Brže od pregledniku!
71 odnosi: Antun Lisec, Đakovo, Božić, Bogoslovija, Brak, Brodsko Vinogorje, Dječji vrtić, Djeca, Dokumentarni film, Domovinski rat, Duh Sveti, Europa, Franjo Kuharić, Gimnazija, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Ivan Pavao II., Izbjeglica, Kardinal, Karmelićani, Katoličanstvo, Knjiga, Kultura života, Liječnik, Mađarska, Mađarski jezik, Mali koncil, Marin Srakić, Medicina, Medicinska sestra, Metropolit, Misa, Monsinjor, Moral, Murska Sobota, Nadbiskup, Novi Sad, Nuštar, Obitelj, Papa, Pješaštvo, Pobačaj, Radikovci, Slavonski Brod, Slovenija, Socijalna zaštita, Stara Gradiška, Svećenik, Trudnoća, ..., Vinkovci, Vojni rok, Vukovar, Zatvor, Zdravstvo, 1928., 1947., 1949., 1950., 1952., 1965., 1966., 1989., 1990., 1994., 1997., 2004., 2011., 4. lipnja, 6. srpnja, 6. studenoga. Proširite indeks (21 više) »
Antun Lisec
Antun Lisec (Požega, 6. lipnja 1957. - Požega, 1. lipnja 2019.) - hrvatski liječnik, kirurg, pro-life aktivist Rodio se u Požegi 6.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Antun Lisec · Vidi više »
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Đakovo · Vidi više »
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Božić · Vidi više »
Bogoslovija
Bogoslovija je vjerska škola; škola ili zavod za učenje teoloških i drugih predmeta, često u vidu pripremanja budućih svećenika.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Bogoslovija · Vidi više »
Brak
vjenčanju potpisuju dokument o stupanju u brak Brak je zakonski i društveno uređena zajednica, najčešće jednog muškarca i jedne žene, koja je regulirana zakonima, pravilima, običajima, vjerovanjima i stavovima koji propisuju prava i obaveze partnera i njihov zajednički status prema djeci (ako ih bračni partneri imaju).
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Brak · Vidi više »
Brodsko Vinogorje
Brodsko Vinogorje naselje je na sjeverozapadnom, rubnom dijelu grada Slavonskog Broda, a okružuju ga gradske četvrti: Podvinje na istoku, Kolonija na jugu i Brodski Varoš na jugozapadu.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Brodsko Vinogorje · Vidi više »
Dječji vrtić
Djeca u dječjem vrtiću. Dječji vrtić ustanova je za odgoj, čuvanje i obrazovanje predškolske djece.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Dječji vrtić · Vidi više »
Djeca
Dijete Djeca su najmlađi članovi ljudskog roda.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Djeca · Vidi više »
Dokumentarni film
Filmski plakat za dokumentarni film "Nanuk" Dokumentarni film ili dokumentarac je filmski žanr koji se bavi stvarnim događajima.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Dokumentarni film · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Domovinski rat · Vidi više »
Duh Sveti
Bazilici sv. Petra u Vatikanu, Bernini. Duh Sveti je treća božanska osoba u kršćanstvu, a koja zajedno s Ocem i Sinom čini Presveto Trojstvo.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Duh Sveti · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Europa · Vidi više »
Franjo Kuharić
Franjo Kuharić (Gornji Pribić, 15. travnja 1919. – Zagreb, 11. ožujka 2002.), hrvatski kardinal, počasni akademik HAZU.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Franjo Kuharić · Vidi više »
Gimnazija
Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Gimnazija · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Ivan Pavao II.
Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Ivan Pavao II. · Vidi više »
Izbjeglica
Izbjeglice Izbjeglica je pojam koji u najširem smislu označava svaku osobu koja je bila zbog rata, elementarne nepogode ili sličnih okolnosti bila prisiljena trajno ili na duži rok napustiti svoju domovinu ili prebivalište.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Izbjeglica · Vidi više »
Kardinal
Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Kardinal · Vidi više »
Karmelićani
Red braće Blažene Djevice Marije od gore Karmela (karmelićani) (lat. Ordo Fratrum Beatae Mariae Virginis de Monte Carmelo (OCarm) rimokatolički je crkveni red osnovan u 12. stoljeću. U 15. stoljeću utemeljena je ženska grana, a nakon obnove Terezije Avilske i Ivana od Križa u 16. stoljeću odvojila se grana bosonogih karmelićana i klauzurnih '''bosonogih karmelićanki''' (Ordo Fratrum Carmelitarum Discalceatorum Beatae Mariae Virginis de Monte Carmelo (OCD)). Krajem 19. stoljeća Marija Terezija od sv. Josipa utemeljila je karmelićanke Božanskog Srca Isusova (Carmel Divino Core Jesu (DCJ)). Karmelićani se odlikuju velikim štovanjem Blažene Djevice Marije pod čijom zaštitom žive i djeluju od osnutka.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Karmelićani · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Katoličanstvo · Vidi više »
Knjiga
Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Knjiga · Vidi više »
Kultura života
Kultura života je teološko-filozofski pojam, koji označava zauzimanje za poštovanje i zaštitu života.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Kultura života · Vidi više »
Liječnik
Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Liječnik · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Mađarska · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Mađarski jezik · Vidi više »
Mali koncil
Mali koncil (Mak) hrvatski je mjesečni katolički list za djecu.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Mali koncil · Vidi više »
Marin Srakić
Msgr.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Marin Srakić · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Medicina · Vidi više »
Medicinska sestra
Medicinska sestra / medicinski tehničar radi na području zdravstva, s ciljem zaštite zdravlja pojedinca, obitelji i cjelokupnog pučanstva.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Medicinska sestra · Vidi više »
Metropolit
Metropolit, metropolita ili mitropolit (grč. metropolites: stanovnik metropole), visoki crkveni dostojanstvenik u Katoličkoj i Pravoslavnoj crkvi.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Metropolit · Vidi više »
Misa
Benediktom XVI. Misa je obred slavljenja Euharistije u nekim zapadnim Crkvama, primjerice zapadnom obredu Katoličke Crkve, Starokatoličkoj Crkvi, Anglo-katoličkoj tradiciji Anglikanskih Crkava i nekim Lutheranskim Crkvama.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Misa · Vidi više »
Monsinjor
Belgiji. Monsinjor je vjerski naslov koji se odnosi na svakog biskupa ili češće nadbiskupa koji nije uzdignut do službe kardinala te na prelate i kanonike.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Monsinjor · Vidi više »
Moral
Moral (ćudoređe, ćudorednost) u najširem je smislu oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, narodnih običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Moral · Vidi više »
Murska Sobota
Murska Sobota (mađarski:Muraszombat, njemački:Olsnitz, prekomurski:Sobota) je grad i središte istoimene općine u sjevernoj Sloveniji.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Murska Sobota · Vidi više »
Nadbiskup
Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Nadbiskup · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Novi Sad · Vidi više »
Nuštar
Nuštar je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Nuštar · Vidi više »
Obitelj
Šira američka obitelj Obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Obitelj · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Papa · Vidi više »
Pješaštvo
Hrvatske vojske. Pješaštvo se sastoji uglavnom od vojnika-pješaka.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Pješaštvo · Vidi više »
Pobačaj
#b9b9b9 Nema informacija Pobačaj je prekid trudnoće uklanjanjem zametka ili ploda.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Pobačaj · Vidi više »
Radikovci
Radikovci su naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i nalaze se u sastavu grada Donjeg Miholjca.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Radikovci · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Slavonski Brod · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Slovenija · Vidi više »
Socijalna zaštita
Socijalna zaštita ili socijalna skrb je pojam koji se odnosi na novčane ili druge doprinose zajednice kako bi se osiguralo ostvarivanje osnovnih potreba ljudskog postojanja; također i na administrativnu, stručnu i drugu pomoć osobama koje nisu posve u stanju da vode brigu o svojim interesima i osigurati si zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Socijalna zaštita · Vidi više »
Stara Gradiška
Stara Gradiška je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Stara Gradiška · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Svećenik · Vidi više »
Trudnoća
Žena u visokom stupnju trudnoće Trudnoća (drugo stanje, graviditet, gestacija) nastaje usađivanjem oplođene jajne stanice u endometrij maternice.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Trudnoća · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Vinkovci · Vidi više »
Vojni rok
Bez podataka Vojni rok je razdoblje tijekom kojega su unovačeni pripadnici oružanih snaga, odnosno vojni obveznici, zakonski dužni služiti u oružanim snagama radi vojne obuke, kao i redovne popune stajaće vojske.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Vojni rok · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Vukovar · Vidi više »
Zatvor
Županijski sud i zatvor u Rijeci Pogled u zatvorsku ćeliju Zatvor je ustanova u kojoj osuđenici izdržavaju zatvorsku kaznu.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Zatvor · Vidi više »
Zdravstvo
Zdravstvo ili javno zdravstvo i zdravstvena zaštita bavi se opasnostima za opće zdravlje zajednice na temelju zdravstvenih analiza stanovništva.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i Zdravstvo · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i 1928. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i 1947. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i 1949. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i 1950. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i 1952. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i 1965. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i 1966. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i 1990. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i 1994. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i 1997. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i 2004. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i 2011. · Vidi više »
4. lipnja
4.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i 4. lipnja · Vidi više »
6. srpnja
6.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i 6. srpnja · Vidi više »
6. studenoga
6.
Novi!!: Marko Majstorović (svećenik) i 6. studenoga · Vidi više »
