Brže od pregledniku!
48 odnosi: Azija, Češer, Četinjače, Biljke, Borolike, Borovke, Bukva, Crnogorična šuma, Europa, Godina, Golosjemenjače, Gorski kotar, Grana, Hrast lužnjak, Hrvatska, Industrija, Inje, Jela, Južna Europa, Kilogram, Kisele kiše, Krošnja, Latinski jezik, Magla, Metar, Minerali, Mraz, Obična jela, Orjen, Prašuma, Proljeće, Pup, Rosa, Sjeme, Sjeverna Amerika, Sjeverna polutka, Smola, Snijeg, Srednja Europa, Stablo, Supka, Svjetlost, Tlo, Valjak, Voda, Zametak, Zapadna Europa, Zima.
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Obična jela i Azija · Vidi više »
Češer
crnog bora Češer je kratak izdanak četinjača, inačica strobilusa, koji nosi reproduktivne organe (plodne listiće, sporofile).
Novi!!: Obična jela i Češer · Vidi više »
Četinjače
Četinjače (lat. Pinophyta) su skupina biljaka koje pripadaju u golosjemenjače i obuhvaćaju 630 suvremenih vrsta.
Novi!!: Obična jela i Četinjače · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Obična jela i Biljke · Vidi više »
Borolike
Borolike (lat. Pinales), biljni red iz razred Pinopsida koji obuhvaća četinjače iz nekoliko porodica, među kojima su najpoznatiji prestavnici cedar, čempres, jela, smreka, ariš i bor po kojemu cijeli red i porodica borovke nose svoja imena.
Novi!!: Obična jela i Borolike · Vidi više »
Borovke
Borovke (Pinaceae) su biljna porodica četinjača.
Novi!!: Obična jela i Borovke · Vidi više »
Bukva
Bukva (lat. Fagus), biljni rod iz porodice bukovki kojemu pripada jedanaest vrsta drveća rasprostranjenog po Europi, dijelovima Azije i istočnim dijelovima Sjeverne Amerike.
Novi!!: Obična jela i Bukva · Vidi više »
Crnogorična šuma
Jutarnje svijetlo u crnogoričnoj šumi Crnogoricom odnosno crnogoričnim šumama nazivamo šume s prevladavajućim vrstama drva koje ne odbacuje lišće, nego ga zadržava cijele godine.
Novi!!: Obična jela i Crnogorična šuma · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Obična jela i Europa · Vidi više »
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Obična jela i Godina · Vidi više »
Golosjemenjače
Golosjemenjače (Gymnospermae) su biljke potpuno prilagođene životu na kopnu.
Novi!!: Obična jela i Golosjemenjače · Vidi više »
Gorski kotar
Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.
Novi!!: Obična jela i Gorski kotar · Vidi više »
Grana
Grane stabla Grane (u botanici: ramus) je strukturni članovi drveta povezani sa središnjim deblom, ali nisu dio debla stabla(ili grma).
Novi!!: Obična jela i Grana · Vidi više »
Hrast lužnjak
Žir Hrast lužnjak (Quercus robur) je bjelogorično drvo iz roda hrastova porodice Fagaceae.
Novi!!: Obična jela i Hrast lužnjak · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Obična jela i Hrvatska · Vidi više »
Industrija
Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.
Novi!!: Obična jela i Industrija · Vidi više »
Inje
Inje na travi Inje na grmlju Inje je meteorološka pojava koja spada u hidrometeore, kao npr.
Novi!!: Obična jela i Inje · Vidi više »
Jela
Jela (lat. Abies), rod iz porodice borovki (Pinaceae).
Novi!!: Obična jela i Jela · Vidi više »
Južna Europa
date.
Novi!!: Obična jela i Južna Europa · Vidi više »
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Obična jela i Kilogram · Vidi više »
Kisele kiše
Posljedica kisele kiše. Posljedica kisele kiše. Posljedica kisele kiše. Kiseli oblaci mogu nastati zbog ispuštanja sumporovog dioksida SO2 iz rafinerija nafte, kao što se vidi u mjestu Curaçao. Kisela kiša je svaka oborina koja ima višu kiselost (nižu vrijednost pH) od one očekivane iz prirodnih izvora (pH oko 5).
Novi!!: Obična jela i Kisele kiše · Vidi više »
Krošnja
'''Krošnja''', deblo i korijenje (šematski) Krošnja je onaj dio stabla na kojem rastu iglice ili lišće.
Novi!!: Obična jela i Krošnja · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Obična jela i Latinski jezik · Vidi više »
Magla
Magla iznad jezera. Magla na Papuku. Pogled izbliza na vodene čestice koje stvaraju maglu. Advektivna magla. Ledena magla. Fairbanksu, Aljaska). Dimna zavjesa. Magla je meteorološka pojava u prizemnom sloju troposfere, prizemni oblak vodenih kapljica ili ledenih kristala koji su toliko sitni i lagani da uspijevaju lebdjeti u zraku.
Novi!!: Obična jela i Magla · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Obična jela i Metar · Vidi više »
Minerali
Minerali Mineral je produkt prirodnih procesa koji se odlikuje određenim, no ne nužno i fiksnim kemijskim sastavom, stabilnošću u određenim fizikalnim uvjetima te pravilnom unutrašnjom strukturom.
Novi!!: Obična jela i Minerali · Vidi više »
Mraz
Mraz. Mraz je oborina koja nastaje kada se vlaga iz vodenom parom zasićenog zraka desublimira na čvrstim površinama čija temperatura je manja i od temperature rosišta i od 0 °C.
Novi!!: Obična jela i Mraz · Vidi više »
Obična jela
200px Jela car, najveće stablo jele na Velebitu i u Europi. Obična jela (bijela jela, vita jela, borika prava, lat. Abies alba Mill.), crnogorična vrsta drveća umjerenih predjela sjeverne polutke, treća najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u Hrvatskoj, poslije bukve i hrasta lužnjaka.
Novi!!: Obična jela i Obična jela · Vidi više »
Orjen
Orjen je planina na granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore, sjeverozapadno od Boke kotorske.
Novi!!: Obična jela i Orjen · Vidi više »
Prašuma
Perućica Prašuma, što doslovno znači 'stara šuma', tip je vegetacije kojim se nazivaju one šume koje su se od svog nastanka razvijala uz malo (sekundarne) ili bez utjecaja čovjeka (primarne), odnosno nastale su djelovanjem prirode.
Novi!!: Obična jela i Prašuma · Vidi više »
Proljeće
Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.
Novi!!: Obična jela i Proljeće · Vidi više »
Pup
gorskog javora Pup ili pupoljak je embrionski ili nerazvijeni dio izdanka, koji se nalazi na stabljici odnosno u podnožju lista.
Novi!!: Obična jela i Pup · Vidi više »
Rosa
Rosa na cvijeću Rosa su kapljice nastale kondenzacijom vodene pare.
Novi!!: Obična jela i Rosa · Vidi više »
Sjeme
Sjeme crvene paprike Sjeme je nosilac života.
Novi!!: Obična jela i Sjeme · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Obična jela i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Sjeverna polutka
Sjeverna polutka Sjevernom polutkom ili sjevernom hemisferom naziva se onaj dio zemljine kugle koji se nalazi sjeverno od ekvatora.
Novi!!: Obična jela i Sjeverna polutka · Vidi više »
Smola
Ogrlica od baltičkog jantara (mušica i komarac dokaz su kako je ovaj jantar star oko 60 - 40 milijuna godina). boru. Smola tamjana. Smolarenje. violine, ali i za meko lemljenje. vodom i terpentinom, spreman za upotrebu. Neke od različitih boja šelaka. Smola je ovisno o temperaturi i starosti, manje ili više tekuća tvar ili proizvod, koji se sastoji od različitih kemijskih tvari.
Novi!!: Obična jela i Smola · Vidi više »
Snijeg
221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.
Novi!!: Obična jela i Snijeg · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Obična jela i Srednja Europa · Vidi više »
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Novi!!: Obična jela i Stablo · Vidi više »
Supka
Mladica ''Pinus halepensis'', s osam supki Usporedni rast jednosupnice i dvosupnice Supka (kotiledon, klicin listić, cotyledon, dolazi od grčke riječi κοτυληδων u značenju posuda) je prvi hranjivi listić u sjemenkama biljaka koji se razvija na stabalcu embrija.
Novi!!: Obična jela i Supka · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Obična jela i Svjetlost · Vidi više »
Tlo
Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.
Novi!!: Obična jela i Tlo · Vidi više »
Valjak
Crtež valjka Valjak ili cilindar (njem. Zylinder \mathit.
Novi!!: Obična jela i Valjak · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Obična jela i Voda · Vidi više »
Zametak
Ljudski zametak u cca. 8 tjednu trudnoće Zametak, embrij ili embrion (starogrčki:, množina) višestanični je diploidni eukariot u najranijem stadiju razvoja, od prve diobe stanica do rođenja, izlijeganja ili klijanja.
Novi!!: Obična jela i Zametak · Vidi više »
Zapadna Europa
tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.
Novi!!: Obična jela i Zapadna Europa · Vidi više »
Zima
Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.
Novi!!: Obična jela i Zima · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Abies alba, Bijela jela, Vita jela.
