Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Snježni vrabac

Indeks Snježni vrabac

Snježni vrabac (Montifringilla nivalis), vrsta ptice pjevice (Passeri) iz porodice vrabaca (Passeridae), red vrapčarke (Passeriformes).

16 odnosi: Alpe, Životinje, Balkan, Glodavci, Gnijezdo, Hrvatska, Kina, Korzika, Kukci, Pireneji, Pjevice, Ptice, Stijena, Svitkovci, Vrapčarke, Vrapci.

Alpe

Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.

Novi!!: Snježni vrabac i Alpe · Vidi više »

Životinje

Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.

Novi!!: Snježni vrabac i Životinje · Vidi više »

Balkan

Balkan (iz turskog balkan.

Novi!!: Snježni vrabac i Balkan · Vidi više »

Glodavci

Glodavci (Rodentia) su najveći red sisavaca.

Novi!!: Snježni vrabac i Glodavci · Vidi više »

Gnijezdo

Gnijezdo Gnijezdo, ptičja nastamba od grančica, lišća, blata i drugog materijala koja služi za odlaganje jaja i odgajanje mladih ptića.

Novi!!: Snježni vrabac i Gnijezdo · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Snježni vrabac i Hrvatska · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Snježni vrabac i Kina · Vidi više »

Korzika

Korzika (fra. Corse, tal., kor. Corsica) četvrti je po veličini otok u Sredozemnom moru i pokrajina Francuske koja se sastoji od dva departmana.

Novi!!: Snježni vrabac i Korzika · Vidi više »

Kukci

kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.

Novi!!: Snježni vrabac i Kukci · Vidi više »

Pireneji

Topografska karta Pireneja Pireneji (lat. Pyrenaei Montes, fra. Pyrenees, špa. Pirineos, katalonski Pirineus, okcitanski Pirenèus, aragonski Perinés, baskijski Pirinioak ili Auñamendiak) su planinski lanac na jugozapadu Europe.

Novi!!: Snježni vrabac i Pireneji · Vidi više »

Pjevice

Pjevice su podred reda vrapčarki.

Novi!!: Snježni vrabac i Pjevice · Vidi više »

Ptice

Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.

Novi!!: Snježni vrabac i Ptice · Vidi više »

Stijena

Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.

Novi!!: Snježni vrabac i Stijena · Vidi više »

Svitkovci

Svitkovci (Chordata) jesu koljeno višestaničnih životinja čija je glavna osobina unutrašnji osovinski kostur, horda ili svitak po čemu su dobili ime.

Novi!!: Snježni vrabac i Svitkovci · Vidi više »

Vrapčarke

Vrapčarke (lat. Passeriformes) su s oko 5400 vrsta najveći red u razredu ptica.

Novi!!: Snježni vrabac i Vrapčarke · Vidi više »

Vrapci

Vrapci (lat. Passeridae) su porodica koja pripada redu vrapčarki (Passeriformes).

Novi!!: Snježni vrabac i Vrapci · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Montifringilla nivalis.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »