Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

MojRADIO

Indeks MojRADIO

mojRADIO je digitalni radio koji emitira prvenstveno najpopularniju domaću, ali i poznatu stranu glazbu.

15 odnosi: Dražen Zečić, Hrvatska, Hrvatski jezik, Jasmin Stavros, Joško Čagalj Jole, Lidija Bačić, Magazin (sastav), Mišo Kovač, Miroslav Škoro, Severina Vučković, Zagreb, Zdravko Čolić, Zlatko Pejaković, 2020., 23. prosinca.

Dražen Zečić

Dražen Zečić (Split, 24. srpnja 1967.) je hrvatski pjevač zabavne glazbe i tekstopisac.

Novi!!: MojRADIO i Dražen Zečić · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: MojRADIO i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: MojRADIO i Hrvatski jezik · Vidi više »

Jasmin Stavros

Jasmin Stavros, rođen kao Milo Vasić (Split, 1. studenoga 1954. – Zagreb, 3. svibnja 2023.) bio je hrvatski bubnjar i pop pjevač.

Novi!!: MojRADIO i Jasmin Stavros · Vidi više »

Joško Čagalj Jole

Joško Čagalj (Heilbronn, 15. veljače 1972.), poznatiji pod nadimkom Jole, hrvatski je pjevač zabavne glazbe.

Novi!!: MojRADIO i Joško Čagalj Jole · Vidi više »

Lidija Bačić

Lidija Bačić (Split, 4. kolovoza 1985.) poznata i kao Lille hrvatska je pjevačica, glumica i model.

Novi!!: MojRADIO i Lidija Bačić · Vidi više »

Magazin (sastav)

Magazin je hrvatski pop sastav iz Splita.

Novi!!: MojRADIO i Magazin (sastav) · Vidi više »

Mišo Kovač

Mate Mišo Kovač (Šibenik, 16. srpnja 1941.), hrvatski je pjevač zabavne glazbe.

Novi!!: MojRADIO i Mišo Kovač · Vidi više »

Miroslav Škoro

Miroslav Škoro (Osijek, 29. srpnja 1962.) hrvatski je glazbenik, skladatelj, ekonomist i političar.

Novi!!: MojRADIO i Miroslav Škoro · Vidi više »

Severina Vučković

Severina Vučković (Split, 21. travnja 1972.), hrvatska je pjevačica.

Novi!!: MojRADIO i Severina Vučković · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: MojRADIO i Zagreb · Vidi više »

Zdravko Čolić

Zdravko Čolić (Sarajevo, 30. svibnja 1951.), bosanskohercegovački je pjevač zabavne glazbe i svojedobno najveća jugoslavenska pop-zvijezda.

Novi!!: MojRADIO i Zdravko Čolić · Vidi više »

Zlatko Pejaković

Zlatko Pejaković (Osijek, 29. kolovoza, 1950.), hrvatski je pjevač zabavne glazbe.

Novi!!: MojRADIO i Zlatko Pejaković · Vidi više »

2020.

2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: MojRADIO i 2020. · Vidi više »

23. prosinca

23.

Novi!!: MojRADIO i 23. prosinca · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

MojRadio.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »