Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Mezolitička umjetnost

Indeks Mezolitička umjetnost

Kopija mezolitičkog crteža s prikazom ''bitke strijelaca'' iz spilje ''Morella la Vella'', provincija Castellón u Španjolskoj (Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena). Mezolitička umjetnost je umjetnička produkcija nastala u vrijeme srednjeg kamenog doba, mezolitika (grč. μεσος, mesos.

64 odnosi: Aïr, Alžir, Alta, Azerbajdžan, Čad, Baku, Divljač, Ekaterinburg, Engleska, Ennedi, Fauna, Flora, Furlanija-Julijska krajina, Fyn, Göbekli Tepe, Giza, Italija, Jantar, Japan, Kamen, Keopsova piramida, Keramika, Kompozicija (likovna), Krokodili, Latvija, Lepenski vir, Libija, Los, Lov, Luk (oružje), Medvjedi, Mikrolit, Mlađe kameno doba, Nacionalni park Gobustan, Naturalizam, Neolitska revolucija, Niger, Nizozemska, Norveška, Onega, Petroglif, Pleistocen, Ples, Prapovijesna umjetnost, Prapovijest, Ribolov, Ritual, Rusija, Sahara, Sanjanje, ..., Slonovi, Sob, Srbija, Srednje kameno doba, Srednji vijek, Starije kameno doba, Tadrart Akakus, Tasili n'Adžer, Tkanina, Tokio, Turska, Umjetnost, Vrč, Zmije. Proširite indeks (14 više) »

Aïr

Aïr (tamašek jezici: Ayăr, hausa jezik: Azbin /Abzin) je trokutasti planinski vijenac u sjevernom Nigeru koji se u pravcu sjever-jug uzdiže do 1500 metara iznad pustinje Ténéré (Sahara).

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Aïr · Vidi više »

Alžir

Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Alžir · Vidi više »

Alta

Alta (tradicionalno: Álaheadju; kvenski finski: Alattio) je grad i istoimena općina; sedma po veličini u Norveškoj.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Alta · Vidi više »

Azerbajdžan

Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Azerbajdžan · Vidi više »

Čad

Čad je država u središnjoj Africi bez izlaza na more.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Čad · Vidi više »

Baku

Baku (azerski: Bakı) je glavni grad Azerbajdžana.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Baku · Vidi više »

Divljač

Divljač predstavlja populaciju životinja koja živi slobodno u prirodi, i na površinama namijenjenim za njihovo uzgajanje, a lovi se radi hrane ili športa.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Divljač · Vidi više »

Ekaterinburg

Ekaterinburg ili Jekaterinburg (ruski: Екатеринбу́рг) je grad u Rusiji u istočnom podnožju planinskog lanca Ural, oko 1.700 km istočno od Moskve.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Ekaterinburg · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Engleska · Vidi više »

Ennedi

Ennedi gorje ili Ennedi visoravan je planinski vijenac pješčenjaka u pustinji Sahari, regija istočni Ennedi u sjeveroistočnom Čadu.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Ennedi · Vidi više »

Fauna

Shematski primjer faune jednog otoka Fauna (latinski Fauna ili Bona Dea, božica plodnosti starih Rimljana), skupni naziv za sav životinjski svijet neke određene životne sredine, područja; nekog kontinenta, zemlje; kraja, lokaliteta; nekog perioda u prošlosti Zemlje (geološka fauna itd.). Tako se govori o morskoj fauni, slatkovodnoj, kopnenoj, o fauni livada, šuma, močvara, spilja itd.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Fauna · Vidi više »

Flora

Flora (latinski flos cvijet), ponekad i cvjetana, ime je za biljni svijet uopće, za razliku od faune – životinjskog svijeta.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Flora · Vidi više »

Furlanija-Julijska krajina

Furlanija-Julijska krajina (talijanski: Friuli-Venezia Giulia, furlanski: Friûl Vignesie Julie, slovenski: Furlanija-Julijska krajina, njemački: Friaul-Julisch Venetien) je autonomna regija u sjeveroistočnoj Italiji.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Furlanija-Julijska krajina · Vidi više »

Fyn

smještaj otoka Fyn (njem. Fünen) je treći danski otok po veličini.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Fyn · Vidi više »

Göbekli Tepe

Göbekli Tepe (turski za "trbušasto brdo") je arheološki lokalitet mezolitičkog svetišta na brdu u jugoistočnoj Anatoliji, u današnjoj Turskoj, oko 15 km sjeveroistočno od grada Şanlıurfa (bivši Urfa) i 95 km od rijeke Eufrat.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Göbekli Tepe · Vidi više »

Giza

Giza (arapski, الجيزة, transliterirano al-ǧīzah; na egipatskom arapskom dijalektu Kaira izgovoreno kao eg-Gīza; isto tako ponekad pisano kao Gizeh, Ghizeh, ili Geezeh) je grad u Egiptu na zapadnoj obali rijeke Nil, nekih 20 km jugozapadno od centralnog Kaira, a danas dio šire kairske metropole.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Giza · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Italija · Vidi više »

Jantar

Ogrlica od baltičkog jantaraMušica i komarac dokaz su kako je ovaj jantar star oko 60-40 mlijuna godina Inkluzija baltičkog jantara - Psylloidea Jantar (ruski iz latinskog), ćilibar (turski iz perzijskog) u značenju "koji privlači slamu", ili sukcinit (latinski), fosilna je smola crnogoričnog drveća očvrsnula sedimentacijskim procesom.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Jantar · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Japan · Vidi više »

Kamen

Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Kamen · Vidi više »

Keopsova piramida

Keopsova piramida, poznata i kao Velika piramida ili Kufuova piramida jedna je od tri glavne piramide u Gizi, a uz to je i najstarija i najveća piramida u Gizi, te najstarije i jedino preostalo svjetsko čudo antike.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Keopsova piramida · Vidi više »

Keramika

Crijepovi iz Dubrovnika Keramika u stilu fajanse Tehnička keramika: klizni ležaj Keramika dolazi od starogrčke riječi keramikos (grčki: κεραμικός), a ona je označavala glinu za lončarske predmete.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Keramika · Vidi više »

Kompozicija (likovna)

T. Géricaulta ''Splav Meduza''. Kompozicija (lat. con.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Kompozicija (likovna) · Vidi više »

Krokodili

Krokodili (Crocodilia; sinonim: Crocodylia) su red tropskih grabežljivaca.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Krokodili · Vidi više »

Latvija

Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Latvija · Vidi više »

Lepenski vir

Lepenski vir: ''Praroditeljka'', skulputura iz svetlišta Lepenski vir je mezolitsko i neolitsko nalazište na desnoj obali Dunava u Đerdapskoj klisuri, istočna Srbija.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Lepenski vir · Vidi više »

Libija

Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Libija · Vidi više »

Los

Los (lat. Alces) su najveće živuće vrsta jelena, visoki do 2 m u visini ramena i teški do 800 kg.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Los · Vidi više »

Lov

Lovac na jelene u Finskoj Lov je naziv za metode i načine uzgoja, zaštite i lova divljači.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Lov · Vidi više »

Luk (oružje)

Moderni luk Luk je vrsta oružja, danas uglavnom dio sportske opreme za streličarstvo.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Luk (oružje) · Vidi više »

Medvjedi

Medvjedi (Ursidae) su porodica sisavaca iz reda zvijeri (Carnivora).

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Medvjedi · Vidi više »

Mikrolit

Mikrolit Mikrolit je ime za minijaturno oruđe napravljeno od kamena, koje su izrađivale kulture koje su živile u mezolitiku.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Mikrolit · Vidi više »

Mlađe kameno doba

Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Mlađe kameno doba · Vidi više »

Nacionalni park Gobustan

Nacionalni park Gobustan ili Gobustanski petroglifi (azerski jezik: Qobustan qoruğu) je nacionalni park u blizini naselja Gobustana, 64 km jugozapadno od Azerbajdžanske prijestolnice Bakua.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Nacionalni park Gobustan · Vidi više »

Naturalizam

Emile Zola, osnivač naturalizma. Naturalizam je umjetnički, posebice književni pravac koji se nastavlja na realizam.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Naturalizam · Vidi više »

Neolitska revolucija

Neolitska revolucija je izraz kojim se opisuje tzv.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Neolitska revolucija · Vidi više »

Niger

Niger – službeno Republika Niger (fra. République du Niger) – država je u zapadnoj Africi bez izlaza na more.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Niger · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Nizozemska · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Norveška · Vidi više »

Onega

Zemljopis: Rusija.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Onega · Vidi više »

Petroglif

Švedskoj su istaknuti crvenom bojom kako bi se bolje vidjeli Petroglifi Foz Côa i Siega Verde (Portugal i Španjolska) su među najstarijima na svijetu. Petroglifi su piktogrami i logogrami uklesani u kamene stijene.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Petroglif · Vidi više »

Pleistocen

Pleistocen, arhaično diluvij, geološka je epoha u povijesti Zemlje kojom počinje period kvartar.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Pleistocen · Vidi više »

Ples

Balet Ples je ritmično pokretanje tijela prema ritmu glazbe (rjeđe bez glazbe), pojedinačno, u parovima ili u skupinama.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Ples · Vidi više »

Prapovijesna umjetnost

access-date.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Prapovijesna umjetnost · Vidi više »

Prapovijest

Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti čovječanstva.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Prapovijest · Vidi više »

Ribolov

Bakarcu. Ribarski brod Sejšelski ribar s ulovom Ribari u Bangladešu Kineski ribar hvata ribu uz pomoć ptica kormorana. Ribolov je aktivnost lova riba.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Ribolov · Vidi više »

Ritual

Ritual (iz latinskog ritualis.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Ritual · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Rusija · Vidi više »

Sahara

Satelitska snimka Sahare Mjesečina na Sahari Sahara je najveća vruća pustinja na Zemlji te treća najveća (nakon Antarktičke i Arktičke pustinje), površine preko 9.100.000 km² koja se nalazi u Sjevernoj Africi.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Sahara · Vidi više »

Sanjanje

Sanjanje je složeni psihobiološki proces praćen vrlo određenom fiziološkom slikom.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Sanjanje · Vidi više »

Slonovi

Slonovi (lat. Elephantidae od elefantus) su porodica viših sisavaca.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Slonovi · Vidi više »

Sob

Sob (lat. Rangifer tarandus), poznat i kao irvas i karibu, vrsta je jelena, jedinog predstavnika svoje potporodice koji naseljava tundre sjeverne Euroazije, Sjeverne Amerike i Grenlanda.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Sob · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Srbija · Vidi više »

Srednje kameno doba

Rekonstrukcija mezolitičke naseobine u Archeonu (oko 8000. pr. Kr.). Mezolitik ili srednje kameno doba (o. 10 000 god. pr. Kr. - o. 6500 god. pr. Kr.) je prijelazno razdoblje između paleolitika u neolitik.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Srednje kameno doba · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Srednji vijek · Vidi više »

Starije kameno doba

Starije kameno doba ili paleolitik je razdoblje u kojem se pojavljuje čovjek i nastaju najstarije kulture, otprije 2 500 000 pr.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Starije kameno doba · Vidi više »

Tadrart Akakus

Tadrart Akakus (arapski: تدرارت أكاكوس‎) ili Planine Akakus su planinski vijenac u pustinji zapadne Libije koji je dio Sahare.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Tadrart Akakus · Vidi više »

Tasili n'Adžer

Tasili n'Adžer (berberski za "Visoravan rijeka", arapski: طاسيلي ناجر) je široki planinski vijenac u jugoistočnom Alžiru, u blizini granice s Libijom, Nigerom i Malijem (Sahara).

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Tasili n'Adžer · Vidi više »

Tkanina

Razne tkanine Tkanina je tekstilni proizvod proizveden tkanjem.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Tkanina · Vidi više »

Tokio

Tokio (japanski: 東京, engleski: Tokyo), bivši Edo, službeno Tokijska metropola, glavni je i najveći grad Japana.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Tokio · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Turska · Vidi više »

Umjetnost

Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Umjetnost · Vidi više »

Vrč

Vrč je posuda koja služi za izlijevanje ili sipanje tekućina.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Vrč · Vidi više »

Zmije

Zmije (grč. Ophidia, lat. Serpens) su podred unutar razreda gmazova čije je hladno i suho tijelo prekriveno ljuskama.

Novi!!: Mezolitička umjetnost i Zmije · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »