Brže od pregledniku!
14 odnosi: Andrija Mohorovičić, Astenosfera, Hrvatska, Kongres Sjedinjenih Američkih Država, Litosfera, Oceanska kora, Potres, Sovjetski Savez, Struktura Zemlje, Zemljin plašt, Zemljina kora, 1910., 1950-ih, 1960-ih.
Andrija Mohorovičić
Andrija Mohorovičić (Volosko kraj Opatije, 23. siječnja 1857. – Zagreb, 18. prosinca 1936.), hrvatski geofizičar, ali i istaknuti hrvatski znanstvenik na području meteorologije i seizmologije, s kraja 19. i početka 20. stoljeća.
Novi!!: Mohorovičićev diskontinuitet i Andrija Mohorovičić · Vidi više »
Astenosfera
Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Astenosfera je područje Zemlje koje se proteže između 100 i 200 km ispod površine, a po nekim znanstvenicima čak i do 400 km.
Novi!!: Mohorovičićev diskontinuitet i Astenosfera · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Mohorovičićev diskontinuitet i Hrvatska · Vidi više »
Kongres Sjedinjenih Američkih Država
Kapitol u Washingtonu Grb Kongresa SAD-a Kongres Sjedinjenih Američkih Država (eng. United States Congress) zakonodavno je tijelo federalne vlasti Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Mohorovičićev diskontinuitet i Kongres Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »
Litosfera
Tektonske ploče Litosfera je kamena Zemljina kora i gornji plašt, koja se procesom tektonike ploča klizi po astenosferi.
Novi!!: Mohorovičićev diskontinuitet i Litosfera · Vidi više »
Oceanska kora
Starost oceanske kore Oceanska kora dio je Zemljine litosfere koja se nalazi ispod oceanskih bazena.
Novi!!: Mohorovičićev diskontinuitet i Oceanska kora · Vidi više »
Potres
epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.
Novi!!: Mohorovičićev diskontinuitet i Potres · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Mohorovičićev diskontinuitet i Sovjetski Savez · Vidi više »
Struktura Zemlje
Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Unutrašnjost Zemlje je podijeljena na tri glavna sloja: vanjsku silikatnu koru, visoko viskozan plašt te jezgru koja je opet podijeljena na tekuću vanjsku i krutu unutarnju.
Novi!!: Mohorovičićev diskontinuitet i Struktura Zemlje · Vidi više »
Zemljin plašt
Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Zemljin plašt je debela ljuska, sastavljena od gustih stijena, koja okružuje vanjsku tekuću jezgru, a nalazi se direktno ispod relativno tanke Zemljine kore.
Novi!!: Mohorovičićev diskontinuitet i Zemljin plašt · Vidi više »
Zemljina kora
Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Zemljina kora površinski je dio Zemlje koja zajedno s gornjim dijelom plašta sačinjava stjenovitu cjelinu: litosferu.
Novi!!: Mohorovičićev diskontinuitet i Zemljina kora · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Mohorovičićev diskontinuitet i 1910. · Vidi više »
1950-ih
Bez opisa.
Novi!!: Mohorovičićev diskontinuitet i 1950-ih · Vidi više »
1960-ih
Bez opisa.
Novi!!: Mohorovičićev diskontinuitet i 1960-ih · Vidi više »
