Brže od pregledniku!
95 odnosi: Čehoslovačka, Berlinski zid, Braşov, Bukurešt, Centralni komitet, Danska, Destaljinizacija, Dolar, Drugi svjetski rat, Elizabeta II., Francuska, HIV, Hladni rat, Iran, Izrael, Josif Staljin, Kim Il-sung, Kina, Kineska kulturna revolucija, Kolhoz, Komunizam, Kult ličnosti, L'Internationale, László Tőkés, Los Angeles, Margareta II., Mobutu Sese Seko, Nobelova nagrada za mir, Palestinska oslobodilačka organizacija, Pentagon, Politbiro, Praško proljeće, Puč, Richard Nixon, Rumunji, Rumunjska, Securitate, Sindrom stečene imunodeficijencije, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Koreja, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Rumunjska, Sovjetski Savez, Tajna policija, Târgoviște, Temišvar, Todor Živkov, Varšavski ugovor, XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984., 17. prosinca, ..., 1918., 1932., 1933., 1934., 1936., 1939., 1940., 1944., 1945., 1946., 1947., 1950., 1951., 1952., 1954., 1960., 1965., 1966., 1967., 1968., 1970-ih, 1971., 1972., 1973., 1974., 1978., 1979., 1980., 1982., 1984., 1986., 1987., 1989., 1990., 1996., 20. prosinca, 2006., 21. prosinca, 22. ožujka, 22. prosinca, 23. prosinca, 25. prosinca, 26. siječnja, 28. ožujka, 9. prosinca. Proširite indeks (45 više) »
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Čehoslovačka · Vidi više »
Berlinski zid
Podjela Njemačke nakon rata Berlinski zid 1986. godine. Istočnonjemačke vlasti su iza zida čiju su zapadnu fasadu stanovnici Zapadnog Berlina oslikali grafitima, postavili širok "pojas smrti" Berlinski zid (njem.: Die Berliner Mauer) je bila barijera dugačka oko 160 km koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okolnog teritorija Njemačke Demokratske Republike.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Berlinski zid · Vidi više »
Braşov
Rumunjska.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Braşov · Vidi više »
Bukurešt
Bukurešt (rumunjski: Bucureşti) je glavni i najveći grad Rumunjske.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Bukurešt · Vidi više »
Centralni komitet
Centralni komitet ili CK je bio tijelo ("organ") unutar strukture vlasti komunističkih partija koje je donosilo odluke.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Centralni komitet · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Danska · Vidi više »
Destaljinizacija
Destaljinizacija je naziv za proces otklanjanja posljedica Staljinove vlasti.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Destaljinizacija · Vidi više »
Dolar
Dolar je službeno ime valute nekoliko zemalja i područja na svijetu, uključujući Australiju, Kanadu, istočne karipske otoke, Liberiju, Hong Kong, Novi Zeland, Singapur i SAD.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Dolar · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Elizabeta II.
Elizabeta II. (Elizabeth Alexandra Mary; London, 21. travnja 1926. – dvorac Balmoral, 8. rujna 2022.) bila je kraljica Ujedinjenog Kraljevstva i 14 drugih zemalja Commonwealtha.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Elizabeta II. · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Francuska · Vidi više »
HIV
Virus humane imunodeficijencije (HIV) je retrovirus koji uzrokuje stečeni sindrom imunodeficijencije (AIDS, stanje u ljudi kada imunosni sustav počinje slabjeti, dovodeći do po život opasnih oportunističkih infekcija).
