44 odnosi: Antun Mihalović, Židovi, Banovina Hrvatska, Beograd, Božidar Adžija, Divko Budak, Hrvati, Ivan Šubašić, Ivan Krndelj, Ivo Goldstein, Josip Broz Tito, Kerestinec, Kominterna, Komunizam, Lipanj, Maksimir, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Ožujak, Ognjen Prica, Operacija Barbarossa, Otokar Keršovani, Savez komunista Hrvatske, Spomen-park Dotrščina, Srbi, Srpanj, Svibanj, Tito i staljinizam, Travanj, Travanjski rat, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Ustaše, Viktor Rosenzweig, Vladko Maček, Vlado Dapčević, Zagreb, Zvonimir Richtmann, 10. srpnja, 10. travnja, 13. srpnja, 14. srpnja, 1941., 31. ožujka, 8. srpnja, 9. srpnja.
Antun Mihalović
Antun pl.
Novi!!: Logor Kerestinec i Antun Mihalović · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Logor Kerestinec i Židovi · Vidi više »
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Novi!!: Logor Kerestinec i Banovina Hrvatska · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Logor Kerestinec i Beograd · Vidi više »
Božidar Adžija
Božidar Adžija (Drniš, 24. prosinca 1890. – Zagreb, 9. srpnja 1941.), hrvatski političar i publicist i narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Logor Kerestinec i Božidar Adžija · Vidi više »
Divko Budak
Divko Budak (Karlobag, 24. veljače 1897. – Logor Kerestinec, 14. srpnja 1941.) bio je hrvatski antifašist, sudionik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Logor Kerestinec i Divko Budak · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Logor Kerestinec i Hrvati · Vidi više »
Ivan Šubašić
Ivan Šubašić (Vukova Gorica, 7. svibnja 1892. – Zagreb, 22. ožujka 1955.), bio je hrvatski odvjetnik i političar, ban Banovine Hrvatske, znan i kao posljednji Ban Hrvatske.
Novi!!: Logor Kerestinec i Ivan Šubašić · Vidi više »
Ivan Krndelj
Ivan Krndelj (Blizanci, 3. studenoga 1888. – Dotraščina kraj Zagreba oko 14. srpnja 1941.) N24.ba, elektronske novosti, je bio hrvatski ljevičar i borac za radnička prava za vrijeme Kraljevine Jugoslavije.
Novi!!: Logor Kerestinec i Ivan Krndelj · Vidi više »
Ivo Goldstein
Ivo Goldstein (Zagreb, 16. ožujka 1958.), hrvatski povjesničar i diplomat židovskog podrijetla.
Novi!!: Logor Kerestinec i Ivo Goldstein · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Logor Kerestinec i Josip Broz Tito · Vidi više »
Kerestinec
Kerestinec je jedno od naselja u današnjem gradu Sveta Nedelja, čijem poštanskom uredu (broja 10431) i pripadaju.
Novi!!: Logor Kerestinec i Kerestinec · Vidi više »
Kominterna
Složenica Kominterna potječe iz ruskog jezika i kratica je za Komunistička internacionala.
Novi!!: Logor Kerestinec i Kominterna · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Logor Kerestinec i Komunizam · Vidi više »
Lipanj
Lipanj Lipanj (lat. junius) šesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Logor Kerestinec i Lipanj · Vidi više »
Maksimir
Maksimir je tradicionalni dio grada i gradska četvrt Grada Zagreba u kojoj se nalaze istoimena park-šuma po kojoj je četvrt dobila ime, i Stadion Maksimir (poznat po nastupima GNK Dinamo).
Novi!!: Logor Kerestinec i Maksimir · Vidi više »
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Novi!!: Logor Kerestinec i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »
Ožujak
Ožujak Ožujak treći je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Logor Kerestinec i Ožujak · Vidi više »
Ognjen Prica
Ognjen Prica (Ilidža, Sarajevo, 27. studenoga 1899. – Zagreb, 9. srpnja 1941.), bio je hrvatski publicist i političar, narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Logor Kerestinec i Ognjen Prica · Vidi više »
Operacija Barbarossa
Operacija Barbarossa naziv je za njemačku invaziju Sovjetskog Saveza 22. lipnja 1941. godine.
Novi!!: Logor Kerestinec i Operacija Barbarossa · Vidi više »
Otokar Keršovani
Otokar Keršovani Otokar Keršovani (Trst, 23. veljače 1902. – Zagreb, 9. srpnja 1941.), bio je hrvatski novinar, publicist, književni kritičar i političar.
Novi!!: Logor Kerestinec i Otokar Keršovani · Vidi više »
Savez komunista Hrvatske
Savez komunista Hrvatske (SKH) bio je dio Saveza komunista Jugoslavije, vladajuće politička organizacija u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Novi!!: Logor Kerestinec i Savez komunista Hrvatske · Vidi više »
Spomen-park Dotrščina
Prilaz spomen-području Dotršćina Spomen-groblje i park revolucije Dotrščina, nedaleko od parka Maksimira, je prostor koji obuhvaća 365 katastarskih jutara (cca 2 km²), uglavnom šumske površine.
Novi!!: Logor Kerestinec i Spomen-park Dotrščina · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Logor Kerestinec i Srbi · Vidi više »
Srpanj
Srpanj Srpanj (lat. iulius) sedmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Logor Kerestinec i Srpanj · Vidi više »
Svibanj
Svibanj Svibanj (lat. maius) peti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Logor Kerestinec i Svibanj · Vidi više »
Tito i staljinizam
Josip Broz Tito boravio je u Rusiji, odnosno SSSR, 1915-1920.
Novi!!: Logor Kerestinec i Tito i staljinizam · Vidi više »
Travanj
Travanj Travanj (lat. aprilis) četvrti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Logor Kerestinec i Travanj · Vidi više »
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.
Novi!!: Logor Kerestinec i Travanjski rat · Vidi više »
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Logor Kerestinec i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Novi!!: Logor Kerestinec i Ustaše · Vidi više »
Viktor Rosenzweig
Viktor Rosenzweig (Ruma, 1914. – zagrebačka Dotrščina, 9. srpnja 1941.) bio je hrvatski pjesnik, agronom i politički djelatnik židovskog porijekla.
Novi!!: Logor Kerestinec i Viktor Rosenzweig · Vidi više »
Vladko Maček
Vladimir Matija Adam Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, DC, 15. svibnja 1964.), bio je hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Logor Kerestinec i Vladko Maček · Vidi više »
Vlado Dapčević
Vladimir "Vlado" Dapčević, (na crnogor. ćiril. Владо Дапчевић, Ljubotinj, 14. lipnja 1917. — Bruxelles, 12. srpnja 2001.), crnogorski revolucionar, sudionik NOB-a, disident i politički robijaš u Drugoj Jugoslaviji.
Novi!!: Logor Kerestinec i Vlado Dapčević · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Logor Kerestinec i Zagreb · Vidi više »
Zvonimir Richtmann
Zvonimir Richtmann (Zagreb, 22. studenoga 1901. – Zagreb, 9. srpnja 1941.), bio je hrvatski fizičar, inženjer elektrotehnike i politički djelatnik.
Novi!!: Logor Kerestinec i Zvonimir Richtmann · Vidi više »
10. srpnja
10.
Novi!!: Logor Kerestinec i 10. srpnja · Vidi više »
10. travnja
10.
Novi!!: Logor Kerestinec i 10. travnja · Vidi više »
13. srpnja
13.
Novi!!: Logor Kerestinec i 13. srpnja · Vidi više »
14. srpnja
14.
Novi!!: Logor Kerestinec i 14. srpnja · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Logor Kerestinec i 1941. · Vidi više »
31. ožujka
31.
Novi!!: Logor Kerestinec i 31. ožujka · Vidi više »
8. srpnja
8.
Novi!!: Logor Kerestinec i 8. srpnja · Vidi više »
9. srpnja
9.
Novi!!: Logor Kerestinec i 9. srpnja · Vidi više »