Qantas Airways, Radijacija, Radioaktivnost, Radioizotopno datiranje, Radionuklid, Radioteleskop, Radna memorija, Radon, Robert Andrews Millikan, Silicij, Sivert, Skandij, SOHO, Spalacija, Sraz, Subatomska čestica, Sumpor, Sunčev ciklus, Sunčev sustav, Sunčev vjetar, Sunčeva baklja, Sunce, Svemir, Teorija, Titanij, Tona, Tricij, Ugljik, Ugljik-14, Umjetni satelit, Vanadij, Victor Franz Hess, Voyager 1, Voyager 2, Zemlja, Zemljina atmosfera, Zemljino magnetsko polje, Zemljopisna širina, Zemljopisna dužina, Zrak. Proširite indeks (70 više) »
Airbus A330
Airbus A330 je putnički širokotrupni turbo-mlazni zrakoplov srednjeg i velikog doleta.
Novi!!: Kozmičke zrake i Airbus A330 · Vidi više »
Akcelerator čestica
Muzeju znanosti u Londonu. izmjenično električno polje (1928.). alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). izmjeničnim električnim poljem između dviju elektroda u obliku slova D, smještenih u vakuumskoj komori između polova velikoga i snažnoga magneta. Dio nekadašnjeg sinkrociklotrona (Orsay, Francuska). ubrzavanje. Velikog hadronskog sudarivača ili '''LHC'''-a. Kompaktni mionski solenoid ('''CMS''') detektor za Veliki hadronski sudarivač ('''LHC'''). Akcelerator čestica, ubrzivač čestica ili sudarivač je uređaj u kojem se električki nabijene čestice (elektroni, protoni, ioni i druge) stalnim ili izmjeničnim električnim poljima ubrzavaju do visokih kinetičkih energija.
Novi!!: Kozmičke zrake i Akcelerator čestica · Vidi više »
Alfa-čestica
Alfa-čestice su ustvari ioni helija ili samo atomska jezgra helija. Alfa-zračenje. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. atomskih jezgri. Izvor alfa-čestica ispod detektora zračenja. Braggova krivulja prikazuje broj ionizacijskih parova koje stvaraju alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora. tuneliranja ili tunelskog učinka. Granule 9. Prominencije. beta-čestice). Alfa-čestica ili α-čestica je jezgra atoma helija složena od dvaju protona i dvaju neutrona.
Novi!!: Kozmičke zrake i Alfa-čestica · Vidi više »
Antoine Henri Becquerel
Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. Antoine Henri Becquerel (Pariz, 15. prosinca 1852. – Le Croisic, 25. kolovoza 1908.), francuski fizičar, nobelovac i jedan od otkrivača radioaktivnosti.
Novi!!: Kozmičke zrake i Antoine Henri Becquerel · Vidi više »
Argon
Netoksičan je plemeniti plin bez boje, okusa i mirisa.
Novi!!: Kozmičke zrake i Argon · Vidi više »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Kozmičke zrake i Arheologija · Vidi više »
Astronomska jedinica
Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ ili aj, međunarodna kratica od eng. AU, skraćeno od Astronomical Unit) jest mjerna jedinica za duljinu.
Novi!!: Kozmičke zrake i Astronomska jedinica · Vidi više »
Atomska jezgra
Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Novi!!: Kozmičke zrake i Atomska jezgra · Vidi više »
Azimut
zenitnom daljinom.
Novi!!: Kozmičke zrake i Azimut · Vidi više »
Čerenkovljevo zračenje
nuklearnom reaktoru. Čerenkovljevo zračenje, Čerenkovljev učinak ili Čerenkovljev efekt je emisija elektromagnetskoga zračenja koje nastaje kada brze električki nabijene čestice (elektroni, protoni, mezoni) prolaze kroz optičku sredinu (dielektrik ili izolator) brzinom većom od brzine širenja svjetlosti u istome mediju.
Novi!!: Kozmičke zrake i Čerenkovljevo zračenje · Vidi više »
Balon
braće Montgolfier. Baloni na vrući zrak. Baloni na vrući zrak. Baloni u obliku srca. Balon (franc. ballon balon, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Novi!!: Kozmičke zrake i Balon · Vidi više »
Berilij
Berilij je dvovalentan, u prirodi se može naći samo u spoju s drugim elementima, u mineralima.
Novi!!: Kozmičke zrake i Berilij · Vidi više »
Beta-čestica
beta (minus) raspad. Beta (plus) raspad. Znak za opasnost od radioaktivnosti. olovna ploča. Elektronski uhvat. električnog polja (žuto). atomskim brojem ''Z'' (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). maglenoj komori s izopropanolom (nakon umetanja umjetnog izvora radijacije - stroncij-90). alfa-čestice; duge, tanke: beta-čestice). atomskih jezgri. Geigerov brojač. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. neutrina, 13. studenoga 1970., u ''Argonne National Laboratory''. Ovdje neutrino udari u proton u atomu vodika; sudar se događa na mjestu na kojem s desne strane fotografije izlaze 3 traga. ručnom satu. Beta-čestica ili β-čestica je brzi elektron ili pozitron koji nastaje pri raspadu atomskih jezgri nekih radioaktivnih elemenata (takozvani beta-raspad).
Novi!!: Kozmičke zrake i Beta-čestica · Vidi više »
Bor
* Bor (element), kemijski element.
Novi!!: Kozmičke zrake i Bor · Vidi više »
Bruno Rossi
nadmorskom visinom koju je mjerio V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. beta-čestice). elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. rendgenskog zračenja. Bruno Rossi, punim imenom Bruno Benedetto Rossi (Venecija, 13. travnja 1905. – Cambridge, Massachusetts, 21. studenog 1993.), američki fizičar talijanskoga podrijetla.
Novi!!: Kozmičke zrake i Bruno Rossi · Vidi više »
Brzina svjetlosti
Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.
Novi!!: Kozmičke zrake i Brzina svjetlosti · Vidi više »
Cassini-Huygens
Letjelica Cassini je svemirska letjelica koja je istraživala Saturn, njegove prstene i mjesece.
Novi!!: Kozmičke zrake i Cassini-Huygens · Vidi više »
Detektor
Način rada elektroskopa s kuglicom. amplitudne modulacije. dozimetru. Proporcionalni brojač. Geigerov brojač. Detektor ALICE. Dio hadronskog kalorimetra na detektoru ATLAS. Detektor LHCb. Detektor (kasnolat. detector, od lat. detegere: otkriti; preko engl. i njem.) je osjetljiva naprava, mjerni instrument ili uređaj kojim se ustanovljuje (to jest otkriva, opaža) postojanje (ili promjena) neke pojave (na primjer čestica, zračenja) ili mjerljive veličine (na primjer napon, struja, magnetsko polje, signal).
Novi!!: Kozmičke zrake i Detektor · Vidi više »
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Novi!!: Kozmičke zrake i Dušik · Vidi više »
Ekvator
Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.
Novi!!: Kozmičke zrake i Ekvator · Vidi više »
Električni naboj
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.
Novi!!: Kozmičke zrake i Električni naboj · Vidi više »
Elektromagnet
Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. Elektromagnet. Elektromagnet je naprava koja pokazuje magnetska svojstva samo dok njome teče električna struja.
Novi!!: Kozmičke zrake i Elektromagnet · Vidi više »
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Novi!!: Kozmičke zrake i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Novi!!: Kozmičke zrake i Elektron · Vidi više »
Elektronika
Digitalni voltmetar Elektronika je područje elektrotehnike koje se bavi proučavanjem i kontrolom protoka elektrona i elektronskih sklopova koji se sastoje od pasivnih i aktivnih elektroničkih elemenata.
Novi!!: Kozmičke zrake i Elektronika · Vidi više »
Elektronvolt
Elektronvolt (eV) mjerna je jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici.
Novi!!: Kozmičke zrake i Elektronvolt · Vidi više »
Elektroskop
Način rada elektroskopa s kuglicom. Elektroskop je uređaj ili mjerni instrument kojim se može pokazati je li neko tijelo električki nabijeno.
Novi!!: Kozmičke zrake i Elektroskop · Vidi više »
Elementarna čestica
Higgsovim bozonom. standardnim modelom. Elementarna čestica ili temeljna čestica spada u podgrupu subatomskih čestica i odlikuje se najvećim stupnjem elementarnosti (temeljnosti).
Novi!!: Kozmičke zrake i Elementarna čestica · Vidi više »
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Novi!!: Kozmičke zrake i Energija · Vidi više »
Erupcija
Erupcija (lat. eruptio) je izraz koji se najčešće rabi za.
Novi!!: Kozmičke zrake i Erupcija · Vidi više »
Fosfor
Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar.
Novi!!: Kozmičke zrake i Fosfor · Vidi više »
Foton
nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.
Novi!!: Kozmičke zrake i Foton · Vidi više »
Freon
Freon 12, strukturna formula Freon je zbirno ime za više vrsta plinova koji su se upotrebljavali ili se upotrebljavaju u rashladnim strojevima.