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i HIV · Vidi više »
Hladni rat
Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Hladni rat · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Iran · Vidi više »
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Izrael · Vidi više »
Josif Staljin
Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Josif Staljin · Vidi više »
Kim Il-sung
Kim Il-sung (pravo ime Song Đu Kim, 김일성, 金日成, Mangjongdae, 15. travnja 1912. – Pjongjang, 8. srpnja 1994.) je bio sjevernokorejski političar i državnik.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Kim Il-sung · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Kina · Vidi više »
Kineska kulturna revolucija
Mučenje starca u Tibetu za vrijeme Kulturne revolucije Velika proleterska kulturna revolucija ili Kulturna revolucija (kinesko pismo: 无产阶级文化大革命/ 無產階級文化大革命; pinyin: Wúchǎn Jiējí Wénhuà Dà Gémìng) je bio masovni nasilni pokret koji je uzrokovao društveni, politički i gospodarski kaos u Narodnoj Republici Kini.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Kineska kulturna revolucija · Vidi više »
Kolhoz
Kolhoz (ruski: колхоз) je bio oblik poljoprivrednog zadrugarstva u Sovjetskom Savezu, koji je koegzistirao s državnim poljoprivrednim gospodarstvom sovhozom.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Kolhoz · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Komunizam · Vidi više »
Kult ličnosti
Kult ličnosti ili kult osobnosti javno je nekritičko isticanje i obožavanje jedne osobe kao nepogrješivog političkog vođe društvenog napretka.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Kult ličnosti · Vidi više »
L'Internationale
Internacionala (franc. L'Internationale) je najpoznatija radnička, socijalistička, komunistička i anarhistička pjesma i jedna od najprepoznatljivijih pjesama na svijetu.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i L'Internationale · Vidi više »
László Tőkés
László Tőkés (Cluj-Napoca, 1. travnja 1952.) je rumunjski političar mađarske nacionalnosti i svećenik.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i László Tőkés · Vidi više »
Los Angeles
Los Angeles (engleski izgovor IPA: /lɒs ˈændʒələs/ los-AN-jə-ləs; španjolski izgovor), poznat i pod skraćenicom L.A., grad je smješten uz obalu Tihog oceana na jugu američke savezne države Kalifornije.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Los Angeles · Vidi više »
Margareta II.
'''Margareta II.''', danska kraljica Margareta II. (Kopenhagen, 16. travnja 1940.), trenutna kraljica Danske.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Margareta II. · Vidi više »
Mobutu Sese Seko
Mobutu Sese Seko Kuku Ngbendu Wa Za Banga, znan kao Mobutu ili Mobutu Sese Seko (14. listopada 1930. – 7. rujna 1997.), bio je okrutni i autoritarni "predsjednik" Zaira (danas Demokratska Republika Kongo). Svoju diktaturu kao predsjednik provodio je 32 godine (1965. – 1997.). Rođen je kao Joseph Desire- Mobutu, pripadnik etničke grupe Ngbandi (zbog toga ono Ngbendu). Otac mu je bio kuhar koji je radio za jednog belgijskog kolonijalista, ali umro je kad je Joseph imao samo 8 godina. Majka mu je bila hotelska sobarica, i poslala ga je u razne internate. No, tamo mu se nije svidjela stroga disciplina koju su provodili katolički svećenici. Uhvativši ga jednom s curom na brodu, poslali su ga na sedam godina u vojsku. U snagama Belgijskog Konga, došao je do čina narednika. U vojsci je našao i svoju očinsku figuru. Nakon toga, s 26 godina okreće se pozivu novinarstva. Tako se upoznao s Patriceom Lumumbom, čovjekom koji će voditi zemlju do neovisnosti. Svoju 1. ženu, Marie Antoinettu, oženio je kad je njoj bilo samo 14 godina. No, nije se crkveno vjenčao, a od naredničke plaće kupio je za vjenčanje samo karton piva, jer ništa drugo nije mogao priuštiti. Nakon nezavisnosti, Mobutu je jedno vrijeme mirovao, a onda je prigrabio vlast izvevši vojni udar. Proglasio se predsjednikom na pet godina. Kao predsjednik, Sese Seko je želio diktatorske ovlasti, te se odrekao Lumumbe. Patricea je predao Moisesu Chombeu, njegovom zakletom neprijatelju. Na vlast se popeo s činom general pukovnika, a kasnije se promaknuo u čin feldmaršala, no nije uspio sebe postaviti kao doživotnog predsjednika. Vladavinu su mu obilježila represija, mučenja, kleptokracija i nepotizam. Formalno je bio pristaša pokreta nesvrstanih, iako je politiku mijenjao kako mu je odgovaralo. Bio je u dobrim odnosima s Marokom, a u lošim s Libijom i Zambijom. Vladao je zemljom s preko 200 raznih plemena. Kada je prestao ubijati političke protivnike, počeo ih je potkupljivati i obmanjivati. Nisu mu bila strana ni korupcija ni mito. Organizirao je javna pogubljenja (najpoznatiji primjer je Pierre Mulele, ali je u njegovim čistkama pogubljeno mnogo uglednih dužnosnika, čak četvoricu je pogubio pred 50.000 gledatelja). Neki i danas žale za tim vremenima. Naredio je da se prestane nositi zapadnjačka odjeća, nego tunika za muškarce, koji su naposljetku nosili samo njegovi pristaše. Narod se trebao odreći kršćanskih imena, i uzeti afrička. Svećenici koji bi krstili zairsku djecu dobili bi 5 godina zatvora. Počeo je provoditi politiku Zairizacije, a protjerao je i veliku većinu stranih ulagača, no kasnije ih je morao vratiti. Kao i svi diktatori, bio je okrutan. Međusobno je uspio posvađati čak 14 afričkih država. Na svakoj novčanici pojavljivao se njegov lik. Osim toga, večernje vijesti na televiziji su počinjale s njegovim likom koji se spušta kroz lagane oblake. Stvorio je svojevrsni kult ličnosti. Srušen je s vlasti nakon nereagiranja na genocid u Ruandi i davanja otvorene potpore ekstremistima iz plemena Hutu. To je bila kap koja je prelila čašu. Snage iz Ugande, Ruande, Burundija, Tutsiji (istok Zaira) i domaća gerila pod vodstvom lokalnog vojskovođe Laurenta-Désiré Kabile zaposjela je Kinshasu 16. svibnja 1997. On nije mogao braniti grad niti zapovijedati vojskom, jer ga je rak jako oslabio. Sese Seko je pobjegao u Togo, gdje je jedno vrijeme živio u izbjeglištvu, a onda je otišao u Maroko, gdje je umro od raka prostate, s kojim se borio još od 1962. godine. Na njegovom sprovodu skupilo se najviše 10 ljudi. Njegovu vladavinu uspoređuju s onom zimbabveskog diktatora Roberta Mugabea. Ženio se dva puta i imao 17-ero djece. Prva žena umrla mu je u 36. godini od srčanog zastoja. Drugi brak ozakonio je i u crkvi, time donekle demokratiziravši svoj okrutni režim. Sprijateljio se s nekoliko američkih predsjednika, a to su Richard Nixon, Jimmy Carter, Ronald Reagan, i George H.W. Bush. Svom narodu ukrao je oko 5 miljardi dolara, a imao je i kolekciju automobila Mercedes-Benz, no nije ga bila briga što mu narod gladuje, a ceste su loše. Njegovo dugo ime znači da je on „Svemoćni ratnik koji će zbog svoje izdržljivosti i nepokolebljive volje za pobjedom ići od osvajanja do osvajanja, ostavljajući za sobom oganj.„ Kategorija:Političari iz Demokratske Republike Kongo Kategorija:Predsjednici Kategorija:Pučisti.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Mobutu Sese Seko · Vidi više »
Nobelova nagrada za mir
Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Nobelova nagrada za mir · Vidi više »
Palestinska oslobodilačka organizacija
Palestinska oslobodilačka organizacija (arapski: Munazzamat al-Tahrir al-Filastiniyah منظمة التحرير الفلسطينية, engleski: Palestine Liberation Organization, PLO) je organizacija koju su osnovale palestinske izbjeglice 1964.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Palestinska oslobodilačka organizacija · Vidi više »
Pentagon
*Pentagon (zgrada) - sjedište Ministarstva obrane SAD-a.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Pentagon · Vidi više »
Politbiro
Politbiro (politički biro) je izvršni, operativni dio određenog obično višeg rukovodećeg tijela političke partije ili druge političke ili društvene organizacije i ima određene nadležnosti i obično statutom predviđene obveze, a sprovodi njegove odluke i stavove te obavlja tekuće poslove između dvije sjednice, a u praksi mnogih partija uzdiže se u nositelja političke inicijative i usmjerivača cijele organizacije.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Politbiro · Vidi više »
Praško proljeće
Stanovnici Praga pred sovjetskim tenkovima Praško proljeće (češki: Pražské jaro, slovački: Pražská jar) bilo je razdoblje političke liberalizacije u Čehoslovačkoj koje je počelo 5. siječnja 1968., a trajalo do 21. kolovoza iste godine kada je Sovjetski Savez sa svojim saveznicima iz Varšavskog pakta (izuzev Rumunjske) okupirao zemlju.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Praško proljeće · Vidi više »
Puč
Puč ili državni udar (njem. putsch, švic. njem. butsch - udar) iznenadni oružani ustanak kojemu je cilj preuzimanje vlasti.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Puč · Vidi više »
Richard Nixon
Richard Milhous Nixon (Yorba Linda, Kalifornija, 9. siječnja 1913. – New York, 22. travnja 1994.), bio je američki predsjednik. Bio je 36. (1953. – 1961.) dopredsjednik i 37. (1969. – 1974.) predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Poznat je kao jedini čovjek kojem je pošlo za rukom 2 puta biti izabran za dopredsjednika i 2 puta za predsjednika; bio je 5. predsjednik američke Republikanske stranke koji je obnašao dužnost 2 mandata. Najviše ga se ipak pamti po tome što je bio prvi i dosad jedini predsjednik SAD-a koji je odstupio s dužnosti. Njegova ostavka bila je posljedica afere "Watergate". Dopredsjednici.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Richard Nixon · Vidi više »
Rumunji
Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Rumunji · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Rumunjska · Vidi više »
Securitate
Securitate (rum. Departamentul Securităţii Statului, hrv. Državna siguronosna služba), bila je obavještajna služba Narodne Republike Rumunjske.U odnosu na broj stanovnika bila je najbrojnija tajna policija Istočnoga bloka.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Securitate · Vidi više »
Sindrom stečene imunodeficijencije
Crvena vrpca – globalni simbol solidarnosti s HIV-pozitivnim i osobama sa sindromom stečene imunodeficijencije. Sindrom stečene imunodeficijencije (sindrom stečenog nedostatka imuniteta) (franc. – Syndrome d'ImmunoDéficience Acquise – SIDA) (eng. – Acquired Immunodeficiency Syndrome – AIDS) (hrv. kopnica) je bolest ljudskog imunološkog sustava.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Sindrom stečene imunodeficijencije · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Koreja
Sjeverna Koreja, službeno Demokratska Narodna Republika Koreja (kor. 조선민주주의인민공화국; kratice: DNRK, DNR Koreja, Koreja, DNR), je država u istočnoj Aziji. Na zapadu izlazi na Žuto more, a na istoku na Japansko more. Na jugu graniči s Južnom Korejom te na sjeveru s Kinom i Rusijom. Zauzima sjeverni dio Korejskog poluotoka.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Sjeverna Koreja · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistička Republika Rumunjska
Socijalistička Republika Rumunjska (rum. Republica Socialistă România) odnosi se na period u povijesti Rumunjske kada je tom državom vladao komunizam.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Socijalistička Republika Rumunjska · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Sovjetski Savez · Vidi više »
Tajna policija
Tajna policija je organizacija koju uglavnom koriste diktature i totalitarne države za praćenje, uznemiravanje, mučenje ili likvidiranje građana.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Tajna policija · Vidi više »
Târgoviște
280px Târgoviște (njemački: Tergowisch, mađarski: Tergovistye, slavenski: Trgovište i Trgovišće) je grad u središnjoj Rumunjskoj, glavni grad županije Dâmbovița.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Târgoviște · Vidi više »
Temišvar
Temišvar (rumunjski: Timișoara, mađarski: Temesvár, banatskobugarski: Timišvar, njemački: Temeswar) ima preko 331.927 st.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Temišvar · Vidi više »
Todor Živkov
Todor Hristov Živkov (Pravec, 7. rujna 1911. – Sofija, 5. kolovoza 1998.), komunistički vođa Bugarske od 4. ožujka 1954. do 10. studenog 1989. godine.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Todor Živkov · Vidi više »
Varšavski ugovor
Logo Varšavskog pakta Članice Varšavskog pakta. Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949. Kao izgovor za stvaranje Varšavskog pakta poslužilo je ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO preko ratifikacije pariških sporazuma.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i Varšavski ugovor · Vidi više »
XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.
Karta bojkota OI 1976-1984 XXIII.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984. · Vidi više »
17. prosinca
17.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 17. prosinca · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1918. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1932. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1933. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1934. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1936. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1939. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1940. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1946. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1947. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1950. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1951. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1952. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1954. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1960. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1965. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1966. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1968. · Vidi više »
1970-ih
Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1970-ih · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1972. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1974. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1980. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1982. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1984. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1987. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1990. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 1996. · Vidi više »
20. prosinca
20.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 20. prosinca · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 2006. · Vidi više »
21. prosinca
21.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 21. prosinca · Vidi više »
22. ožujka
22.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 22. ožujka · Vidi više »
22. prosinca
22.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 22. prosinca · Vidi više »
23. prosinca
23.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 23. prosinca · Vidi više »
25. prosinca
25.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 25. prosinca · Vidi više »
26. siječnja
26.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 26. siječnja · Vidi više »
28. ožujka
28.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 28. ožujka · Vidi više »
9. prosinca
9.
Novi!!: Nicolae Ceaușescu i 9. prosinca · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Ceausescu, Nicolae Ceausescu, Nicolae Ceauşescu.
