Brže od pregledniku!
94 odnosi: Adolf Hitler, Antički Rim, Arvydas Sabonis, Šarūnas Jasikevičius, Šiauliai, Šventoji, Baltički narodi, Baltičko more, BC Žalgiris, Bjelorusija, Enklava, Euro, Europa, Europska unija, Europski parlament, Europsko vijeće, Holokaust u Litvi, Jantarski put, Josif Staljin, Jug, Jugoistok, Jugozapad, K.A.E. Panathinaikos, Kalinjingradska oblast, Katoličanstvo, Kaunas, Kšištof Lavrinovič, Klaipėda, Klaipėdski okrug, Koordinirano svjetsko vrijeme, Kurši, Latvija, Latvijci, Litavci, Litavska Sovjetska Socijalistička Republika, Litavski jezik, Litavsko-bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika, Memel, Mens Sana Basket, Mindovg, Moskva, NATO, Nida, Njemen, Palanga, Panevežis, Parlament, PBK CSKA Moskva, Poljska, Promet Litve, ..., Quedlinburg, Ramūnas Šiškauskas, Rusija, Seniūnija, Sjever, Sjeverna Europa, Sovjetski Savez, Tautiška giesmė, Ujedinjeni narodi, Velika Kneževina Litva, Vilnius, Vojni udar, Vršna domena, .eu, .lt, 1. svibnja, 1009., 11. ožujka, 13. stoljeće, 1386., 14. stoljeće, 14. veljače, 15. stoljeće, 1569., 16. stoljeće, 1795., 1815., 1864., 1905., 1918., 1920., 1922., 1923., 1926., 1939., 1940., 1941., 1944., 1988., 1990., 1991., 20. stoljeće, 2004., 3. listopada. Proširite indeks (44 više) »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Novi!!: Litva i Adolf Hitler · Vidi više »
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Novi!!: Litva i Antički Rim · Vidi više »
Arvydas Sabonis
Arvydas Sabonis (Kaunas, 19. prosinca 1964.) bivši je sovjetski i litavski košarkaš.
Novi!!: Litva i Arvydas Sabonis · Vidi više »
Šarūnas Jasikevičius
Šarūnas Jasikevičius (Kaunas, 5. ožujka 1976.) je litavski košarkaški trener i bivši profesionalni košarkaš.
Novi!!: Litva i Šarūnas Jasikevičius · Vidi više »
Šiauliai
Šiauliai (izgovara se "Šauljaj") (njemački: Schaulen, poljski: Szawle) je četvrti po veličini grad u Litvi.
Novi!!: Litva i Šiauliai · Vidi više »
Šventoji
Šventoji je najduža rijeka koja teče u cijelosti Litvom i najveća pritoka rijeke Neris Istječe iz jezera Samanis u Regionalnom parku Gražutė i ulijeva se u Neris u blizini Jonave.
Novi!!: Litva i Šventoji · Vidi više »
Baltički narodi
Baltički narodi (Balti; ruski, Балтийские народы, Балты), skupina indoeuropskih naroda nastanjenih uz istočnu obalu Baltičkog mora i njegovog zaleđa na područjima sve od donjeg toka Visle na jugu pa do Riškog zaljeva na sjeveru.
Novi!!: Litva i Baltički narodi · Vidi više »
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: Litva i Baltičko more · Vidi više »
BC Žalgiris
BC Žalgiris je litavski košarkaški klub iz Kaunasa.
Novi!!: Litva i BC Žalgiris · Vidi više »
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Novi!!: Litva i Bjelorusija · Vidi više »
Enklava
C je enklava od A, odnosno eksklava od B Enklava, odnosno eksklava (grč. en — u, unutra, grč. eks — van, i lat. clavis — ključ) u političkoj geografiji predstavlja neki teritorij, područje, regiju ili pak državu, koja je sa svih strana okružena nekim drugim teritorijem ili državom.