Novi!!: Kozmičke zrake i Freon · Vidi više »
Gama astronomija
Gama zračenje iz svemira upija Zemljina atmosfera, tako da korištenje gama astronomije treba biti iz svemira. Svemirski opservatorij Compton Gamma Ray Observatory, koji koristi gama zračenje za istraživanje svemira. Dva ogromna balona rendgenskog i gama zračenja zračenja u samom središtu Mliječnog puta (2010.). Komet Lulin snimljen u gama području (2009.) Supernova SN 2005cs snimljena u gama području Teleskop MAGIC za maglovitog dana. Vide se laserske referentne zrake, koje mjere geometriju aktivne površine reflektora. Pulsari u gama području koje je otkrio satelit ''Fermi Gamma-ray Space Telescope''. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Maglica Rakovica. Blazar Markarijan 421. Dvije uzastopne slike Sunčeve baklje. Gama astronomija koristi za promatranje svemira gama zračenje za otkrivanje najaktivnijih zakutka svemira, primjerice pulsare, kvazare i crne rupe.
Novi!!: Kozmičke zrake i Gama astronomija · Vidi više »
Gama-čestica
atomskoj jezgri. nuklearnim eksplozijama. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.
Novi!!: Kozmičke zrake i Gama-čestica · Vidi više »
Gustoća
Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.
Novi!!: Kozmičke zrake i Gustoća · Vidi više »
Helij
Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.
Novi!!: Kozmičke zrake i Helij · Vidi više »
Heliosfera
date.
Novi!!: Kozmičke zrake i Heliosfera · Vidi više »
IBM
IBM je američka tvrtka koja je jedna od pionira u razvoju računarstva i informacijskih tehnologija. IBM je skraćenica od International Business Machines, i ona je osnovana 1888., a kao korporacija je ustanovljena 1911. Sjedište tvrtke je u gradu Armonku savezna država New York, a kolokvijalno je poznata kao Big Blue - u slobodnom prijevodu: Veliki plavi.
Novi!!: Kozmičke zrake i IBM · Vidi više »
Integrirani krug
ultraljubičastim svjetlom kroz poseban prozirni prozorčić na gornjoj strani integriranog kruga. Integrirani krug iz EPROM memorijskog mikročipa koji prikazuje memorijske blokove, nosivi krug i sitne srebrne žice koje povezuju integrirani krug sa stopicama. Integrirani krug ili integrirani sklop (prema lat. integrare: uspostaviti, obnoviti) je minijaturni, složeni elektronički sklop koji upravlja elektroničkim signalima u gotovo svim elektroničkim uređajima.
Novi!!: Kozmičke zrake i Integrirani krug · Vidi više »
Intel
Intel je američka tvrtka koja je osnovana 1968. kao Integrated Electronics Corporation, i najpoznatija je po proizvodnji mikroprocesora te namjenskih integriranih krugova.
Novi!!: Kozmičke zrake i Intel · Vidi više »
Ion
Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.
Novi!!: Kozmičke zrake i Ion · Vidi više »
Ionizacijska komora
Skica ionizacijske komore. Ionizacijska komora: 1. cilindrična komora (katoda), 2. vanjski izolator, 3. izlaz u pojačalo, 4. zaštitni prsten, 5. unutrašnji izolator, 6. anoda, 7. električna struja, 8. plin. Ionizacijska komora koju je napravio Pierre Curie (između 1895. i 1900.). Ionizacijska komora u dozimetru. letjelicu Cassini na svojoj misiji istraživanja Saturnov sustav. Prenosiva ionizacijska komora. Ionizacijske komore različitih obujama. Ionizacijska komora je detektor za otkrivanje i mjerenje jakosti ionizirajućega zračenja.
Novi!!: Kozmičke zrake i Ionizacijska komora · Vidi više »
Ionizirajuće zračenje
Znak za opasnost od radioaktivnosti Ionizirajuće zračenje je pojava prijenosa energije u obliku fotona (kvanti elektromagnetskog zračenja) ili masenih čestica, a koje ima dovoljno energije da u međudjelovanju s kemijskom tvari ionizira tu tvar.
Novi!!: Kozmičke zrake i Ionizirajuće zračenje · Vidi više »
Ioniziranje
Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. beta-čestice). Komora na mjehuriće. Ioniziranje ili ionizacija je nastajanje električki nabijenih čestica, iona, iz neutralnih atoma ili molekula.
Novi!!: Kozmičke zrake i Ioniziranje · Vidi više »
Istraživanje
Istraživanje se opisuje kao aktivan, ustrajan i sustavan proces proučavanja s ciljem otkrivanja, tumačenja i pojašnjavanja činjenica.
Novi!!: Kozmičke zrake i Istraživanje · Vidi više »
Jakost zračenja
Crookesov radiometar u radu. Jakost zračenja ili radijacijski intenzitet (oznaka I) je radiometrijska fizikalna veličina koja opisuje elektromagnetsko zračenje iz točkastoga izvora.
Novi!!: Kozmičke zrake i Jakost zračenja · Vidi više »
James Van Allen
James Van Allen (Mount Pleasant, 7. rujna 1914. – Iowa City, 9. kolovoza 2006.), američki fizičar.
Novi!!: Kozmičke zrake i James Van Allen · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Kozmičke zrake i Kisik · Vidi više »
Klor
Hrvatski naziv za klor je solik, a skovao ga je Bogoslav Šulek.
Novi!!: Kozmičke zrake i Klor · Vidi više »
Kripton
Kripton se, kao i ostali plemeniti plinovi (izuzevši radon), može dobiti ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom zraka ili selektivnom adsorpcijom na aktivnom ugljenu.
Novi!!: Kozmičke zrake i Kripton · Vidi više »
Linijski putnički zrakoplov
Airbus A320 Croatia Airlinesa Linijski putnički zrakoplov (komercijalni transportni zrakoplov) je veliki avion prvenstveno namijenjen komercijalnom prijevozu putnika i tereta.
Novi!!: Kozmičke zrake i Linijski putnički zrakoplov · Vidi više »
Litij
kamen) otkrio je Johan Arfwedson 1817. godine, a prvi ga je u elementarnom stanju izolirao William Thomas Brande, elektrolizirajući talinu litijevog oksida 1821. godine.
Novi!!: Kozmičke zrake i Litij · Vidi više »
Maglena komora
klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. klip. beta-čestice). Maglena komora ili Wilsonova komora je mjerni instrument kojim se prate tragovi ionizirajućeg zračenja (alfa-čestice, beta-čestice, gama zrake, rendgenske zrake i tako dalje), a sastoji se od komore u kojoj je prezasićena vodena para, kojoj da bi se kondenzirala nedostaju centri kondenzacije, te je za oko i kameru nevidljiva.
Novi!!: Kozmičke zrake i Maglena komora · Vidi više »
Magnet
sjevernog i južnog magnetskog pola. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Prelomimo li magnetiziranu iglu na polovinu, vidjet ćemo da će svaka polovina biti potpuni magnet. Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. paramagnetska svojstva. Meissnerovog učinka. feromagnet u obliku potkove. željezne jezgre. Jakost magnetskog polja ''H'' je sukladna s jačinom električne struje ''i''. Feriti su izrazitih magnetskih svojstava. Magnet (lat. magnes, genitiv magnetis magnet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Novi!!: Kozmičke zrake i Magnet · Vidi više »
Magnetska deklinacija
Primjer magnetske deklinacije koja je istočna (pozitivna) u odnosu na zemljopisni sjever. ''Ng'' je zemljopisni ili stvarni (pravi) sjever, ''Nm'' je magnetski sjever, a ''δ'' je magnetska deklinacija. Primjer razlike između jednog zemljopisnog (ravna iscrtkana linija) i magnetskog meridijana. Magnetska deklinacija (lat. declinatio, prema grč. ϰλίσıς: nagib, svijanje, otklon) je kut između magnetskog i zemljopisnog (geografskog) meridijana.
Novi!!: Kozmičke zrake i Magnetska deklinacija · Vidi više »
Magnezij
Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.
Novi!!: Kozmičke zrake i Magnezij · Vidi više »
Mangan
Mangan je kemijski element 7.
Novi!!: Kozmičke zrake i Mangan · Vidi više »
Međuzvjezdana tvar
Orionova maglica je difuzna maglica koja predstavlja oblake međuzvjezdane tvari. Odrazna maglica je oblak međuzvjezdane prašine koja odražava svjetlost obližnjih zvijezda i zvjezdanih skupova. Svemirskog teleskopa Hubble. Mjerilo u desnom donjem kutu predstavlja 100 AJ. beta-čestice) čime su dokazane kozmičke zrake. Međuzvjezdana tvar (kratica: ISM, prema engleskom InterStellar Medium; rus. межзвёздная среда) je rijetka tvar rasprostrta između zvijezda.
