Brže od pregledniku!
32 odnosi: Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatski arhiv weba, Hrvatski biografski leksikon, Hrvatski sabor, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Internet Archive, Ivan Sabolić, Književnik (časopis), Književnost, Kolo (časopis), Nagrada "Ivan Goran Kovačić", Nagrada Vladimir Nazor, Narodnooslobodilački pokret, Nikola Batušić, NIN-ova nagrada, Novela, Poljski jezik, Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu, Roman, Scenarij, Sinj, Srpska akademija znanosti i umjetnosti, Telegram (novine), Urbano područje, Zagreb, 1. kolovoza, 1919., 1995., 21. rujna.
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Mirko Božić i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Mirko Božić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Mirko Božić i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Mirko Božić i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Hrvatski arhiv weba
Hrvatski arhiv weba (HAW) Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu zbirka je sadržaja preuzetih s weba.
Novi!!: Mirko Božić i Hrvatski arhiv weba · Vidi više »
Hrvatski biografski leksikon
Hrvatski biografski leksikon (HBL) u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža opsežno je i cjelovito biografsko i bibliografsko leksikografsko izdanje.
Novi!!: Mirko Božić i Hrvatski biografski leksikon · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Mirko Božić i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.
Novi!!: Mirko Božić i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu · Vidi više »
Internet Archive
Internet Archive (Bibliotheca Alexandrina) Internet Archive (eng. za Internetski arhiv) je neprofitna organizacija sa sjedištem u San Franciscu koju je 1996. godine osnovao Brewster Kahle.
Novi!!: Mirko Božić i Internet Archive · Vidi više »
Ivan Sabolić
''Tri pesnice'' (Tri šake) Spomenik palim borcima, Koprivnica. Ivan Sabolić (Peteranec, 24. kolovoza 1921. – Zagreb, 25. lipnja 1986.), akademski kipar, redovni profesor i dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, a od 1975. godine voditelj Majstorske radionice.
Novi!!: Mirko Božić i Ivan Sabolić · Vidi više »
Književnik (časopis)
Književnik ili Časopis za jezik i poviest hrvatsku i srbsku, i prirodne znanosti je časopis koji je izlazio U Zagrebu 1864. – 1866. Pokrenut je uz potporu Matice hrvatske, a među urednicima su bili Franjo Rački i Vatroslav Jagić.
Novi!!: Mirko Božić i Književnik (časopis) · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Mirko Božić i Književnost · Vidi više »
Kolo (časopis)
Kolo je književno umjetnički časopis u izdanju Matice hrvatske.
Novi!!: Mirko Božić i Kolo (časopis) · Vidi više »
Nagrada "Ivan Goran Kovačić"
Nagrada Ivan Goran Kovačić hrvatska je godišnja književna nagrada.
Novi!!: Mirko Božić i Nagrada "Ivan Goran Kovačić" · Vidi više »
Nagrada Vladimir Nazor
Nagrada Vladimir Nazor Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu.
Novi!!: Mirko Božić i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »
Narodnooslobodilački pokret
Pojam narodnooslobodilački pokret, u općem smislu koristi se za političke pokrete koji vode borbu za narodno odnosno nacionalno oslobođenje od "nenarodnih" vlasti: diktatorskoga režima, okupatorskoga ili kvislinškoga režima, ili od kolonijalne vlasti.
Novi!!: Mirko Božić i Narodnooslobodilački pokret · Vidi više »
Nikola Batušić
Nikola Batušić (Zagreb, 18. veljače 1938. – Zagreb, 22. siječnja 2010.), bio je hrvatski akademik, književni povjesničar, teatrolog i kazališni kritičar.
Novi!!: Mirko Božić i Nikola Batušić · Vidi više »
NIN-ova nagrada
NIN-ova nagrada književna je nagrada za najbolji roman godine, a dodjeljuje ju NIN.
Novi!!: Mirko Božić i NIN-ova nagrada · Vidi više »
Novela
Novela je kratko prozno djelo sažete radnje čija fabula govori o isječku iz nečijega života te najčešće sadrži samo jedan događaj i samo nekoliko likova.
Novi!!: Mirko Božić i Novela · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Mirko Božić i Poljski jezik · Vidi više »
Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu
Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu Pravni Fakultet Sveučilišta u Beogradu i najstarija pravna škola u Srbiji osnovana 1808. godine u okviru Velike škole.
Novi!!: Mirko Božić i Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: Mirko Božić i Roman · Vidi više »
Scenarij
* filmski scenarij, sadržaj radnje u filmskoj umjetnosti.
Novi!!: Mirko Božić i Scenarij · Vidi više »
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Novi!!: Mirko Božić i Sinj · Vidi više »
Srpska akademija znanosti i umjetnosti
Beogradu Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) je najviša znanstvena i umjetnička institucija u Srbiji.
Novi!!: Mirko Božić i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Telegram (novine)
Telegram je bio hrvatski tjednik za politiku i kulturu koji je izlazio od 1960. do 1973. godine.
Novi!!: Mirko Božić i Telegram (novine) · Vidi više »
Urbano područje
Područje Velikog Tokija, najnapučenije područje na svijetu, nastanjuje 35 milijuna ljudi. Urbana područja s najmanje jednim milijunom stanovnika 2006. godine. Godine 1800. u gradovima je živjelo oko 3 % svjetskog stanovništva, a taj se broj do kraja dvadesetoga stoljeća povećao na 47 %. Karta svijeta s prikazom postotka stanovništva koje živi u gradskoj okolici. Urbano, urbanizirano ili gradsko područje, naseljeni je prostor koji obilježavaju velika gustoća stanovništva i naglašenost ljudskih promjena prostora u usporedbi s okolnim područjima.
Novi!!: Mirko Božić i Urbano područje · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Mirko Božić i Zagreb · Vidi više »
1. kolovoza
1.
Novi!!: Mirko Božić i 1. kolovoza · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Mirko Božić i 1919. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Mirko Božić i 1995. · Vidi više »
21. rujna
21.
Novi!!: Mirko Božić i 21. rujna · Vidi više »
