Brže od pregledniku!
32 odnosi: Arbutoideae, Biljke, Carl Linné, Crvena, Džem, Dvosupnice, Fosfor, Francuska, Grm, Hrana, Hrvatska, Irska, Istra, Jagoda, Kalcij, Kalij, Kritosjemenjače, Latinski jezik, Magnezij, Marmelada, Narančasta, Natrij, Planika, Prevlaka, Prosinac, Sredozemlje, Stablo, Studeni, Vitamin C, Vrjesolike, Vrjesovke, Zelena.
Arbutoideae
Arbutoideae, biljna potporodica, dio porodice vrjesovki.
Novi!!: Maginja i Arbutoideae · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Maginja i Biljke · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Maginja i Carl Linné · Vidi više »
Crvena
Crvena boja Crvena boja.
Novi!!: Maginja i Crvena · Vidi više »
Džem
Džem od smokava Džem od jagoda Džem (eng. jam) se razlikuje od marmelade uglavnom po tome što se pravi samo od jedne vrste voća, tj.
Novi!!: Maginja i Džem · Vidi više »
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Novi!!: Maginja i Dvosupnice · Vidi više »
Fosfor
Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar.
Novi!!: Maginja i Fosfor · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Maginja i Francuska · Vidi više »
Grm
Šipkov grm. Grm označava jedan od oblika rasta drvenastih biljaka.
Novi!!: Maginja i Grm · Vidi više »
Hrana
Hrana Riblja juha Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog.
Novi!!: Maginja i Hrana · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Maginja i Hrvatska · Vidi više »
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Novi!!: Maginja i Irska · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Maginja i Istra · Vidi više »
Jagoda
Jagoda (Fragaria) je rod biljaka iz porodice ružovki s desetak vrsta, od koje su gotovo sve rasprostranjene u sjevernom umjerenom pojasu, a samo jedna u Čileu.
Novi!!: Maginja i Jagoda · Vidi više »
Kalcij
Vapnik stari hrvatski naziv za kalcij.
Novi!!: Maginja i Kalcij · Vidi više »
Kalij
Kalij (lužik je stari hrvatski naziv za kalij) je kemijski element iz skupine alkalijskih elemenata, sedmi po zastupljenosti u Zemljinoj kori.
Novi!!: Maginja i Kalij · Vidi više »
Kritosjemenjače
Kritosjemenjače (Angiospermae, Magnoliophyta, Magnoliophytina) ili, kako ih se još često, u užem smislu, naziva cvjetnjače skupina su biljaka sjemenjača.
Novi!!: Maginja i Kritosjemenjače · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Maginja i Latinski jezik · Vidi više »
Magnezij
Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.
Novi!!: Maginja i Magnezij · Vidi više »
Marmelada
Marmelada (port. marmelada.
Novi!!: Maginja i Marmelada · Vidi više »
Narančasta
Narančasta boja Narančasta boja.
Novi!!: Maginja i Narančasta · Vidi više »
Natrij
Sodik je stari hrvatski naziv za natrij.
Novi!!: Maginja i Natrij · Vidi više »
Planika
Planika (lat. Arbutus), biljni rod iz porodice vrjesovki.
Novi!!: Maginja i Planika · Vidi više »
Prevlaka
right Prevlaka je poluotok u Hrvatskoj na ulazu u Boku kotorsku u južnoj Dalmaciji.
Novi!!: Maginja i Prevlaka · Vidi više »
Prosinac
Prosinac Prosinac (lat. december) dvanaesti je i zadnji mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Maginja i Prosinac · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Maginja i Sredozemlje · Vidi više »
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Novi!!: Maginja i Stablo · Vidi više »
Studeni
Studeni Studeni (lat. November) jedanaesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Maginja i Studeni · Vidi više »
Vitamin C
|- align.
Novi!!: Maginja i Vitamin C · Vidi više »
Vrjesolike
Vrjesolike (Ericales), biljni red u razredu dvosupnica koji obuhvaća, drveće, grmlje, lijane i zeljasto bilje.
Novi!!: Maginja i Vrjesolike · Vidi više »
Vrjesovke
Vrjesovke (vrijesovke, lat. Ericaceae), biljna porodica iz reda vrjesolikih (Ericales).
Novi!!: Maginja i Vrjesovke · Vidi više »
Zelena
Zelena boja Zelena boja u CMY sustavu boja nije primarna boja.
Novi!!: Maginja i Zelena · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Arbutus unedo, Obična planika.