Novi!!: Kozmičke zrake i Međuzvjezdana tvar · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Kozmičke zrake i Metar · Vidi više »
Mezon
Struktura piona (π+). nadmorskom visinom koju je mjerio V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. beta-čestice). elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. klip. Geigerov brojač. relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Mezon (prema grč. μέσος: srednji) je subatomska čestica kojoj je masa između mase elektrona i protona, hadron cjelobrojnoga spina, građen od kvarka i antikvarka.
Novi!!: Kozmičke zrake i Mezon · Vidi više »
Mikroskop
Dijelovi mikroskopa jesu: (1) okular, (2) objektiv, (4) veliki vijak, (5) mali vijak, (6) stolić s otvorom, (7) povećalo i (8) cijev ili tubus. Optički mikroskop. Mikroskop (od grč. μικρός: malen, sitan + σκοπέω: promatram, gledam; arh. sitnozor) je instrument koji daje uvećane slike bliskih predmeta, koji se ne bi mogli promatrati golim okom.
Novi!!: Kozmičke zrake i Mikroskop · Vidi više »
Mion
Higgsovim bozonom. kozmičke čestice se sudaraju s molekulama, uglavnom dušikom i kisikom, stvarajući slapove manjih čestica, koje zovemo još pljusak elementarnih čestica. Mion (eng. muon, od grč. μ + on; oznaka μ–) je lepton električnoga naboja jednakoga električnomu naboju elektrona (oko –1,602 · 10–19 C), spina 1/2, mase oko 207 puta veće od mase elektrona (oko 105,658 MeV/c²) i vremena poluraspada oko 2,2 · 10–6 s. Smatra se da nema unutarnju strukturu.
Novi!!: Kozmičke zrake i Mion · Vidi više »
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Novi!!: Kozmičke zrake i Molekula · Vidi više »
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Novi!!: Kozmičke zrake i Nadmorska visina · Vidi više »
Natrij
Sodik je stari hrvatski naziv za natrij.
Novi!!: Kozmičke zrake i Natrij · Vidi više »
Natrijev hidroksid
Natrijev hidroksid je bijel i higroskopan kristal koji u prisutnosti malih količina primjesa poprima sivu boju. Natrijev hidroksid je bijela neprozirna higroskopna kristalna kruta tvar, koji u prisutnosti malih količina primjesa poprima sivu boju.
Novi!!: Kozmičke zrake i Natrijev hidroksid · Vidi više »
Nikal
Nikal je kemijski element 10.
Novi!!: Kozmičke zrake i Nikal · Vidi više »
Nuklearna fuzija
Fuzijska reakcija deuterij-tricij (D-T) smatra se najboljom reakcijom za dobivanje energije fuzije. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. Suncu. Njegova energija nije ništa drugo nego nuklearna energija koja nastaje sjedinjavanjem dvaju protona (dva iona vodika) u helij. Nuklearna fuzija je proces spajanja lakih atomskih jezgri u teže (sve do željeza 56Fe), pri kojem se zbog gubitka mase (defekta mase) oslobađa golema količina energije.
Novi!!: Kozmičke zrake i Nuklearna fuzija · Vidi više »
Nuklearno oružje
hipocentra. Nuklearno oružje je oružje čija razorna snaga potječe od nuklearnih reakcija, bilo od nuklearne fisije ili od mnogo jače fuzije.
Novi!!: Kozmičke zrake i Nuklearno oružje · Vidi više »
Olovo (element)
Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.
Novi!!: Kozmičke zrake i Olovo (element) · Vidi više »
Ozonske rupe
Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Chapmanov ozonski ciklus. Prosječna svjetska količina ozona. Polarni stratosferski oblaci. Najniže vrijednosti ozona, mjerene sa satelitom TOMS, svake godine u ozonskim rupama. Ozonske rupe su područja izrazito prorijeđena stratosferskog ozona, koja se od kraja 1970-ih pojavljuju iznad polarnoga predjela južne polutke u proljeće (rujan, listopad), a od konca 1980-ih potkraj proljeća i iznad polarnih predjela sjeverne polutke (Kanada, sjever Europe i Azije).
Novi!!: Kozmičke zrake i Ozonske rupe · Vidi više »
Pion
rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. klip. Pion ili pi-mezon (pi od slova π + on; oznaka π) je najlakši mezon, izgrađen od kvarkova i antikvarkova gore (u) i dolje (d).
Novi!!: Kozmičke zrake i Pion · Vidi više »
Plazma
* Plazma (fizika).
Novi!!: Kozmičke zrake i Plazma · Vidi više »
Pokus
kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.
