Brže od pregledniku!
36 odnosi: Dubrovnik, Festival zabavne glazbe Split, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, Nad lipom 35, Pjevanje, Split, Tereza Kesovija, Zabavna glazba, 16. rujna, 1946., 1980., 1981., 1982., 1983., 1984., 1985., 1987., 1988., 1989., 1990., 1992., 1993., 1994., 1997., 1999., 2004., 2006., 2007., 2008., 2009., 2011., 2023., 3. veljače, 8. prosinca.
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Milo Hrnić i Dubrovnik · Vidi više »
Festival zabavne glazbe Split
Festival zabavne glazbe Split ili jednostavnije Splitski festival jedan je od najpopularnijih festivala lakih nota u Hrvata, koji se već 57 godina održava svakog ljeta u Splitu.
Novi!!: Milo Hrnić i Festival zabavne glazbe Split · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Milo Hrnić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Milo Hrnić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati hrvatska je parlamentarna politička stranka.
Novi!!: Milo Hrnić i Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati · Vidi više »
Nad lipom 35
Nad lipom 35 je humoristična serija autora Steve Cvikića rađena u produkciji Nove TV.
Novi!!: Milo Hrnić i Nad lipom 35 · Vidi više »
Pjevanje
Harry Belafonte (1954.) Patti Smith ispred mikrofona (2007.) Pjevanje je naziv za poseban način uporabe ljudskoga glasa u glazbi: prilikom pjevanja, zvuk se proizvodi glasnicama.
Novi!!: Milo Hrnić i Pjevanje · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Milo Hrnić i Split · Vidi više »
Tereza Kesovija
Tereza Kesovija (Dubrovnik, 3. listopada 1938.) hrvatska je pjevačica.
Novi!!: Milo Hrnić i Tereza Kesovija · Vidi više »
Zabavna glazba
Zabavna glazba (engl. light music, popular music; njem. leichte Musik, Unterhaltungsmusik, U-Musik; fr. musique légère; tal. musica leggera)N.
Novi!!: Milo Hrnić i Zabavna glazba · Vidi više »
16. rujna
16.
Novi!!: Milo Hrnić i 16. rujna · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Milo Hrnić i 1946. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Milo Hrnić i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Milo Hrnić i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Milo Hrnić i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Milo Hrnić i 1983. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Milo Hrnić i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Milo Hrnić i 1985. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Milo Hrnić i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Milo Hrnić i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Milo Hrnić i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Milo Hrnić i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Milo Hrnić i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Milo Hrnić i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Milo Hrnić i 1994. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Milo Hrnić i 1997. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Milo Hrnić i 1999. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Milo Hrnić i 2004. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Milo Hrnić i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Milo Hrnić i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Milo Hrnić i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Milo Hrnić i 2009. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Milo Hrnić i 2011. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Milo Hrnić i 2023. · Vidi više »
3. veljače
3.
Novi!!: Milo Hrnić i 3. veljače · Vidi više »
8. prosinca
8.
Novi!!: Milo Hrnić i 8. prosinca · Vidi više »
