Brže od pregledniku!
23 odnosi: Abrazija, Benediktinci, Cavtat, Cavtatski otoci, Dolomiti, Dubrovačka Republika, Galeb klaukavac, Hrvatska, Jadransko more, Kuga, Mezozoik, Mrkanac, Nemanjići, Osmansko Carstvo, Posebni ornitološki rezervat Otoci Mrkan, Bobara i Supetar, Raška (država), Romanika, Salvije iz Dubrovnika, Samostan Svete Marije na Mrkanu, Sveti Mihael, Trebinjsko-mrkanska biskupija, Vapnenac, 1265..
Abrazija
Abrazija (lat. abrasio.
Novi!!: Mrkan i Abrazija · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Mrkan i Benediktinci · Vidi više »
Cavtat
Cavtat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno sjedište Općine Konavle.
Novi!!: Mrkan i Cavtat · Vidi više »
Cavtatski otoci
Mrkan i Bobara Hljeb i Ražnjić Otok Mrkan i hrid Mrkanac Cavtatski otoci su nenaseljeno otočje zapadno i jugozapadno od Cavtata.
Novi!!: Mrkan i Cavtatski otoci · Vidi više »
Dolomiti
Dolomiti ili Dolomitske Alpe (ladinski jezik: Dolomites; talijanski jezik: Dolomiti; furlanski jezik: Dolomitis) planinska su skupina u istočnim Alpama u Italiji.
Novi!!: Mrkan i Dolomiti · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Mrkan i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Galeb klaukavac
Galeb klaukavac (latinski: Larus michahellis), vrsta je velikog galeba Europe, Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike, koja je tek nedavno postigla široko priznanje kao posebna vrsta.
Novi!!: Mrkan i Galeb klaukavac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Mrkan i Hrvatska · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Mrkan i Jadransko more · Vidi više »
Kuga
Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.
Novi!!: Mrkan i Kuga · Vidi više »
Mezozoik
eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Era mezozoika je druga od tri geološke ere fanerozojskog eona.
Novi!!: Mrkan i Mezozoik · Vidi više »
Mrkanac
Mrkanac je hrid u blizini Cavtata i pripada Cavtatskim otocima.
Novi!!: Mrkan i Mrkanac · Vidi više »
Nemanjići
Grb Nemanjića Nemanjići su srpska srednjovjekovna Vlastela koja je najduže vladala Srbijom (Raškom).
Novi!!: Mrkan i Nemanjići · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Mrkan i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Posebni ornitološki rezervat Otoci Mrkan, Bobara i Supetar
Posebni ornitološki rezervat Otoci Mrkan, Bobara i Supetar nalazi se na jugu Hrvatske i pokriva dio Cavtatskih otoka.
Novi!!: Mrkan i Posebni ornitološki rezervat Otoci Mrkan, Bobara i Supetar · Vidi više »
Raška (država)
Raška je bila srednjovjekovna država Srba i sinonim je za ranu Srbiju.
Novi!!: Mrkan i Raška (država) · Vidi više »
Romanika
tornjem u pozadini. Romanička crkva Sv. Marije Magdalene. Romanika (prema latinskom Romanus: „rimski”) je prvi stil u europskoj umjetnosti koji se razvija u razdoblju od 1000.
Novi!!: Mrkan i Romanika · Vidi više »
Salvije iz Dubrovnika
Salvije O.S.B. bio je prelat Katoličke Crkve koji je služio kao nadbiskup dubrovački od 1276. do 1278. godine.
Novi!!: Mrkan i Salvije iz Dubrovnika · Vidi više »
Samostan Svete Marije na Mrkanu
Samostan Svete Marije ili Samostan Svetog Mihaela bio je benediktinski samostan na otoku Mrkanu.
Novi!!: Mrkan i Samostan Svete Marije na Mrkanu · Vidi više »
Sveti Mihael
Sveti Mihael (Mihovil, Mihajlo), prema biblijskoj tradiciji, arkanđeo koji se u Bibliji spominje pet puta.
Novi!!: Mrkan i Sveti Mihael · Vidi više »
Trebinjsko-mrkanska biskupija
Trebinjsko-mrkanska biskupija je biskupija Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini u sklopu Vrhbosanske metropolije.
Novi!!: Mrkan i Trebinjsko-mrkanska biskupija · Vidi više »
Vapnenac
Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).
Novi!!: Mrkan i Vapnenac · Vidi više »
1265.
Bez opisa.
Novi!!: Mrkan i 1265. · Vidi više »
