Brže od pregledniku!
17 odnosi: Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu, August Šenoa, Carevo novo ruho (1961.), Hrvatska, Hrvatsko narodno kazalište, Književnost, Milka Trnina, Nikolaj Tolstoj, Pedro Calderón de la Barca, Podvinje, Split, Zagreb, 1898., 1961., 1973., 21. svibnja, 4. ožujka.
Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu
Akademija dramske umjetnosti Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu dio je Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Mato Grković i Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »
August Šenoa
August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.), bio je hrvatski novinar i književnik.
Novi!!: Mato Grković i August Šenoa · Vidi više »
Carevo novo ruho (1961.)
Carevo novo ruho, hrvatski dugometražni film iz 1961. godine.
Novi!!: Mato Grković i Carevo novo ruho (1961.) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Mato Grković i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište
* Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu.
Novi!!: Mato Grković i Hrvatsko narodno kazalište · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Mato Grković i Književnost · Vidi više »
Milka Trnina
'''Milka Trnina''' Povelja Hrvatskog zemaljskog kazališta u Zagrebu Milki Trinini Spomenik Milki Trinini u Vezišću Milka Trnina (Vezišće u Općini Križ pokraj Ivanić-Grada, 19. prosinca 1863. - Zagreb, 18. svibnja 1941.) bila je hrvatska operna umjetnica, članica državne opere u Münchenu, prva Tosca londonskoga Covent Gardena i njujorške Metropolitan Opere.
Novi!!: Mato Grković i Milka Trnina · Vidi više »
Nikolaj Tolstoj
Grof Nikolaj Tolstoj (Nikolai Tolstoy) (1935.) je engleski povjesničar ruskog porijekla.
Novi!!: Mato Grković i Nikolaj Tolstoj · Vidi više »
Pedro Calderón de la Barca
Pedro Calderón de la Barca (Madrid, 17. siječnja 1600. – Madrid, 25. svibnja 1681.) najveći je dramatičar španjolskog baroka i posljednji veliki pisac zlatnog vijeka španjolske književnosti.
Novi!!: Mato Grković i Pedro Calderón de la Barca · Vidi više »
Podvinje
Podvinje je naselje u sastavu Slavonskog Broda (Brodsko-posavska županija).
Novi!!: Mato Grković i Podvinje · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Mato Grković i Split · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Mato Grković i Zagreb · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Grković i 1898. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Grković i 1961. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Grković i 1973. · Vidi više »
21. svibnja
21.
Novi!!: Mato Grković i 21. svibnja · Vidi više »
4. ožujka
4.
Novi!!: Mato Grković i 4. ožujka · Vidi više »