Novi!!: Litva i Enklava · Vidi više »
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Novi!!: Litva i Euro · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Litva i Europa · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Litva i Europska unija · Vidi više »
Europski parlament
Europski parlament (EP) jedno je od tri zakonodavna ogranka Europske unije i jedna od njezinih sedam institucija.
Novi!!: Litva i Europski parlament · Vidi više »
Europsko vijeće
Logo Europskog vijeća Europsko vijeće (engleski The European Council), nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, institucija je Europske unije koja se sastoji od predsjednika država ili predsjednika vlada država članica Europske unije, predsjednika Europskog vijeća te predsjednika Europske komisije.
Novi!!: Litva i Europsko vijeće · Vidi više »
Holokaust u Litvi
sinagogu. Holokaust u Litvi označava sustavno istrebljenje Židova u dijelu Reichskommissariat-a Ostland koji je obuhvaćao prostor Litavske Sovjetske Socijalističke Republike (osnovane 1940.) pod okupacijom Trećeg Reicha.
Novi!!: Litva i Holokaust u Litvi · Vidi više »
Jantarski put
Antički "Put jantara" Jantarski put je vjerojatno najstarija europska komunikacijska trasa između sjevera i juga, nastala za trgovinu jantarom.
Novi!!: Litva i Jantarski put · Vidi više »
Josif Staljin
Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.
Novi!!: Litva i Josif Staljin · Vidi više »
Jug
Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.
Novi!!: Litva i Jug · Vidi više »
Jugoistok
Jugoistok je jedna od sporednih strana svijeta.
Novi!!: Litva i Jugoistok · Vidi više »
Jugozapad
Jugozapad je jedna od sporednih strana svijeta.
Novi!!: Litva i Jugozapad · Vidi više »
K.A.E. Panathinaikos
Košarkaški klub Panathinaikos (grčki: Παναθηναϊκός ΚΑΕ, prevedeno na hrvatski K.A.E. Panathinaikos) je košarkaška momčad sportskog kluba Panathinaikosa.
Novi!!: Litva i K.A.E. Panathinaikos · Vidi više »
Kalinjingradska oblast
Kalinjingradska oblast (rus.: Калинингра́дская о́бласть, Калининградская область ili neslužbeno Янта́рный край, što pak znači jantarski kraj, te njem.: Gebiet Kaliningrad) je oblast u Rusiji na obali Baltičkoga mora.
Novi!!: Litva i Kalinjingradska oblast · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Litva i Katoličanstvo · Vidi više »
Kaunas
Kaunas (slav. Kovno), znan pod još nekoliko imena, je drugi najveći grad u Litvi i bivši privremeni glavni grad.
Novi!!: Litva i Kaunas · Vidi više »
Kšištof Lavrinovič
Krzysztof Ławrynowicz (Engleski: Krzysztof Ławrynowicz; Vilnius/Wilno, 11. studenog 1979.) je litvansko-poljski profesionalni košarkaš.
Novi!!: Litva i Kšištof Lavrinovič · Vidi više »
Klaipėda
Klaipedska luka Klaipėda (pojednostavljeni prijeslov:; poljski: Kłajpeda, njemački: Memel) lučki je grad u Litvi.
Novi!!: Litva i Klaipėda · Vidi više »
Klaipėdski okrug
Okrug Klaipėda (litavski: Klaipėdos apskritis) je jedan od deset okruga u Litvi.
Novi!!: Litva i Klaipėdski okrug · Vidi više »
Koordinirano svjetsko vrijeme
PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwichko središnje vrijeme (Greenwich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.
Novi!!: Litva i Koordinirano svjetsko vrijeme · Vidi više »
Kurši
Kurši (latvijski: Kurši, litavski: Kuršiai, njemački: Kuren), ponekad i Kuronci, ime je jednog od baltičkih plemena, koje je živjelo na uskom pojasu baltičke obale od 1. do 14. stoljeće na području današnje Litve i Latvije.
