Brže od pregledniku!
37 odnosi: Adolf von Seckendorff, Boljševizam, Deklaracija o neovisnosti Estonije, Estonija, Estonski jezik, Estonski rat za neovisnost, Haapsalu, Hiiumaa, Kurlandija, Mir u Brest-Litovsku, Muhu, Narva (grad), Narva (rijeka), Njemačka carska vojska, Njemačko Carstvo, Pärnu (grad), Prvi svjetski rat, Riga, Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika, Saaremaa, Tallinn, Tartu, Ujedinjeno Baltičko Vojvodstvo, Valga, Viljandi, 11. listopada, 18. veljače, 1917., 1918., 21. listopada, 21. veljače, 22. veljače, 24. veljače, 25. veljače, 28. veljače, 4. ožujka, 5. ožujka.
Adolf von Seckendorff
Franz Adolf Freiherr von Seckendorff (Gera, 17. ožujka 1857. – Waldsieversdorf, 8. svibnja 1941.), njemački je časnik i vojskovođa iz Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i Adolf von Seckendorff · Vidi više »
Boljševizam
Boljševizam je u izvornom značenju Lenjinovo učenje u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke klase.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i Boljševizam · Vidi više »
Deklaracija o neovisnosti Estonije
estonskom jeziku. Deklaracija o neovisnosti Estonije ili Manifest narodā Estonije (est.: Manifest Eestimaa rahvastele) osnivački je akt Republike Estonije donesen 24. veljače 1918., kojim je formalno proglašena neovisnost Estonije.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i Deklaracija o neovisnosti Estonije · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i Estonija · Vidi više »
Estonski jezik
Estonski jezik (est. eesti keel) službeni je jezik Republike Estonije s oko 1,1 milijun izvornih govornika, uglavnom u toj državi te u susjednoj Finskoj (s oko 6000 govornika prema podacima iz u 1993.). Estonski jezik pripada finskoj grani ugro-finskih jezika.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i Estonski jezik · Vidi više »
Estonski rat za neovisnost
Estonski rat za neovisnost (estonski: Vabadussõda, dosl. "Rat za slobodu"), poznat još i kao Estonski oslobodilački rat, naziv je za vojni sukob koji se odvio od 1918. do 1920. u kojem je novoproglašena nezavisna Republika Estonija branila svoju neovisnost i teritorijalni integritet od napada sovjetske Rusije i kasnije od Baltičke teritorijalne obrane.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i Estonski rat za neovisnost · Vidi više »
Haapsalu
Grad Haapsalu Haapsalu snimljen dronom 2022. godine Haapsalu (njem. i šve. Hapsal, fin. Haapsalu i Haapsalo) je grad koji se nalazi na zapadnoj obali Estonije.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i Haapsalu · Vidi više »
Hiiumaa
Hiiumaa je drugi najveći estonski otok (989 km²) poslije otoka Saaremaa.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i Hiiumaa · Vidi više »
Kurlandija
Kurlandija ili Kurzeme (latinski: Curonia ili Couronia, latvijski: Kurzeme, litavski: Kuršas, livonski: Kurāmō, njemački: Kurland, poljski: Kurlandia, ruski: Курляндия) jedna je od povijesnih i kulturnih regija Latvije.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i Kurlandija · Vidi više »
Mir u Brest-Litovsku
Granice podijeljene u Brest-Litovsku Mir u Brest- Litovsku, poznatiji kao Brestlitovski mir jest sporazum kojeg je 3. ožujka 1918. u gradu Brest-Litovsk (današnji Brest u Bjelorusiji) sklopila boljševička vlada Rusije s predstavnicima Središnjih sila.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i Mir u Brest-Litovsku · Vidi više »
Muhu
Muhu (lokalno Muhumaa, njemački: Mohn/Moon) je estonski otok u Baltičkom moru.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i Muhu · Vidi više »
Narva (grad)
Grad Narva Narva (rus. Нарва) je treći najveći grad u Estoniji.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i Narva (grad) · Vidi više »
Narva (rijeka)
Narva (est. Narva jõgi) je pogranična rijeka, čiji tok dijeli Estoniju i Rusiju.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i Narva (rijeka) · Vidi više »
Njemačka carska vojska
Njemačka carska vojska (njem. Deutsches Heer) bila je oružana snaga Njemačkog Carstva od njegovog utemeljenja pa sve do poraza Njemačke u Prvom svjetskom ratu.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i Njemačka carska vojska · Vidi više »
Njemačko Carstvo
Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943. i ne označava striktno period carske vladavine.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i Njemačko Carstvo · Vidi više »
Pärnu (grad)
Pärnu (njem. Pernau, rus. Пярну) je grad u jugozapadnoj Estoniji na obali zaljeva Pärnu dijelu Riškog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i Pärnu (grad) · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Riga
Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i Riga · Vidi više »
Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika
Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (rus. Росси́йская Сове́тская Федерати́вная Социалисти́ческая Респу́блика) je bila jedna od 15 republika koje su činile bivši Sovjetski Savez.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika · Vidi više »
Saaremaa
Saaremaa je najveći estonski otok površine 2673 km2, a čini oko 95% teritorija okruga Saare.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i Saaremaa · Vidi više »
Tallinn
Tallinn (prije Reval i Revel) je glavni grad Estonije, smješten u Finskom zaljevu.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i Tallinn · Vidi više »
Tartu
Grad Tartu Tartu (njem. Dorpat) je drugi najveći estonski grad.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i Tartu · Vidi više »
Ujedinjeno Baltičko Vojvodstvo
Ujedinjeno Baltičko Vojvodstvo (njem.: Vereinigtes Baltisches Herzogtum; let.: Apvienotā Baltijas hercogiste; est.: Ühendatud Balti Hertsogiriik) bila je kratkotrajna država koja je na samom kraju Prvog svjetskog rata postojala na području današnje Latvije i Estonije kao klijent Njemačkog Carstva.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i Ujedinjeno Baltičko Vojvodstvo · Vidi više »
Valga
Valga (njem. Walk) je grad u južnoj Estoniji i glavni grad okruga Valgamaa.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i Valga · Vidi više »
Viljandi
Jezero i ruševine staroga dvorca Viljandi (njem. Fellin, rus. Вильянди) je grad i općina u valovitom području južne Estonije, s populacijom od 19.870 (2007.) koja je u stalnom padu.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i Viljandi · Vidi više »
11. listopada
11.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i 11. listopada · Vidi više »
18. veljače
18.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i 18. veljače · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i 1918. · Vidi više »
21. listopada
21.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i 21. listopada · Vidi više »
21. veljače
21.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i 21. veljače · Vidi više »
22. veljače
22.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i 22. veljače · Vidi više »
24. veljače
24.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i 24. veljače · Vidi više »
25. veljače
25.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i 25. veljače · Vidi više »
28. veljače
28.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i 28. veljače · Vidi više »
4. ožujka
4.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i 4. ožujka · Vidi više »
5. ožujka
5.
Novi!!: Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu i 5. ožujka · Vidi više »
