Brže od pregledniku!
80 odnosi: Assisi, Barbat na Rabu, Benedikt XIV., Benediktinci, Biblija, Bogoslovlje, Brevijar, Crkva sv. Donata u Zadru, Dalmacija, Dikasterij za evangelizaciju, Donat Fabijanić, Dubrovnik, Episkop (pravoslavlje), Filozofija, Franjevci, Glagoljaši, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatski biografski leksikon, Hrvatski jezik, Hrvatski književni jezik, Južni Slaveni, Katolička Crkva, Klement XIII., Loreto, Matija Zmajević, Mitropolija dabrobosanska, Mletačka Republika, Monah, Moskva, Ninska biskupija, Osorska biskupija, Pašman, Padova, Papinsko sveučilište Urbaniana, Petar I. Aleksejevič Romanov, Pravoslavlje, Rafael Levaković, Rim, Ruski jezik, Rusko Carstvo, Samostan sv. Kuzme i Damjana, Sankt-Peterburg, Split, Staroslavenski jezik, Stijepo Rusić, Talijanski jezik, Trebinje, Vampir, Venecija, ..., Vicko Zmajević, Vještice, Voronjež, Zadar, Zadarska nadbiskupija, 1631., 1700., 1722., 1723., 1724., 1730., 1732., 1735., 1737., 1738., 1739., 1741., 1742., 1744., 1745., 1746., 1747., 1748., 1750., 1751., 1753., 1754., 1771., 6. lipnja, 7. svibnja. Proširite indeks (30 više) »
Assisi
Assisi, hrvatski također i Asiz (latinski: Asisium), je grad u talijanskoj pokrajini Perugi, u regiji Umbria.
Novi!!: Matej Karaman i Assisi · Vidi više »
Barbat na Rabu
Barbat na Rabu je naselje na otoku Rabu.
Novi!!: Matej Karaman i Barbat na Rabu · Vidi više »
Benedikt XIV.
Benedikt XIV., lat. Beneditus PP.
Novi!!: Matej Karaman i Benedikt XIV. · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Matej Karaman i Benediktinci · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Matej Karaman i Biblija · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Matej Karaman i Bogoslovlje · Vidi više »
Brevijar
Brevijar iz 1440. godine. Brevijar (lat. breviarum, od brevis: kratak ili koncizan), časoslov, služba časova ili liturgija časova (liturgia horarum), također i Časoslov naroda Božjega, službena je dnevna molitva Katoličke Crkve, crkvena knjiga s tekstovima koje u određene časove tj.
Novi!!: Matej Karaman i Brevijar · Vidi više »
Crkva sv. Donata u Zadru
katedrale Sv. Stošije u pozadini. Istočne apside crkve sv. Donata. Crkva sv.
Novi!!: Matej Karaman i Crkva sv. Donata u Zadru · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Matej Karaman i Dalmacija · Vidi više »
Dikasterij za evangelizaciju
Dikasterij za evangelizaciju (tal. Dicastero per l'Evangelizzazione) dio je Rimske kurije i u službi je djela evangelizacije da Krist, svjetlo naroda, bude poznat i posvjedočen riječju i djelom i da se izgrađuje njegovo otajstveno Tijelo, a to je Crkva.
Novi!!: Matej Karaman i Dikasterij za evangelizaciju · Vidi više »
Donat Fabijanić
Donat Fabijanić (Pag, 17. prosinca 1808. – Zadar, 8. travnja 1890.) hrvatski je svećenik, pisac i povjesničar.
Novi!!: Matej Karaman i Donat Fabijanić · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Matej Karaman i Dubrovnik · Vidi više »
Episkop (pravoslavlje)
Episkop je u pravoslavnoj crkvi vrhovni poglavar episkopije (eparhije), to jest vladika, arhijerej.
Novi!!: Matej Karaman i Episkop (pravoslavlje) · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Matej Karaman i Filozofija · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Matej Karaman i Franjevci · Vidi više »
Glagoljaši
Glagoljaši su bili svećenici, koji su se u bogoslužju koristili glagoljicom i staroslavenskim jezikom.
Novi!!: Matej Karaman i Glagoljaši · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Matej Karaman i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Matej Karaman i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Hrvatski biografski leksikon
Hrvatski biografski leksikon (HBL) u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža opsežno je i cjelovito biografsko i bibliografsko leksikografsko izdanje.
Novi!!: Matej Karaman i Hrvatski biografski leksikon · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Matej Karaman i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski književni jezik
Hrvatski književni jezik funkcionalni je stil hrvatskoga standardnog jezika.
Novi!!: Matej Karaman i Hrvatski književni jezik · Vidi više »
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Novi!!: Matej Karaman i Južni Slaveni · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Matej Karaman i Katolička Crkva · Vidi više »
Klement XIII.
Klement XIII., lat. Clemens PP.
Novi!!: Matej Karaman i Klement XIII. · Vidi više »
Loreto
Loreto se nalazi u središnjoj Italiji, točnije u provinciji Ancone, regija Marke.
Novi!!: Matej Karaman i Loreto · Vidi više »
Matija Zmajević
Matija Zmajević Matija Zmajević (Perast, 6. siječnja 1680. – Tavrov na Donu, Rusija, 18. kolovoza 1735.), bio je hrvatski pomorac, Bokelj, admiral pomorske flote Carske Rusije.
Novi!!: Matej Karaman i Matija Zmajević · Vidi više »
Mitropolija dabrobosanska
Mitropolija dabrobosanska, eparhija Srpske pravoslavne Crkve koja djeluje na području Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Matej Karaman i Mitropolija dabrobosanska · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Matej Karaman i Mletačka Republika · Vidi više »
Monah
Monah (lat. monachus.
Novi!!: Matej Karaman i Monah · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Matej Karaman i Moskva · Vidi više »
Ninska biskupija
Grguru Ninskom u Splitu, najpoznatijem biskupu Ninske biskupije Ninska biskupija je povijesna hrvatska biskupija ustanovljena oko 850.
Novi!!: Matej Karaman i Ninska biskupija · Vidi više »
Osorska biskupija
Osorska biskupija bila je biskupija sa središtem u Osoru.
Novi!!: Matej Karaman i Osorska biskupija · Vidi više »
Pašman
Pašman je otok na Hrvatskom jadranu, južno od Zadra.
Novi!!: Matej Karaman i Pašman · Vidi više »
Padova
Padova (venecijanski Pàdoa, latinski: Patavium) je grad i istoimena općina u regiji Veneto, na sjeveru Italije.
Novi!!: Matej Karaman i Padova · Vidi više »
Papinsko sveučilište Urbaniana
Sveučilišni grb. Papinsko sveučilište Urbaniana (lat.: Pontificia Universitas Urbaniana), papinsko je sveučilište u Rimu, pod upravom Kongregacije za evangelizaciju naroda.
Novi!!: Matej Karaman i Papinsko sveučilište Urbaniana · Vidi više »
Petar I. Aleksejevič Romanov
'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.
Novi!!: Matej Karaman i Petar I. Aleksejevič Romanov · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Matej Karaman i Pravoslavlje · Vidi više »
Rafael Levaković
Rafael Levaković (u bugarskim izvorima: Рафаил Левакович) (Jastrebarsko, oko 1590. – Zadar, 1650.) hrvatski prevoditelj i povjesničar, franjevac.
Novi!!: Matej Karaman i Rafael Levaković · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Matej Karaman i Rim · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Matej Karaman i Ruski jezik · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Matej Karaman i Rusko Carstvo · Vidi više »
Samostan sv. Kuzme i Damjana
'''Ćokovac''' Benediktinski samostan sv.
Novi!!: Matej Karaman i Samostan sv. Kuzme i Damjana · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Matej Karaman i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Matej Karaman i Split · Vidi više »
Staroslavenski jezik
Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.
Novi!!: Matej Karaman i Staroslavenski jezik · Vidi više »
Stijepo Rusić
Stijepo (Stjepan) Rusić (Rosa) (Dubrovnik, 1687. – Dubrovnik, 6. kolovoza 1770.) bio je hrvatski književnik.
Novi!!: Matej Karaman i Stijepo Rusić · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Matej Karaman i Talijanski jezik · Vidi više »
Trebinje
Trebinje je grad u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Matej Karaman i Trebinje · Vidi više »
Vampir
vampirica Vampir (prasl. ǫpyrь), u pučkom vjerovanju, mrtvac koji ustaje noću iz groba i siše ljudima krv, a također posjeduje čarobne i nadnaravne moći.
Novi!!: Matej Karaman i Vampir · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Matej Karaman i Venecija · Vidi više »
Vicko Zmajević
Vicko Zmajević (Perast, 23. prosinca 1670. – Zadar, 1745.), hrvatski nadbiskup i političar.
Novi!!: Matej Karaman i Vicko Zmajević · Vidi više »
Vještice
Tri vještice, djelo Johanna Heinricha Füsslija (1783.) Vještice, prema legendama, mitovima i narodnim vjerovanjima, su žene koje se bave vještičarenjem kako bi stekle nadnaravne moći za korištenje u dobre ili zle svrhe.
Novi!!: Matej Karaman i Vještice · Vidi više »
Voronjež
Voronjež (ruski) je grad u jugozapadnoj Rusiji, administrativno središte Voronješke oblasti.
Novi!!: Matej Karaman i Voronjež · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Matej Karaman i Zadar · Vidi više »
Zadarska nadbiskupija
Zadarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis Iadrensis) je rimokatolička nadbiskupija utemeljena još u antici kao biskupija.
Novi!!: Matej Karaman i Zadarska nadbiskupija · Vidi više »
1631.
Bez opisa.
Novi!!: Matej Karaman i 1631. · Vidi više »
1700.
Bez opisa.
Novi!!: Matej Karaman i 1700. · Vidi više »
1722.
Bez opisa.
Novi!!: Matej Karaman i 1722. · Vidi više »
1723.
Bez opisa.
Novi!!: Matej Karaman i 1723. · Vidi više »
1724.
Bez opisa.
Novi!!: Matej Karaman i 1724. · Vidi više »
1730.
Bez opisa.
Novi!!: Matej Karaman i 1730. · Vidi više »
1732.
Bez opisa.
Novi!!: Matej Karaman i 1732. · Vidi više »
1735.
Bez opisa.
Novi!!: Matej Karaman i 1735. · Vidi više »
1737.
Bez opisa.
Novi!!: Matej Karaman i 1737. · Vidi više »
1738.
Bez opisa.
Novi!!: Matej Karaman i 1738. · Vidi više »
1739.
Bez opisa.
Novi!!: Matej Karaman i 1739. · Vidi više »
1741.
Bez opisa.
Novi!!: Matej Karaman i 1741. · Vidi više »
1742.
Bez opisa.
Novi!!: Matej Karaman i 1742. · Vidi više »
1744.
Bez opisa.
Novi!!: Matej Karaman i 1744. · Vidi više »
1745.
Bez opisa.
Novi!!: Matej Karaman i 1745. · Vidi više »
1746.
Bez opisa.
Novi!!: Matej Karaman i 1746. · Vidi više »
1747.
Bez opisa.
Novi!!: Matej Karaman i 1747. · Vidi više »
1748.
Bez opisa.
Novi!!: Matej Karaman i 1748. · Vidi više »
1750.
Bez opisa.
Novi!!: Matej Karaman i 1750. · Vidi više »
1751.
Bez opisa.
Novi!!: Matej Karaman i 1751. · Vidi više »
1753.
Bez opisa.
Novi!!: Matej Karaman i 1753. · Vidi više »
1754.
Bez opisa.
Novi!!: Matej Karaman i 1754. · Vidi više »
1771.
Bez opisa.
Novi!!: Matej Karaman i 1771. · Vidi više »
6. lipnja
6.
Novi!!: Matej Karaman i 6. lipnja · Vidi više »
7. svibnja
7.
Novi!!: Matej Karaman i 7. svibnja · Vidi više »