Novi!!: Litva i Kurši · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Litva i Latvija · Vidi više »
Latvijci
Zemljovid 1898. Latvijci, Letonci, Leti ili Lotiši, narod u sjeveroistočnoj Europi s oko 2,27 milijuna pripadnika (2007.), od čega 1,245 milijuna u Latviji, pripadnici baltičke skupine naroda, indoeuropske etnolingvističke porodice.
Novi!!: Litva i Latvijci · Vidi više »
Litavci
''Litavka'' (Litavski muzej umjetnosti, Vilnius) Litavac Antanas Vileišis Litavci (izvorno: lietuvis, lietuviai), jedan od baltičkih naroda indoeuropske porodice nastanjen u području uz Baltičko more, najviše u Litvi.
Novi!!: Litva i Litavci · Vidi više »
Litavska Sovjetska Socijalistička Republika
Litavska Sovjetska Socijalistička Republika, skraćeno Litavska SSR ili LSSR, (lit. Lietuvos Tarybų Socialistinė Respublika, LTSR; rus. Литовская Советская Социалистическая Республика, ЛССР), bila je po površini 11.
Novi!!: Litva i Litavska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »
Litavski jezik
Litavski jezik (ISO 639-3: lit) zajedno s latvijskim i izumrlim staropruskim pripada u baltički ogranak indoeuropske jezične skupine.
Novi!!: Litva i Litavski jezik · Vidi više »
Litavsko-bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika
Litavsko-bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika (LBSSR, LitBel, Litbel; litavski: Lietuvos-Baltarusijos Tarybinės Socialistinės Respublikos; bjeloruski: Літоўска-Беларуская Савецкая Сацыялістычная Рэспубліка; ruski: Литовско-Белорусская ССР) je bivša sovjetska republika.
Novi!!: Litva i Litavsko-bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »
Memel
* Grad Memel u Istočnoj Pruskoj (Ostpreußen), njemački naziv za Klaipėdu, Litva.
Novi!!: Litva i Memel · Vidi više »
Mens Sana Basket
Mens Sana Basket, poznatiji zbog sponzorskih razloga kao Montepaschi Siena, je talijanski košarkaški klub iz Siene.
Novi!!: Litva i Mens Sana Basket · Vidi više »
Mindovg
Mindovg (1200. – 1263.) jedini kralj srednjovjekovne Litve, te prvi poznati litvanski vladar.
Novi!!: Litva i Mindovg · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Litva i Moskva · Vidi više »
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Novi!!: Litva i NATO · Vidi više »
Nida
Nida (Nidawi, Nidawin, Nidawį), Nida je zemaljski duh sličan slonu iz mitologije Omaha i Ponca.
Novi!!: Litva i Nida · Vidi više »
Njemen
Njemen (lit. Nemunas, bje. Нёман) je rijeka u Istočnoj Europi, koja izvire u Bjelorusiji, protječe kroz Rusiju, a u Litvi se deltom ulijeva u Kurski zaljev, Baltičko more.
Novi!!: Litva i Njemen · Vidi više »
Palanga
Palanga (njemački: Polangen, poljski: Połąga) je grad u zapadnoj Litvi u okrugu Klaipėda.
Novi!!: Litva i Palanga · Vidi više »
Panevežis
Panevežis (rus. Ponevezh – Поневеж, polj. Poniewież, jidiš פוניבעזש) je peti grad po veličini u Litvi.
Novi!!: Litva i Panevežis · Vidi više »
Parlament
Parlament je državno zakonodavno tijelo.
Novi!!: Litva i Parlament · Vidi više »
PBK CSKA Moskva
PBK CSKA Moskva je ruski košarkaški klub iz Moskve.
Novi!!: Litva i PBK CSKA Moskva · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Litva i Poljska · Vidi više »
Promet Litve
Autocesta kroz Litvu Litavski prometni sustav još je prilično zaostao; raspolaže s 68.000 km cesta i s jedva 2000 km željezničkih pruga od kojih je elektrificirano samo 100 km.
Novi!!: Litva i Promet Litve · Vidi više »
Quedlinburg
Quedlinburg je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Saska-Anhalt, koji je do 2007.