Novi!!: Kozmičke zrake i Pokus · Vidi više »
Pomrčina Sunca
Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce.
Novi!!: Kozmičke zrake i Pomrčina Sunca · Vidi više »
Povijest fizike
Povijest fizike započinje još u prapovijesna vremena, kada je pračovjek stjecao prva iskustvena fizikalna znanja.
Novi!!: Kozmičke zrake i Povijest fizike · Vidi više »
Pozitron
Pozitron je antičestica elektrona.
Novi!!: Kozmičke zrake i Pozitron · Vidi više »
Procesor (računarstvo)
240x240px Procesor (engl. central processing unit CPU, hrv. "središnja jedinica za obradbu", obradnikMiroslav Kiš, Joško Buljan, Sanja Vuković, Ozren Anić, Englesko – hrvatski informatički rječnik: s računalnim nazivljem, Školska knjiga, Zagreb, 1993., str. 340. (procesor, obradnik)), glavni je dio računala koji vođen zadanim programskim naredbama izvodi osnovne radnje nad podacima.
Novi!!: Kozmičke zrake i Procesor (računarstvo) · Vidi više »
Proton
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. atomskih jezgri. Tunel LHC-a (Veliki hadronski sudarivač). atomske jezgre. Proton (engl., prema grč. πρῶτον: prvo; oznaka p) je stabilna subatomska čestica koja je sastavni dio svih atomskih jezgri.
Novi!!: Kozmičke zrake i Proton · Vidi više »
Qantas Airways
Qantas Airways je najveća australska zrakoplovna tvrtka sa sjedištem u Sydneyu.
Novi!!: Kozmičke zrake i Qantas Airways · Vidi više »
Radijacija
Međunarodni znak radioaktivnosti.
Novi!!: Kozmičke zrake i Radijacija · Vidi više »
Radioaktivnost
Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.
Novi!!: Kozmičke zrake i Radioaktivnost · Vidi više »
Radioizotopno datiranje
spektrometra masa. Ionizacijska komora djeluje na Geigerov brojač, koji radi kao proporcionalni brojač. Radioizotopno datiranje je određivanje starosti materijala s pomoću promjena radionuklida (radioizotopa) tijekom vremena.
Novi!!: Kozmičke zrake i Radioizotopno datiranje · Vidi više »
Radionuklid
Znak za opasnost od radioaktivnosti oksid U3O8 (70% do 90%). Americij-241 koji se stavlja u detektore dima. ugljika-14 da otkrije starost materijala koji sadrži ugljikove spojeve, starosti do 60 000 godina. Ionizacijska komora djeluje na Geigerov brojač, koji radi kao proporcionalni brojač Ubrizgavanje tehnecija-99m. Radionuklid, radioaktivni element ili radioizotop je nuklid kod kojeg postoji višak mase ili energije, pa stabilnost postiže radioaktivnim raspadom: alfa raspad, beta raspad (beta minus i beta plus), gama zračenje, elektronski uhvat i drugi.
Novi!!: Kozmičke zrake i Radionuklid · Vidi više »
Radioteleskop
Opservatorij Parkes u Australiji (izvor: CSIRO). Radioteleskop Green Bank. Jansky dipolne mreže. Radioteleskop Effelsberg. Novom Meksiku, SAD. Radioteleskop Sardinija u gradnji. Radioteleskop je astronomski instrument ili uređaj za prihvat i mjerenje jakosti svemirskih radio valova.
Novi!!: Kozmičke zrake i Radioteleskop · Vidi više »
Radna memorija
Radna memorija kod računalskih sustav je onaj dio RAMa koji je dostupan sustavu za obavljanje korisnog rada, tj.
Novi!!: Kozmičke zrake i Radna memorija · Vidi više »
Radon
Radon je 1900. godine otkrio Friedrich Ernst Dorn (Njemačka).
Novi!!: Kozmičke zrake i Radon · Vidi više »
Robert Andrews Millikan
Robert Andrews Millikan (Morrison, Illinois, 22. ožujka 1868. – San Marino, Kalifornija, 19. prosinca 1953.), američki eksperimentalni fizičar.
Novi!!: Kozmičke zrake i Robert Andrews Millikan · Vidi više »
Silicij
Silicij (lat. silex.
Novi!!: Kozmičke zrake i Silicij · Vidi više »
Sivert
Znak za opasnost od radioaktivnosti Sivert (skraćeno Sv) je SI izvedena mjerna jedinica kojima se izražava ekvivalentna doza ionizirajućeg zračenja.