Novi!!: Litva i Quedlinburg · Vidi više »
Ramūnas Šiškauskas
Ramunas Šiškauskas (Kaišiadorys, 10. rujna 1978.) je bivši litvanski profesionalni košarkaš.
Novi!!: Litva i Ramūnas Šiškauskas · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Litva i Rusija · Vidi više »
Seniūnija
Seniūnija je najmanja upravna jedinica u Litvi.
Novi!!: Litva i Seniūnija · Vidi više »
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Novi!!: Litva i Sjever · Vidi više »
Sjeverna Europa
Sjeverna Europa je prostor koji obuhvaća 11,9% ukupne površine Europe, odnosno 1.258.100 km².
Novi!!: Litva i Sjeverna Europa · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Litva i Sovjetski Savez · Vidi više »
Tautiška giesmė
"Tautiška giesmė" je nacionalna himna Republike Litve.
Novi!!: Litva i Tautiška giesmė · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Litva i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Velika Kneževina Litva
Velika Kneževina Litva ili Velika Kneževina Litve, Rusi i Samogitije (starobjelorus. Великое князство Литовъское, polj. Wielkie Księstwo Litewskie, lat. Magnus Ducatus Lituaniae), službeni je naziv srednjovjekovne višenarodne države koja je u doba svoje najveće teritorijalne rasprostranjenosti obuhvaćala ozemlje današnjih država Litve i Bjelorusije te dijelove Ukrajine, Ruske Federacije (odnosno nekadašnje Kijevske Rusi) i Poljske.
Novi!!: Litva i Velika Kneževina Litva · Vidi više »
Vilnius
Vilnius (polj. Wilno, fin. Vilna, rus. Вильнюс; stariji hrvatski naziv je Vilna) glavni je i najveći grad Litve.
Novi!!: Litva i Vilnius · Vidi više »
Vojni udar
Vojni udar označava iznenađujuće, često nasilno djelovanje skupine s ciljem rušenja vlasti u državi i nametanje dikatature.
Novi!!: Litva i Vojni udar · Vidi više »
Vršna domena
Svako računalo na Internetu ima svoju brojčanu adresu, koja se ovisno od standarda (IPv4 ili IPv6) sastoji od 4 ili 6 brojeva odvojenih točkama, no takav način označavanja nije primjeren ljudima, pa računala imaju i slovne adrese, u obliku: ime_servera.domena.nastavak Internetski nastavak može biti vršna domena neke zemlje, ili specifični nastavak koji nije vezan uz geografsku lokaciju.
Novi!!: Litva i Vršna domena · Vidi više »
.eu
.eu je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Europsku uniju.
Novi!!: Litva i .eu · Vidi više »
.lt
.lt je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Litvu.
Novi!!: Litva i .lt · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Litva i 1. svibnja · Vidi više »
1009.
Bez opisa.
Novi!!: Litva i 1009. · Vidi više »
11. ožujka
11.
Novi!!: Litva i 11. ožujka · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Litva i 13. stoljeće · Vidi više »
1386.
Bez opisa.
Novi!!: Litva i 1386. · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Litva i 14. stoljeće · Vidi više »
14. veljače
14.
Novi!!: Litva i 14. veljače · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Litva i 15. stoljeće · Vidi više »
1569.
Bez opisa.
Novi!!: Litva i 1569. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Litva i 16. stoljeće · Vidi više »
1795.
Bez opisa.
Novi!!: Litva i 1795. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Litva i 1815. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: Litva i 1864. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Litva i 1905. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Litva i 1918. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Litva i 1920. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Litva i 1922. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Litva i 1923. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Litva i 1926. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Litva i 1939. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Litva i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Litva i 1941. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Litva i 1944. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Litva i 1988. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Litva i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Litva i 1991. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Litva i 20. stoljeće · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Litva i 2004. · Vidi više »
3. listopada
3.
Novi!!: Litva i 3. listopada · Vidi više »