Novi!!: Kozmičke zrake i Sivert · Vidi više »
Skandij
Skandij je srebrnobijeli sjajan, mekan tranzicijski element.
Novi!!: Kozmičke zrake i Skandij · Vidi više »
SOHO
SOHO SOHO (engl. Solar and Heliospheric Observatory) je letjelica koja istražuje Sunce, Sunčev sastav, te njegovo magnetsko polje, sunčev vjetar i baklje, te unutrašnjost Sunca (ispod korone).
Novi!!: Kozmičke zrake i SOHO · Vidi više »
Spalacija
Spalacija kao rezultat udara, a može biti s ili bez prodora tijela koji udara. Pritisni na sliku da bi vidio animaciju. kozmičke čestice se sudaraju s molekulama, uglavnom dušikom i kisikom. Kozmičke zrake stvaraju '''pljusak elementarnih čestica''' koje nastaju kao rezultat spalacije. beta-čestice). Datiranje ugljikom-14: ionizacijska komora djeluje na Geigerov brojač, koji radi kao proporcionalni brojač. accessdate.
Novi!!: Kozmičke zrake i Spalacija · Vidi više »
Sraz
Elastični sraz ili sudar u dvije dimenzije. kinetičke energije molekula. Kinetička teorija plinova se zasniva na pretpostavci da su srazovi ili sudari čestica i stijenki spremnika savršeno elastični. Sraz ili sudar, u fizici, je uzajamno djelovanje dviju čestica ili tijela pri kojem dolazi do izmjene dijela impulsa sile i energije, na primjer sraz molekula zraka ili sraz biljarskih kugli.
Novi!!: Kozmičke zrake i Sraz · Vidi više »
Subatomska čestica
Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. beta-čestice). Prva ikad napravljena slika pozitrona. Subatomska čestica ili elementarna čestica je čestica manja od atoma, bilo da su sastavni dio atoma (elektron, proton i neutron) ili nastaju pri sudarima čestica u akceleratorskim pokusima.
Novi!!: Kozmičke zrake i Subatomska čestica · Vidi više »
Sumpor
Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.
Novi!!: Kozmičke zrake i Sumpor · Vidi više »
Sunčev ciklus
Sunčeve pjege u zadnjih 400 godina Sunčev ciklus ili Sunčev ciklus magnetske aktivnosti, je povremena promjena količine Sunčevog zračenja, koje dođe do Zemlje.
Novi!!: Kozmičke zrake i Sunčev ciklus · Vidi više »
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Novi!!: Kozmičke zrake i Sunčev sustav · Vidi više »
Sunčev vjetar
Svemirska letjelica ''Ulysses'' je izmjerila da se brzina Sunčevog vjetra kreće od 400 do 750 km/s. Magnetosfera štiti Zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra. Sunca. Sunčev vjetar ili solarni vjetar je plazma vrlo male gustoće koju kao struju električki nabijenih čestica (uglavnom protona i elektrona) neprestano (kontinuirano) emitira Sunce, odnosno Sunčeva korona u svim smjerovima.
Novi!!: Kozmičke zrake i Sunčev vjetar · Vidi više »
Sunčeva baklja
Dvije uzastopne slike Sunčeve baklje Sunčeva baklja (engl. solar flare) je velika eksplozija u Sunčevoj atmosferi, koja može osloboditi oko 6 × 1025 džula energije,a to je oko 1/6 ukupne energije koja otiđe sa Sunca svake sekunde). Sunčeve baklje utječu na sve slojeve Sunčeve atmosfere (fotosfera, kromosfera i korona), grije plazmu do 10 milijuna Kelvina i ubrzava elektrone, protone i teške ione skoro do brzine svjetlosti. Stvara elektromagnetsko zračenje na svim valnim duljinama, od radio valova do gama-čestica. Većina Sunčevih baklji se pojavljuje u aktivnim područjima oko Sunčevih pjega, gdje snažno magnetsko polje prolazi fotosferu i povezuje se s koronom. Snagu dobiva iznenada (traje minutu do desetak minuta) oslobađanjem magnetske energije iz korone. Ako su Sunčeve baklje izuzetno snažne, one mogu uzrokovati koronalne izbačaje masa. X-zrake i UV zračenje koje emitiraju Sunčeve baklje, mogu utjecati na Zemljinu ionosferu i ometati veliki opseg radio komunikacija. Direktne emisije Sunčevih baklji na decimetarskim valnim duljinama mogu ometati rad radara i ostalih uređaja koji rade na tim frekvencijama. Sunčeve baklje su prvi otkrili Richard Christopher Carrington i neovisno Richard Hodgson 1859. Sunčeve baklje su viđene i na nekim drugim zvijezdama. Učestalost pojavljivanja Sunčevih baklji je različita, od nekoliko na dan kada je Sunce aktivno, do jedna na tjedan kada je mirno Sunce. Više se pojavljuju male Sunčeve baklje od velikih. Kada se u 11 godišnjem ciklusu Sunceve pjege više pojavljuju, onda ima više i Sunčevih baklji. Rijetko se primijete u vidljivom dijelu spektra, možemo ih vidjeti u ekstremnom UV zračenju i sa X-zrakama.
Novi!!: Kozmičke zrake i Sunčeva baklja · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Kozmičke zrake i Sunce · Vidi više »
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Novi!!: Kozmičke zrake i Svemir · Vidi više »
Teorija
Teorija (grč. ϑεωρíα, razmatranje, spoznavanje) u filozofiji, predstavlja apstraktno, uopćeno znanje o nekom problemu koje je rezultat traganja za istinom.
Novi!!: Kozmičke zrake i Teorija · Vidi više »
Titanij
Jednakovrijedan je naziv titan.
Novi!!: Kozmičke zrake i Titanij · Vidi više »
Tona
Tona (znak: t) je mjerna jedinica za masu i jednaka je 1000 kilograma.
Novi!!: Kozmičke zrake i Tona · Vidi više »
Tricij
Tricij (simbol T ili 3H) je radioaktivni izotop vodika.
Novi!!: Kozmičke zrake i Tricij · Vidi više »
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Novi!!: Kozmičke zrake i Ugljik · Vidi više »
Ugljik-14
Akceleratorski maseni spektrometar u ''Lawrence Livermore National Laboratory'' Ugljik-14 (14C) radioaktivni je izotop ugljika s jezgrom koja sadrži 6 protona i 8 neutrona.
Novi!!: Kozmičke zrake i Ugljik-14 · Vidi više »
Umjetni satelit
Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je Sputnik 1 koji je bio lansiran iz SSSR-a 1957. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Meteorološki satelit u radu. Zemljinom vrtnjom. Svemirski teleskop Hubble. Međunarodna svemirska postaja. Termoelektrični generator ili Peltierov element. Sustav za termoregulaciju na umjetnom satelitu MESSENGER koji je bio u putanji oko planeta Merkura. Zemlju. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. Umjetni satelit (od lat. satelles, genitiv satellitis: pratilac, pomoćnik) je automatska svemirska letjelica bez posade, koja se kao umjetno nebesko tijelo giba u putanji (orbiti) oko Zemlje, nekoga drugog planeta ili nebeskoga tijela.
Novi!!: Kozmičke zrake i Umjetni satelit · Vidi više »
Vanadij
Vanadij je čeličnosiv, vrlo tvrd metal otporan na koroziju.
Novi!!: Kozmičke zrake i Vanadij · Vidi više »
Victor Franz Hess
V. F. Hess (u sredini) se sprema za let balonom. kozmičkih zraka. nadmorskom visinom koju je mjerio V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. beta-čestice). elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. Victor Franz Hess ili Victor Francis Hess (dvorac Waldstein, Austrija, 24. lipnja 1883. -, 17. prosinca 1964.), austrijsko-američki fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku.
Novi!!: Kozmičke zrake i Victor Franz Hess · Vidi više »
Voyager 1
Konstrukcija letjelice Voyager Voyager 1 je svemirska sonda programa Voyager lansirana u cilju proučavanja vanjskih plinovitih planeta i dalje.
Novi!!: Kozmičke zrake i Voyager 1 · Vidi više »
Voyager 2
Voyager 2 svemirska sonda je lansirana 1977.
Novi!!: Kozmičke zrake i Voyager 2 · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Kozmičke zrake i Zemlja · Vidi više »
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Novi!!: Kozmičke zrake i Zemljina atmosfera · Vidi više »
Zemljino magnetsko polje
Zemljino magnetsko polje. accessdate.
Novi!!: Kozmičke zrake i Zemljino magnetsko polje · Vidi više »
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Novi!!: Kozmičke zrake i Zemljopisna širina · Vidi više »
Zemljopisna dužina
Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.
Novi!!: Kozmičke zrake i Zemljopisna dužina · Vidi više »
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Novi!!: Kozmičke zrake i Zrak · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Kozmička zraka, Kozmičke čestice, Kozmičko zračenje.
